37. broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine “Komun@”


Novi 37. broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine “Komun@” odštampan je  i već se nalazi na prodajnim mjestima širom Crne Gore.

KOMUN@ je ovoga puta na povećanom broju strana, čak 44, šesnaest više od uobičajenog sadržaja,  u cjelosti je  posvećena Bijelom Polju  i donosi veliki broj interesantnih tekstova  iz svih oblasti sa tog područja.

Časopis započinje uvodnikom “Bijelo Polje-primjer skladnog života “iz pera Petra Smolovića,  prvog čovjeka bjelopoljske opštine koji ističe da “Bijelo Polje koje baštini ideja slobodarstva i multikonfesionalnosti, čine najbolji ljudi koji su  ambasadori grada “

U ovom broju Komune priča Veselina Konjevića o razvoju Bijelog Polja  pod naslovom “Na razmeđu Duklje i Raške”. Tu je i tekst akademika Božidara Šekularca o rodnom mjestu Miroslavljevog jevanđelja kao temeljnog spomenika naše pismenosti., kao i zapis o nahiji limski Nikšići u osmanskim popisima prof. dr Marijana Premovića. Tu je i veoma interesantna priča mr Saita Šabotića o bjelopoljskim antifašistima uoči rata “Glas protiv bratoubilaštva” koja govori o tome da su se početkom 1938.studenti Sandžaka  sve tri nacionalnosti (Crnogorci, Srbi i Bošnjaci) zajedno obratili svojim sunarodnicima upozoravajući ih na fašističku opasnost i pozivajući ih da se udruže i organizuju za odbranu. U istom tonu je i tekst Edina Smailovića koji piše o najranijem antifašizmu u Bijelom polju pod naslovom “Iskra je pomen slobodi”

Tekst koji je posvećen bjelopoljskoj gimnaziji sa naslovom “Mali univerzitet na Limu“ potpisuje Marijan Mašo Miljić. I ovoga puta ne izostaju  karakteristični eseji Ramiza Hadžibegovića koji ovoga puta piše o Bijelom Polju kao nekada maloj kasabi, a danas modernom gradu ”koji je doživio hipertrofiju ljepote i uređenosti, s prošlošću koja je postala dio nas i onih što će poslije nas da dođu“, kao  i esej Željka Rutovića čiji tekst pod naslovom “Karta za Raketu” govori o mjestima sjećanja koja rječito govore o kulturi, društvenim relacijama, običajima i čitavoj sociologiji vidljivih znaka u otkrivanju i razumijevanju nekog prošlog vremena.

Poznati novinar Senad Pećanin, rodom iz Bijelog Polja koji živi i radi u Sarajevu ekskluzivno za Komunu piše o nekadašnjim lijepim vremenima gdje podsjeća da “rodno mjesto čovjeku dođe kao genetska kombinacija hromozoma-imaš ga, nisi o njemu odlučivao, niti ga birao, a utisne ti se u dušu kao podkožni biljeg kojeg se nikako ne možeš otresti, sve i da hoćeš”

U ovom broju Komune, još jedan emotivni tekst dr Mihaila Čabarkape koji piše o Bijelom Polju koje je raslo bez prebrojavanja i disalo jednom dušom.

O poznatoj  bjelopoljskoj muslimanskoj porodici Dizdarević Komun@ donosi tekst Faruka Dizdrarevića pod naslovom “Plemići carske uprave” a Vanja Rakonjac piše o uglednoj pravoslavnoj porodici Rahović uz priču uz kamin sa naslovom “Ljubav na Rahovića način“. Tu je i tekst Murata Ćorovića o porodici Korać i nekadašnjem učitelju Đukanu Koraću koji se još 1912,godine oženio Šarkom, kćerkom Husein-bega Ćorovića, čiji nasljednici i potomci  i dan danas žive, praktično kao jedna familija.

I u ovom broju Komun@ donosi priču o našoj dijaspori pa tako Emira Ličina u pismu iz Njemačke piše “Ma koliko dugo živjeli u tuđini, ma koliko se integrisali u sistem, naša jedina matica je bila, ostala i ostaće dok smo živi, naša Crna Gora i naše Bijelo Polje “

Arhitekta Vildan Ramusović u tekstu pod naslovom “Neimar svjetskog renomea” predstavio je u ovom broju prof dr Rifata Alihodžića, čiji su objekti, autorska djela i njegovog radnog tima dobili brojna međunarodna priznanja i time pozicionirala Bijelo Polje na arhitektonsku mapu svijeta.

