Božidar Proročić – Nova zbirka poezije Lene Ruth Stefanović

NOVA ZBIRKA POEZIJE LENE RUTH STEFANOVIĆ
,,IZVINITE MISLIM DA UMIREM”

Lena Ruth Stefanović predstavlja jednu od najsuptilnjih savremenih crnogorskih književnica koja i kroz poeziju u okvirima sugerisane tendencije posjeduje eksplicitno mjesto, prezentujući subjektivitet koji nastaje iz njenog pogleda vizionarke, zahvatajući i naizgled emotivo kretnje osjećajnosti. Njeni stihovi su specifični po tematizaciji početnog impulsa osećanja, po atmosferi kojom njena poezija nadjačava refleksiju. Poezija Lene Ruth Stefanović svojom estetikom nadilazi stereotipe savremenih crnogorskih autorki. Predstavljamo novu zbirku njene poezije i u izdanju OKF-a ,,Izvinite mislim da umirem”.

OLTAR PRAZNINE

u sred moje dnevne sobe
šank
bijeli, prekriven mermernom pločom
tu su nekad stajale knjige:
debele, teške knjige u kožnom povezu
o Atini i Jerusalimu
o spoljnoj politici,
zaraćenim civilizacijama
padovima velikih sila
i štasvene

tu je bio Buda koji se smije
crna bogomajka i horoskopski znaci od bohemskog kristala
pozlaćene ruže od Herendi porcelana
kineski bogovi zdravlja, izobilja i sreće
pridružavali su feng šui životinje u drvetu
slonove, konje, pse i tigrove

moj oltar je sada gotovo prazan
na njemu je tek mermerna djevočica, par ptičica od žada, jedna kornjačica i
majušni zec
izgledaju srećni
bez skupocenog porcelana

i velikih ideja iz debelih knjiga

NE RADI MI KOMP

jedan uopšte,
drugom nešto fali
(lap topu)
ne drži se
mora da stoji
na nekoj čvrstoj podlozi
baš bez veze

ne sviđa mi se kako pišu
pedesetak hemijskih
raseljenih po mom stanu
neke žive u bratstvima,
naprimjer one koje pisu crno
stroge, protokolarne
one višebojne samuju
izolovane
u tijesnom procjepu
između
ne valjaju mi,

a žao mi da ih bacim
od olovaka koje pišu plavo
se krijem
ne mogu se komitat
one
(plave olovke)
nemaju mane…
Ali…
Da, sa smartphonom je problem
kao i sa tabletom
što nema č, ć, đ i ta slova
(a možda ih i ima, ali mene mrzi
stvarno me mrzi
da ih tražim )
rukopis mi je nagrđen, nečitak, ružan baš
decenije hvatanja bilješki
obeščastile su ga i oskrnavile
žao mi je da njime ispunjavam
skupe kolekcionarske bilježnice koje
redovno dobivam na poklon
o rođendanima i vjerskim praznicima…
I tako, izgovor za tehničkim izgovorom
da imam o čemu, pisala bih i guščjim perom…
da imam kome,

da imam šta
rezbarila bih riječi u drvene ploče
turpijom bih ih urezivala u zidove
odgrizala bih dio po dio stiha
od svog tijela
kidala bih ih zubima
i tetovirala mastilom tetovirala po svom stomaku, butinama, čelu,
stopalima
nadlanicama
tamo đe je koža tanka
tamo, đe znam da najviše boli…

DOK MIJEŠAM TAROT KARTE

iskače Pustinjak
U ovom špilu
Star je i poguren
kose i brade plave boje
Veliko plavetnilo
bajka o plavobradom
Tri boje: plavo
neki zauman asocijativni niz
Preśekla sam na trojku štapova,

karta u sjenci je Pravda
na njoj
moćna žena śedi na tronu
jednoj rukom drži mač
u drugoj ruci joj je kantar
Odjevena u zabranjenu boju –
gleda me pravo u oči
između nas su tri štapa…
Karte u nizu su: Sunce, Sud, Sedmica Mačeva, Petica Pehara i Božja Kuća
Niz zatvara Carica
U rano proljeće
Okićena zvijezdama
śedi
drži bijeli lotosov cvijet
Kraj njenih zelenih skuta
Ženka pelikana hrani
Svoju đecu
Svojom krvlju
Pored nje, na zlatni štit
Slijeće dvoglavi orao
u kljunu donosi mladi mjesec
Ružno pače pretvara se u

Bijelog labuda
Iz bijelog u crnog
Zlatne ribice u sijenci fleur-de-lis
Ispunjavaju želje
Sve se oko mene ruši,
ljudi su iscrpljeni od varljivog sunca,
brišu oznojena čela dok ponovo
rađaju se ne umrijevši
i s nevjerom iščekuju da pravda pobjedi

NIKADA NE RAZGOVARAJTE SA STRANCIMA

Đavo, Isus, Staljin, Pontije Pilat
kao neophodni sastojci
veliki Umjetnik i žena koja ga voli
odabrani književni kritičari
u Moskvi 1930ih
pjesnikov trnovit put ka istini
demonska pratnja (uključujući veliku crnu mačku)
Moskovljani su opsjednuti špijunažom
Staljin je rekao da je neprijatelj svuda
jedini cilj mu je da nemir unese
Pričati sa strancima je opasno
Oni su «od nepoznatog roda ».kritičar Berlioz i pjesnik Bezdomni pričaju na klupi
na samim Patrijarškim ribnjacima
predmet razgovora je postojanje Isusa
Pridružuje im se treći
Predstavlja se kao profesor Voland
Proriče da će Berlioz ostati bez glave
Baš tog dana
Zbog jedne Ruskinje
članice Komsomola
I to je neizbježno
Jer Anuška je već prolila suncokretovo ulje…
Legenda kaže da su sjedeli na trećoj klupi sa lijeve strane
To je ova žuta klupa na kojoj ja sjedim
Blizu do ulice Tverskaja
“A ko si ti”, pitaš me
Šapatom ti odgovaram:
“dio sam one sile što vječno želi zlo, a vječno čini dobro.”*

