Božidar Proročić – Salko Luboder promoter kulturne baštine



Salko Luboder je svoj dosadašnji život posvetio najljepšim humanističkim i kulturološkim vrijednostima ne samo Rožaja već i dobrog dijela sjevera Crne Gore. Rođen je u istaknutoj porodici Lubodera koja je dala brojne intelektualce. Tako tihi i skromni intelektualci uvjek nađu prostora i vremena da podrže, sačuvaju i promovišu kulturu manjisnkih naroda. Kultura je sve ono što je Salko Luboder ostvario, prihvatio kao najljepšu simbiozu kroz sopstveni odnos prema književnosti, religiji, moralu, i zakonima koji promovišu te vrijednosti. Duboko lično svjestan da kultura ne postoji izvan društva. A da sva i mala i velika društva počivaju na toj kulturi. Čast i privilegiju da upoznam lično Salka Lubodera imao sam na autorskoj večeri jednog od najvećih živih pjesnika, ne samo Rožaja već i Crne Gore intelektualca, i istraživača  Ibrahima Hadžića koji je dugo godina bio urednik zlatne serije školskog programa nekadašnje Televizije Beograd a to najbolje pamte generacije osamdesetih. Njegov bogati stvaralački opus pjesme i njegova zbirka ,,Razgovor o meternjem jezku” bile su tema te večeri. Salko Luboder je sa svojim osvrtom bio briljantan dajući jak lični pečat i pokazujući veliko poznavanje djela Ibrahima Hadžića.

Nakon završene autorske večeri imao sam priliku da razgovaram sa njim o brojnim temama iz kulture. Njegov harizmatičnost, prirodnost, jak lični stav je nešto što ga izdvaja. Plijeni entuzijazmom i jakom energijom koju usmjerava na sve kulturne vrijednosti. Svojim ličnim doprinosom afirmisao je brojne kulturne manifestacije Bošnjaka u Crnoj Gori od zaborava je istrgao sačuvao i objavio knjigu o stvralaštvu Zaima Azemovića. Promoter brojnih likovnih, književnh, folkornih manifestacija ne samo u Rožajama već i u drugim gradovima stavljaju ga u sam red najvećih poslenika kulture u Crnoj Gori. Iz bogatog kulturnog miljea sjevera Crne Gore Salko Luboder mi djeluje kao dragocjeni izvor na suvoj planini koji daje i vraća snagu svojim idejama i idealima koje su utemeljeni na što manjoj polarizaciji  društveno-kulturnih razlika. Zato pisati esej o njemu je posebna obaveza kako bi mu se dao značaj koji mu sa punim pravom pripada. Civilizacijsko-kulturni  amalgam vijekovnog suživota, suočavanja, i komuniciranja nacija, kultura i konfesija i iskustava njihovog zajedničkog života na prostoru Crne Gore opstajali su i jačali zahvaljujući ovakvim pojedincima koji su sebe utkali u najveće civillizacijske tekovine savremenog društva.

     Kada bih Salka Lubodera opisivao velikanima pisane riječi uz njegov život nejljepše bi išle misli Somerset Mom-a (1874–1965) poznatog engleskog književnika koji je jednom je zapisao: ,,Vrijednost kulture jeste njeno dejstvo na karakter. Ona ništa ne pomaže ukoliko ne oplemenjuje i ne snaži. Ona je potrebna za život. Njen cilj nije ljepota već dobrota. ” Zbog svog ličnog angažovanja u kulturi u Crnoj Gori ovakvi pojedinci daju stabilnost i oplemenjuju je. Humanistički  segment Salka Lubodera čini ga Prometejem koji svojom virtuoznošču ujedinjuje prostor Crne Gore na sasvim drugačiji način kulturom i umjetnošču. Uspio je u tome da odskoči od svakog pa i (svog) sopstvenog političkog čina. Dosadašnja aktivnost Salka Lubodera koja je predstavljena na društvenoj sceni čine da kulturni milje predstavlja jedinstveni živi proces koji se nikada ne završava. Da li je njegov put bio težak u afirmaciji umjetnosti i kulture jeste sigurno ali ga je to i izgradilo kao ličnost. Civilizacijski iskorak u promovisanju zavičajnjih pisaca i djela daju mu onu posebnost koje ga čine gotovo unikatnim. Rodni kraj je ona nit koja uvjek povezuje, koja mu daje snagu i inspiraciju za inovativnost. Kultura jedne zemlje predstavlja i sliku te zemlje. U bogatoj kulturnoj baštini Crne Gore Luboder je shvatio da moć kulture ima veliki značaj. Tim svojim činom uzdigao se iznad integriteta i intelekta mnogih. Kulturna diplomatija i jeste način oblikovanja i prezentovanja države. A to Salko Luboder čini više nego dobro. Kulturom se može postići i unaprijediti pozicija na međunarodnoj sceni jer to predstavlja najljepši vid spajanja među narodima ne samo na Balkanu već širom Evrope. Crna Gora jeste jedno slojevito kulturno podneblje đe se prepliću mnogi uticaji.