Isto tako, Željko Madžgalj u ovom broju Komune predstavlja Đalovića klisuru kao spomenik prirode, a Radomir Perišić  čardak u Bistrici koga je urušio nemar. Tu je priča Murata Ćorovića o Trubini, selu sloge i saradnje, kao i tekst Violete Rovčanin o Iliji Rmandiću iz Pavinog Polja koji je odlučio da se vrati u svoje mjesto i oživi ga.

U bogatom književnom dodatku u ovom broju Komune slovo o bjelopoljskim književnicima u tekstu pod naslovom “Čarolija zavičajne sehare” piše Rajko Cerović, o opusu crnogorskog Homera-Avda Međedovića piše Aleksandar Čogurić., književnom djelu Rista Rastkovića  prof.dr Draško Došljak, a o Miodragu Bulatoviću-Servantesu iz Oklada piše Maja Grgurović. Tu su priče iz zavičaja Saladina Dina Burdžovića i Faiza Softića, kao i predstavljanje knjige Blage Žurić “Prva ljubav zauvijek” koju potpisuje Mašo Miljić i knjige Murata Ćorovića “Bez maske “ i njegovog kompletnog književnog i novinarskog djela o kojima piše Kemal Musić.

Tu su priče o kulturnim manifestacijama u Bijelom Polju koju takođe potpisuje  Kemal Musić i to o pola vijeka Ratkovićevih večeri poezije, a Edin Smailović o nastanku pozorišne scene u Bijelom Polju i festivalu dramskih amatera, a Rijalda Ramusović o internanacionalnom festivalu tamburaških orkestara u tekstu pod naslovom “Tamburaške strune uz žubor Lima“, dok Vanja Rakonjac predstavlja Moamera Kasumovića, glumca iz kultne serije “Lud zbunjen normalan ” koji  je riješio da se poslije dugo godina vrati u svoje rodno Bijelo Polje. Takođe, Bojana Radonjić predstavlja Oliveru Tičević, sopranistkinju u tekstu pod naslovom “Slavuj svjetskog glasa”.

Željko Raičević piše o bogatoj baštini bjelopoljskog muzeja, a njegov kolega Burhan Čelebić o artefaktima kamene plastike od antike do srednjeg vijeka, dok Dragan B.Perović u sjećanju na Petra Rudića piše da je dao veliki doprinos formiranju muzejske zbirke u Bijelom Polju kome je darivao crnogorski barjak koji je nosio njegov đed u borbama crnogorske vojske.

U najnovijoj Komuni i dvije slikarske priče i to Željka Raičevića o slikarskom umijeću porodice Lazović i Šekija H. Musića o slikaru Džeku Hodžiću u tekstu pod naslovom “Velikan i likovni prorok”.

Najnovija Komun@ je izuzetno bogata sportskim dodatkom iz kojih se izdvaja ekskulizivna priča o bjelopoljskom Sarajliji Fuadu Muzuroviću, legendi jugoslovenskog fudbala koju potpisuje Amer Ramusović pod naslovom “Jedinstvo i Sarajevo uvijek u srcu“, zatim priča o zlatnom rasadniku sportskih asova koji su ponikli u Bjelom Polja među kojima su Vladimir Batez, Predrag Drobnjak i Mira Čelebić, osvajači najvećih odličja sa svjetskih i evropskih takmičenja i Olimpijada koju potpisuje Slobodan Šebek. Tu je i priča Branka Hajdukovića, o bjelopoljskoj sportskoj legendi Stojanu Njanju Ivaziću. kao i tekst Dragana Bobija Perovića o proslavljenom bjelopoljskom košarkašu i treneru Dušku Ivanoviću pod naslovom “Nenadmašni šmeker iz “Nikoljca“.

U ovom broju i tekst Emila Ličine o džudo klubu IPON-najmlađem sportskom kolektivu u gradu na Limu koji okuplja sportiste sa invaliditetom među kojima je i Adnan Kujović, osvajač brojnih priznanja od strane Paraolimpijskog komiteta.

I ovaj najnoviji broj potpisuju direktor časopisa Amer Ramusović, glavni urednik Minja Bojanić i grafički urednik Voislav Bulatović, a čitaoci ga mogu pronaći  na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


eighteen − 9 =