U petak, 1. jula u 11 sati knjižara Karver organizuje konferenciju za medije povodom gostovanja književnice Alene Morštajnove na 14. Međunarodnom književnog festivala Odakle zovem, Podgorica 2022. Na konferenciji će govoriti Varja Đukić i Jasna Tatar Anđelić, a prevodilac je Miroslav Mašković.
Alena Mornštajnova češka je spisateljica, prevoditeljka i profesorica engleskog jezika. Diplomirala je engleski i češki jezik na Fakultetu umjetnosti Univerziteta u Ostravi. Trenutno je najprodavanija spisateljica u Češkoj. Autorka je pet uspješnih knjiga i za svoj debitantski roman „Slijepa mapa“, koji je napisala s 50 godina, bila je u užem izboru za nagradu Češka knjiga 2014. godine.
Nakon toga objavila je roman „Mali hotel“2015. godine. Roman „Hana“ objavljen 2017. godine je imao najveći uspjeh i postao veliki hit na društvenim mrežama. Roman je nagrađen dvjema nagradama: „Češkom knjigom“ (2017, u kategorijama Glavna nagrada i Studentska nagrada) i nagradom „Databáze knih“ (u kategorijama Knjiga godine i Nova knjiga, 2017).
Roman „Tihe godine“ intimna je porodična drama, a prodat je u 35 000 primjeraka. Roman „Tihe godine“ je 2019. godine bio knjiga godine na konkursu „Čitanje vas mijenja“– u kategoriji Društveni roman, kao i pobjednik za 2019. godinu.
Njena prva knjiga za djecu, „Straša mali duh“, sa ilustracijama Galine Miklinove, takođe je bila veoma popularna među čitaocima. Knjiga je nominovana za Zlatnu traku 2018.
Alena Mornštajnova takođe piše kratke priče – „Devojka iz grada između zelenih brda“dio je antologije kratkih priča „Grad između zelenih brda“. Romane Alene Mornštajnove objavljuje Host i ona je nesumnjivo jedan od njegovih vodećih i najpopularnijih pisaca. Njena su djela prodata u 230 000 primjeraka i prevedena na 12 jezika. Prava za film prodata su produkcijskoj kući Happy Celluloid.
Drugog dana festivala “Odakle zovem, Podgorica 2022” počeće program u Vinskom podrumu Šipčanik, 13. jul – Plantaže AD u 14 sati biće održan program Gdje se voda spaja s drugom vodom – učestvuju Damir Uzunović, Vuk Perović, Marija Dragnić i Varja Đukić.
Damir Uzunović je pjesnik, prozni pisac, urednik i izdavač. Objavio je tri knjige pjesama: „Brod sa talismanom“ (1991), „Mađioničar“ (1995) i „Ljudi i ptice“ (2005), knjigu priča „Kesten“ (1996); audio-izdanje Kesten – drugačije izdanje (2020). Djela su mu uvrštena u antologije bosanskohercegovačke proze „Pod pritiskom“ (2008) i „Rat i priče iz cijelog svijeta“ (2009) te u antologije poezije „Ovdje živi Konan“ (1997) i „Zašto tone Venecija“ (2012). Djela su mu prevođena na engleski, francuski, turski, makedonski i slovenački jezik. Voditelj je izdavačke i knjižarske kuće Buybook od 1996. godine, gdje radi kao urednik. Za roman „Ja sam“ dobio je književnu nagradu „Fric“.
Marija Dragnić rođena je u Nikšiću 1990. godine. Pjesme su joj objavljivane u relevantnoj književnoj periodici u regionu, kao i na internet portalima za književnost i kulturu. Objavila je knjige poezije “Druga obala”, Konfabulacije, “Mi, Marije” i “Treća neuništiva stvar” (2022). Dobitnica je druge nagrade na književnom konkursu Ulaznica 2016, prve nagrade na konkursu Ratkovićevih večeri poezije za 2018, i prve nagrade na konkursu PAF – POEZIJA za najbolje neobjavljivane stihove u Crnoj Gori u 2019. godini. Članica je redakcije onlajn časopisa za poeziju Enklava izdavačke kuće PPM Enklava.
