Izložba Narodnog muzeja Crne Gore pod nazivom “I bi slovo”, vajara Milivoja – Miška Babovića, otvorena je u petak, 20. decembra 2019. godine, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” na Cetinju.
Autorskim, umjetničkim projektom Miška Babovića, Narodni muzej je obilježio 500 godina štamparstva Božidara Vukovića Podgoričanina i rukopečaćenje prvih crkvenih knjiga – Psaltira i Službenika, 1519. godine u njegovoj radionici u Veneciji.
Na izložbi su prikazane skulpture, reljefi, grafike, fotomontaže maketa spomenika u eksterijeru i fotografije.
Milivoje Babović
Rođen 1953. godine u Petnjiku kod Berana. Diplomirao na vajarskom odsjeku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu u klasi prof. Nikole Jankovića. Postdiplomske studije završio 1983. kod prof. Vojina Stojića. Od 1982. godine član je ULUCG-a. Redovni je profesor Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju.
Samostalne izložbe:
1982. Beograd, Galerija Doma kulture Studenski grad, Izložba crteža
1983. Ivangrad, Dom kulture, Magistarska izložba skulptura i crteža
1983. Beograd, Galerija FLU
1984. Titograd, Galerija Budo Tomović, Izložba crteža, skulptura i fotografija
1989. Titograd, Galerija Budo Tomović, Izložba crteža
1991. Budva, Galerija Arkada
1992. Beograd, Likovna galerija Kulturnog centra
1992. Podgorica, Moderna galerija
1993. Herceg Novi, Galerija Josip Bepo Benković
1994. Berane, Galerija Šudikova
1994. Podgorica, Galerija republičkog kulturnog centra
2002. Budva, Moderna galerija
2004. Budva, Galerija Stefan Mitrov Ljubiša
2005. Podgorica, Galerija Art
2007. Podgorica, Galerija Centar
2009. Kagujevac, Gradska galerija Mostovi Balkana, Na izvoru fotografije i skulpture
2013. Podgorica, Galerija Centar
2015. Kikinda, GalerijaTera
2018. Podgorica, JU Muzeji i galerije Podgorice
Od 1980. godine izlagao je na više od 130 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu.
Nagrade:
1979. Nagrada za skulpturu iz fonda Sreten Stojanović
1983. Nagrada za skulpturu Pivo Karamatijević
1984. Godišnja nagrada ULUCG-a
1985. Nagrada Risto Stijović
1989. Nagrada likovnog salona 13. novembar, Cetinje
1989. Otkupna nagrada na 9. bijenalu sitne plastike, Murska Sobota
1992. Nagrada Galerije na Hercegnovskom salonu
1993. Nagrada Ministarstva kulture i sporta na Hercegnovskom salonu
1993. Nagrada za idejno rješenje za znak Olimpijskog komiteta Crne Gore
1995. Godišnja nagrada ULUCG-a
1995. Prva nagrada za amblem grada, Berane
2004. Nagrada Decembarskog likovnog salona, Podgorica
2004. Nagrada Hercegnovskog likovnog salona
2006. Nagrada Decembarskog likovnog salona, Podgorica
2008. Nagrada za skulpturu Drago Đurović, Danilovgrad
Dr Anastazija Miranović je između ostalog kazala za ovu izložbu:
“Da pisana riječ, pored fundamentalne, komunikativno-interaktivne uloge prenosioca značenja/poruke, prosvjećenja i edukacije, ima i vrlo značajnu esetsku, i u te svrhe primjenljivu vrijednost, pokazuje Miško Babović svojim umjetničkim djelima. Artikulišući Božidarova slova u različitim medijima – skulpturi, grafici, fotografiji, inastalaciji ljepota likovnosti inicijala i drugih slova, onamentalnih ukarasa, vinjeta, lozica, kao i ostalih dekorativnih elemanta očituje se u Babovićevim radovima, kroz stari/novi kontekst i ambijent.
Kada inpostira Božidarova/svoja monumetnalana slova u mjesta njihovog izvorišta – na oblale Skadarskog jezera, Rijeke Crnojevića, pored manastira i sl..on ih vraća prapočecima, tvoreći identitetske bilborede današnjice. Redefinišući simboličko-značenjski pojavni kontekst, slova i estetski srastaju s ambijentom, čineći prirodano skladnu simbiozu. Ove foto – montaže eskapističke su poruke vraćanja istinskim vrijednosnim korijenima, potreba za smoosvješćenjem i kolektivnom memeorijom sopstva zarad opominjućih, efemernih lekcija savremenog doba koje uznemiravaju i stvaraju osjećaj globalne nesigurnosti u kontrolisanom svijetu društvenih mreža. I tu je slovo, znak, riječ nosilac značenja..no, sve bliži izreci „ubi me prejaka riječ“…
Babović svoja slova/riječi smješta u glinenu ravan, vraća ih zemlji, ali i kači na zid, kao slike, ikone, grafike i/ili pozicionira kao trodimenzionalne forme/skulpture od metala, kojima poput epitafa daje simboličku i dekorativnu, konstruktivno – strukturalnu ulogu. Iako se u sintagmi „ispeci pa reci“ prvenstveno konotira misleći dikurs, Babović postupak bukavalno primjenjuje – peče glinena slova neoduzimajući im semnatičku konotaciju, naprotiv, ističe je reljefnom teksturom, finih zemljanih tonova, sa ponegdje zlatastim akcentovanjem. Majstorstvo izrade potvrđuju Babovićevu zanatsku umješnost, a poznavanje i iskustvo u radu s različitim materijalima, lakoća i domišaljatost egzekucije, uz raskošan talenat, produkuje umjetnost visokih kvalitativnih vrijednosti…”
DIO IZLOŽENIH RADOVA
Be the first to comment