IDENTITET KAO OPLOĐAVANJE KULTURNOGA KAPITALA
Dvočasovna akademska rasprava o odnosu folklora i savremene crnogorske umjetnosti, koja je u četvrtak održana na FCJK, zaključena je zajedničkim stavom učesnika da je umjetničko oslanjanje na sopstvenu tradiciju i elemente folklora neophodno koliko i nastojanje da se lokalnim temama ukaže i na ono što su slična iskustva čovjeka na bilo kom kraju planete.
„Naš film Umir krvi obišao je veliki broj festivala, dobio i značajne nagrade. I uvijek smo čuli pohvale od značajnih poznavalaca filmke umjetnosti koji su nam govorili da njih upravo interesuje lokalna boja. Jer, koga će zanimati norveški film iz Crne Gore? Svijet zapravo interesuje naš proizvod“, kazao je scenarista i književnik Stefan Bošković.
On je dodao da i nova crnogorska serija Dojč caffe sadrži elemente foklora te da će se nove epizode u većoj mjeri oslanjati na formu usmene priče, anegdote, bajke…
Kompozitor i gitarista dr Srđan Bulatović naglasio je da su njegove potonje kompozicije utemeljene u crnogorskoj izvornoj muzici, te da je time želio da pokaže da Crna Gora ima bogato muzičko nasljeđe.
„To nijesu obrade, već potpuno nove kompozicije za koje sam inspiraciju crpio iz naših pjesama Još ne sviće rujna zora, Vrsuta i drugih. Mi smo mala zemlja, u kojoj su se tokom vjekova miješali različiti uticaji, a i iz tih različitih uticaja nastala je naša autentična muzika. Trudio sam se da je predstavim na način kako je svijet vidi, koristeći se gitarskim tehnikama koje su poznate svuda u svijetu. Čudesno je to što te kompozicije mogu biti izvođene na gitari, ali, kako smo nedavno pokazali, i na gudačkim i drugim instrumentima. Nedavno smo boravili u Vojvodini, u beogradskom Kolarcu, i pobrali simpatije publike. I ono što je za kompozitora najbitnije, kompozicije smo izvodili i u daljem inostranstvu, pa i u Italiji, muzičkoj velesili. Tamo su i ljubitelji klasične i ljubitelji popularne muzike bili oduševljeni tim, kako kažu, posve autentičnim kompozicijama. To je veliko priznanje i za nas i za Crnu Goru“, rekao je Bulatović.
Magistar kulturne antropologije Aleksandar Čogurić govorio je o elementima epskih pjesama kao detaljima koji svoje ekvivalente mogu imati i u formama savremene umjetnosti.
„Mnogi kulturolozi ustanovili su da se u spoju folklora i savremenog da prepoznati naslijeđeni kulturni kapital, kulturne zalihe i proces oplođavanja kulturnoga kapitala”, kazao je Čogurić.
Prof. dr Milica Lukić iz Osijeka iznijela je stav istoričara umjetnosti i teoretičara da se “odavno nema više što novo kazati”, ali da je upravo savremena umjetnost, naročito ona iz postpostmodernističke ere upućena na nove kombinacije “starog materijala”.
U raspravi su učestvovali prodekan FCJK Aleksandar Radoman, istoričar mr Boban Batrićević, doc. dr Vladimir Vojinović i prisutni novinari.
Medijator rasprave doc. dr Vladimir Vojinović
FRAGMENTARNI VIDEO ZAPIS RASPRAVE
Nova akademska rasprava zakazana je za 17. mart.
Prilog pripremio:
Milutin Mijović