(epigraf iz Fausta, Johann Wolfgang von Goethe)

ARGO NAVIS

slana voda nagriza moju kožu
plivam nasumice
tu, kraj mene, čujem delfine,
oko sa galije me promatra
slijepo za bol veslača
ne vidi delfine
ravnodušno, iako prosvijetljeno ( oko)
a možda upravo zbog toga
ono je tu protiv uroka, jel’te
da na Argonaute ne bace kletve
svoga posla, ono što se kaže
u ovoj noći u kojoj ne mogu da zaspim
ja sam more,
ja sam delfin,
ja sam oko na galiji,
Borislav Pekić sedi na ivici moga kreveta
puši
pepeo otresa u plastičnu crnu pepeljaru
nekada davno maznutu na Halkidikiju
na pepeljari je utisnut naziv kluba iz kojeg je ukradena
ARGO
“Sinhronicitet?”
pitam ga
“neuzročna veza između događaja”?
“Ma, ne”
kaže
“Fantazmagorija”.
Snena se prisjećam prvog izgrađenog broad

od drveta koje ne trune na moru
sa ugrađenom u krmi
gredom svetog hrasta
koja govori i proriče,
grčkih junaka
Jasona, Herkula, braće Dioskuri, Orfeja…
svevidećeg oka i
potrage za zlatnim runom
usta su mi suva
srce ubrzano lupa
šta će pobogu Borislav Pekić u mom snu
on, međutim, kao da je to sasvim uobičajeno
mislim, ono
genijalan mrtav pisac
u mojoj spavaćoj sobi
znam šta će da kaže, prosto znam, ne pitajte me kako
samo ga čekam
“…U vulgarnim diktaturama, to je očevidno, najbolje prežive oni koji to
najmanje zaslužuju…Između vlasti i naroda stoji strah kao regulator lojalnosti
[Marginalije i moralije, dio CCXXXXI; Službeni glasnik, 2014].”
ma, jok, kaže on i zaceni se od smeha
zaboravila si kišobran u mojoj kući…
ustajem rano
hitam prečicama do raskrsnice Slobode i Zlatarske
presjecaju se baš tu u srcu mog grada
Sloboda i Zlato, dvije paradigme
antonimi ili ne, antiteze… zavisi koga pitate

ulica je zvanično nazvana po Miljanu Vukovu,
što je, priznaćete, neki sasvim drugi diskurs
zadihana stižem do mjesta gdje je nekada bila Pekićeva kuća
tu je sada kafe (šta drugo)
miriše na topla peciva i svežu dojč kafu
Podgorica se budi
uz škripu se podižu metalna vrata na zlatarama
u ulici Slobode je zastoj
u susret mi ide nasmijani konobar, kaže…
„ sinoć ste ostavili kišobran ovdje“

  • A brod? A Borislav Pekić?!
  • Šta?!
    opet podižem pogled
    ka nebu iznad Podgorice
    u ustima osjećam beskraj
    i kao da vidim konstelaciju Argo Navis
    i jednu sjajnu zvijezdu bijele boje
    kosmički svjetionik [1]
    vječiti orijentir
    za izgubljene pjesničke duše
    [1] Allen, Star Names: Their Lore and Meaning, Dover, 1963; str.67-72.


Do sada je objavila: zbirku eseja “Arhetip čuda” [2006]; pjesme u prozi “Io
triumpe” (2008); zbirke pjesama “Đavo, jedna neautorizovana biografija” (2011), Boja promene (2013) i ,,Izvinite,milslim da umrem (2019); kao i roman: ,,Šćer onoga bez đece” (2017). U štampi: roman ,,Aimée” Uključena je u brojne antologije, između ostalog: “Antologija savremene crnogorske kratke priče na engleskom jeziku” (Edicija ,,Katedrala” 2010); ,,Koret na asfaltu” – prva antologija crnogorske savremene ženske poezije (Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Skener Studio, Zagreb, 2013); Američki izbor najbolje evropske proze: “Best European Fiction” (Dalkey Archive Press 2014); Antologija ” Pjesnikinje Crne Gore 1970 – 2015″ ( J.Vukanović, izdanje JU Ratkovićevih večeri poezije, 2017), Antologija ženske poezije ,,Crnogorske poetese” (B. Rakočevć, OKF, Cetinje, 2019), Temat posvjećen autorima iz Crne Gore – ,,Mysterious Montenegro”, književni časopis Trafika Europa (Državni univerzitet u Pensilvaniji, SAD, 2020) Panorama savremene crnogorske poezije ,,Odlazak u stihove” (B.Proročić,
Crnogorski kulturni forum, 2020). Prevođena na albanski, engleski, poljski i ukrajinski. Nastupala na mnogim festivalima u Crnoj Gori i u inostranstvu.
Živi i radi i neumorno stvara u Podgorici.


Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


sixteen − seven =