Foto esej
Dušan Stijović
LJUBIČICA
Dušan Stijović, diplomirani pravnik. Rođen je 1955. godine u Andrijevici.
Živi i radi u Beranama.
Izlagao je na više samostalnih i kolektivnih izložbi.
Fotografije je objavljivao u više jugoslovenskih časopisa.
Koautor je, sa Šćepanom Vukovićem, knjige “Varoš i zvijezde”.
LJUBIČICA
Viola odorata L.
Ljubičica je višegodišnja zeljasta biljka visoka do 10 cm, rjeđe polugrm, sa srcastim listovima i mirišljavim plavim i bijelim cvjetovima. Raste među šibljem, u rijetkim šumama, na livadama i na drugim prisojnim mjestima.
Cvjeta u martu i aprilu i daje manje količine nektara i polena. Pčele je rado posjećuju, a onima koji zbog nečega moraju biti strpljivi predstavlja simbol strpljivosti. Ljubičica se povezuje sa skrivenim vrlinama i skromnošću, a u hrišćanstvu simboliše ovaploćenje svetih. Prema mitologiji ljubičica osvaja svojim mirisom i ljepotom da je ružni Hefes pridobio naklonost Afrodite pomoću njih, a Zevs, vrhovni bog, napunio je livadu ljubičicama kako bi utješio svoju ljubavnicu. Ljubičica stidljivo proviruje ispod snijega s prvim zracima sunca i u našoj kulturi simboliše skromnost i tajne ljubavi. Ovaj cvijet simbol je i hrabrosti jer ima smjelosti da se suprotstavi poznoj zimskoj hladnoći.
Ne želim da uberen cvijet ljubičice iako me neodoljivo mami. Želim da ispijem sav život koji je u njemu. Vuče me nešto da moram zaroniti u njega i sagledati ga iznutra. Čini mi se da bih tada mogao cvjeteti sa njim, uživati u sunčanim jutrima, plahoj kiši, mogao spoznati tajne vasione, smisao i sve tajne moga ja.
„Studije rasprostranjenja, ekologije i varijabilnsti populacije roda Viola L. na planinama Komova i Prokletija ukazuju da od 15 vrsta koje žive na ovom području četiri su endemi prokletijskog sektora visokodinarske provincije, a samo izuzetno prelaze na šarski sektor šarsko-rodopske provincije ili durmitorski sektor visokodinarske provincije. Od endemičnih vrsta sa razvojnim centrom u oblasti prokletijskog sektora poznate su: Viola košanini (Degen), Viola speciosa Pantocsek, Viola arphanidis Boiss subsp. nikolai (Pant.) Valentine i Viola vilensis Hayek.“[1]
Ljekovita je biljka. Koristi se protiv sluzi u organima za disanje, protiv teškog kašlja kod djece, kao umirujuće sredstvo kod zapaljenskih rana i otoka, kod glavobolje i nesanice.
[1] Kutleša mr Ljerka i Lakušić dr Radomir – Sarajevo Biološki institut Univerziteta, DIFERENCIJACIJA RODA VIOLA L. NA KOMOVIMA I PROKLETIJAMA, Zbornik radova sa simpozijuma o flori i vegetaciji jugoistočnih dinarida koji je održan od 8 do 13 jula 1973 godine u Andrijevici, TOKOVI, broj 9, Ivangrad 1974, strana 81-86.
Tekst i fotografije:
Dušan Stijović
