Poštovani pośetioci, prilikom prezentovanja knjige “Njegoš naš nasušni” najavili smo objavljivanje još nekoliko knjiga dr Gorana Sekulovića. Ovaj put to je knjiga “Samoubica”. Srdačno se zahvaljujemo gospodinu Sekuloviću koji je omogućio da sve knjige budu integralno objavljene.
Objavljivanje sadržaja na našem portalu ima potpuno neprofitni karakter i služe isključivo u edukativne svrhe. Zabranjeno je preuzimanje sadržaja sa našeg portala i dalje reprodukovanje u drugim medijima bez odobrenja autora.
BILJEŠKA O AUTORU
Goran Sekulović, rođen 1958. u Titogradu (Podgorici).
Književnik, filozof, esejista, teoretičar društva, novinar, publicista. Doktor pravnih i političkih nauka i magistar čiste filozofije. Stalno je zaposlen kao odgovorni urednik lista crnogorskih prosvjetnih, kulturnih i naučnih radnika „Prosvjetni rad”. Do sada je objavio sljedeće zbirke poezije: „Kamen raste”, „Muk muči”, „Negrad”, „Suvomeđa”, „Balada o modernom ratniku”, „Nježnosti predgrađa”, „Čekajući smrt”, „Kuća što se njiše”; haiku-zbirku: „Među trskama; Among roods” (dvojezično izdanje); zbirke poezije za đecu: „Čudionica” i „Iz zoološkog vrta” knjige pripovijedaka „Ruska kuća”, „Samoubica”, „Ruske priče”, esejističko-meditativnu prozu „Mraks” i zbirku poetske proze: „Biće je biće”, više priča i pripovjedaka u književnim časopisima i listovima, na nekoliko književnih konkursa imao otkupljene i nagrađene priče. Sekulović je prevođen na engleski, japanski, slovenački, bugarski, makedonski i poljski. Zastupljen je u Antologiji evropske i crnogorske haiku-poezije. Autor je većeg broja studija i članaka iz filozofije literature, književne kritike i esejistike o djelima Njegoša, Iva Andrića, Danila Kiša, Miodraga Bulatovića, Janka Đonovića, Marka Miljanova…
Objavio je još tridesetak knjiga iz politikologije, filozofije, crnogorske istorijske i duhove baštine, sociologije i publicistike, a u periodici preko pedeset naučnih članaka i oko dvjesta priloga raznovrsnog stvaralačkog karaktera.
Kao urednik izdavačke djelatnosti u NJP „Pobjeda” i predśednik nevladine organizacije iz kulture „DOB” („Društvo za očuvanje crnogorske duhovne baštine”), potpisao je preko pedeset izdanja. Učestvovao je na brojnim naučnim skupovima. Vanredni je član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU).
U stari hotel „Zelenika” u istoimeno malo mjesto stigao je početkom septembra. Nije ga izabrao slučajno. Baš kao ni vrijeme i pejzaž. More i ljeto su bile njegove posljednje adrese. Smireno je koračao u susret smrti. Ah, ta smrt! Samo se o njoj govori! Previše je prisutna u životu. Ponekad mu se činilo da život i nije ništa drugo do scena neprestanog umiranja sve do onog časa kada se njen glavni akter-posmatrač sam nađe položen na sto u središtu pozornice. Zaista se previše umire i previše je smrti u ovom životu. Otud valjda i stalni čovjekov pokušaj bijega od nje. Jedan kineski vladar je, da bi joj umakao, zabranio upotrebu same riječi smrt, zidom ogradio zemlju-državu i spalio sve knjige u kojoj se ona spominje. Ne samo zbog rezultata i ishoda i ovog i svakog drugog sličnog i mogućeg poduhvata, već zbog, prije svega, straha od smrti koji ih pokreće, nije nimalo bio sklon jednom takvom načinu osjećanja i razmišljanja. On je, baš nasuprot tome, bio prijatelj smrti, iako je za njega borba protiv nje bio najpreči i najuzvišeniji zadatak čovječanstva. Ali, nije bježao, nije se suprotstavljao smrti. Smatrao je da je pobjeda nad njom moguća jedino ako sami osmislimo njen dolazak i ako sami, po vlastitom planu, ukinemo i u isti čas i apsolutno, u potpunosti, ostvarimo svoj život. Smrt u raju, slobodnom odlukom i dobrom voljom. Život mu je bio smislen, pa je htio da mu takva bude i smrt. Ništavila za njega nije bilo nigdje: ni u životu, ni u smrti.
KOMPLETAN SADRŽAJ KNJIGE MOŽETE VIĐETI
AKO KLIKNITE NA NASLOVNU STRANU
Be the first to comment