U 20.00 na platou ispred knjižare Karver biće predstavljeno stvaralaštvo Gabriele Babnik. S njom će razgovarati Vanja Vukićević Garić, a prevoditeljka je Tanja Tripović.
Gabriela Babnik slovenačka je spisateljica, književna kritičarka i prevoditeljka. Objavila je pet romana, a njena novinarska, književna i filmska kritika redovno izlazi u nacionalnim novinama i časopisima u Sloveniji. Babnik je rođena u Njemačkoj 1979. Studirala je komparativnu književnost na Sveučilištu u Ljubljani, a zatim je otputovala u Afriku, u Burkinu Faso, koja je postala inspiracija za veći dio njenog rada. Magistrirala je Savremeni nigerijski roman, a prevela je i roman Polovina žutog sunca Chimamande Ngozi Adichie na slovenački. Njen prvi roman “Koža iz bombaža” (Koža od pamuka) osvojio je nagradu za najbolju prvu knjigu na Slovenačkom sajmu knjiga 2007. godine. Godine 2009. objavljen je njen drugi roman “U visokoj travi” (V visoki travi), koji je ušao u uži izbor za nagradu “Kresnik” 2010. godine. Njen treći roman “Sušno doba” osvojio je nagradu Evropske unije za književnost (Slovenija) 2013. Godine. Roman “Sušno doba” dosad je preveden na jedanaest jezika i nagrađen nagradom za književnost Evropske unije 2013. godine. Njen četvrti roman “Intimno” (Intimno, 2015) ponovo je ušao u uži izbor za nagradu “Kresnik” za najbolji roman godine. Babnik je objavila i zbirku kratkih priča, dok je njen roman “Tri smrti” objavljen u maju 2019.
U 21 sat na platou ispred knjižare Karver, u okviru programa, Kratki rezovi sa rediteljkom Teonom Strugar Mitevskom razgovaraće filmski kritičar Vuk Perović.
Teona Strugar Mitevska, dijete umjetnika, rođena u Skopju, Sjeverna Makedonija. U djetinjstvu se bavila glumom, studirala je slikarstvo i grafički dizajn, a potom je završila magistarske studije filma u Tisch školi za umjetnost Univerziteta u Njujorku. Kao rediteljka je debitirala 2001. sa kratkim filmom ”VETA”, a potom je režirala filmove: ”Kako sam ubio sveca” (2004), ”Ja sam iz Titovog Velesa” (2007), ”Žena koja je obrisala suze” (2012), ”Teresa i ja” (2013), ”Bezimeni dan” (2017) i ”Bog postoji, njeno ime je Petrunija” koji je snimila 2018, a premijerno je prikazan u takmičarskom programu Filmskog festivala u Berlinu. Od svoga osnivanja, njena produkcijska kuća ”Sestre i brat Mitevski” koproducirala je filmove ”Drvo divlje kruške” reditelja Nurija Bilgea Ceylana, ”Noćni život reditelja” Damjana Kozole i ”Sieranevada” u režiji Christija Puiuja. Francusko ministarstvo kulture 2018. godine odlikovalo ju je Ordenom viteza umjetnosti.
Nakon razgovora, publika će u 22 sata pogledati njen film ”Bog postoji, njeno ime je Petrunija” koji je dobitnik je filmske nagrade Luks Evropskog parlamenta za 2019. godinu. Dugometražni igrani film Teone Strugar Mitevske nastao je u makedonsko-belgijsko-slovensko-hrvatsko-francuskoj koprodukciji. Radnja filma, čija je svjetska premijera održana na Berlinalu, odvija se u gradu Štipu u istočnoj Makedoniji gdje svakog januara lokalni sveštenik u rijeku baci drveni krst koji vade stotine muškaraca. Vjeruje se da sreća i uspijeh prate onoga koji ga izroni. Ovaj put za krstom je zaronila i Petrunija koja je uspjela da ga ugrabi prije svih, što je razbjesnjelo njene muške suparnike.
Be the first to comment