       Salko Luboder je kroz svoj društveni i kulturni angažman ostao posvećen brojnim umjetnicima, slikarima, književnicima, istoričarima dajući im posebno mjesto  u univerzumu zbog njihovih sposobnosti i vrijednosti što mnogi smatraju njegovim izuzetnim doprinosom. U kulturi sa većim stepenom individualizma Luboder je postigao harmoniju, veće poštovanje i čuvanje  brojnih autentičnih tradicija, čineći tako da kultura na sjeveru Crne Gore bude stvar prestiža. Za takav njegov rad nisu izostala ni brojne nagrade ni priznaja. Ne treba izgubiti iz vida da je i sam Luboder pisac pa je njegova percepcija multikulturalizma značajno izražena. Salko Luboder je istovremeno i duh i dah prošlosti i novog vremena. Njegov pogled na umjetnost u Crnoj Gori u aktuelnom trenutku podsjeća na Priče o Šeherezadi kao jedna je od najokrutnijih priča o ljepoti, važnosti i vitalnosti umjetničkog izraza. Ona govori o odnosu umjetnika i vlasti, sugerišući na da je i sam stvaralački čin ujedno i čin otpora a to čini književnike uvjek velikim ne samo u našim okvirima već i mnogo šire. Salko Luboder kroz svoj angažman daje izuzetan doprinos  kulturnim sistemima, dajući im fluid neophodnog postojanja. Njegova privrženost i odgovornost nije samo odgovornost njega kao pisca, novinara, ili publiciste  nego odgovornost javne ličnosti koja učestvuje u demokratskoj, razmjeni mišljenja i informacija. Poslenici kulture poput Lubodera duboko su svjesni bogatog kulturnog nasleđa u Crnoj Gori dajući mu veliki doprinos u izgradnji uzajamnog, sveobuhvatnog i demokratskog društva, u kome će različitost kulturnih identiteta i bogatstvo kulturnog nasleđa različitih grupa biti podsticaj, a ne prepreka društvenom i kulturnom razvoju zajednica.  I sada kada je na čelu CEKUM-a (Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina) Salko Luboder daje svoj jak doprinos povezivanju kulturnog nasljeđa ističući vrijednost Crne Gore i njene multiukulture kao najljepšeg primjera savremene epohe u Evropi. Salko Luboder svojim doprinosom kulturi postao jedan od najljepših mostova i simbola spajanja među narodima. No uz njegovu biografiju na samom kraju želim citirati čuvenoga fizičara Alberta Ajnštajna čije misli idu uz život ovog časnog intelektualca : ,,Koliko je neki čovjek vrijedan za svoju zajednicu, zavisi u prvom redu, o tome koliki su njegovi osjećaji misli i djela usmjereni na unapređivanje života drugih ljudi. ” Salko Luboder je to uradio na najplemenitji i najuzvišeniji način u novijoj istoriji Crne Gore.

    Salko Luboder rođen je 23. januara 1961. godine u Rožajama. Završio je Interdisciplinarne studije novanarstva na Univerzitetu ,,Kiril i Metodij” u Skoplju i stekao zvanje diplomirani novinar.

Bio je novinar ,,Pobjede” saradnik Radija Crne Gore, beogradskog ,,Blica” i još jednog broja glasila u regionu. Pored ostalog, bio je poslanik u Skupštini Crne Gore i direktor Centra za kulturu u Rožajama. U periodu od 2. februara 2017. do 23. aprila 2020. godine bio je savjetnik predsjednika Vlade, nakon čega ga je Vlada imenovala za direktora Javne ustanove Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore. Bavi se publistikom i umjetničkom kritikom. Koautor je dvije knjige (,,Zločin i odmetništvo Bajrama Hodžića” i ,,Jagluk sa nebeske sohe”), priredio je knjigu o stvaralaštvu Zaima Azemovića ,,U vidokrugu humanizma”, autor je priča koje su objavljene u časopisima u Crnoj Gori i regionu, tekstova za dokumentarne filmove, kataloge likovnog stvaralaštva, recenzija i prikaza knjiga. Bio je direktor Međunarodnog festivala dječje pjesme ,,Zlatna pahulja.” Utemeljivač je kulturno-turističke manifestacije ,,Dani gljiva i ljekovitog bilja”  koja je nagrađena priznanjem ,,Crnogorski oskar”. Uređivao je časopis Rožajski zbornik. Dobitnik je najvećeg priznanja Opštine Rožaje u oblasti kulture Nagrade ,,30 septembar.”

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


15 + twenty =