Vlado Đ. Duletić:
CVJETANJE AGAVE – FENOMEN ZA PAMĆENJE
U julu 2011. godine u selu Ivanovići kod Budve desila se veoma raritetna pojava – procvjetala je jedna agava. Ovo su njeni prvi, ali – ujedno – i posljednji cvjetovi, jer nakon cvjetanja svaka agava umire i nestaje. Međutim, smrt jedne agave istovremeno znači i rađanje novih biljki iz rasutih sjemenki nakon donošenja ploda. U tome se sastoji sva njena životna filozofija – prvo i jedino cvjetanje (na koje se čeka decenijama), potom brza smrt i na kraju nada u ponovno rađanje.
Kao što je poznato, ova ukrasna mediteranska biljka pripada porodici kaktusa. Prepoznatljiva je po dugačkim, širokim i mesnatim zagasito-zelenim listovima, koji su zašiljeni na vrhu i obrubljeni bodljama. Raste i na najčudnijim, kamenitim i drugim nepristupačnim terenima. Za razliku od ostalih biljaka, veoma joj pogoduju suvo vrijeme i vrućine, ali otporna je i na niske temperature i mrazeve.
Agava izrasla na kamenu u selu Duletići kod Budve
Treba reći da se na fenomen njenog cvjetanja u našem podneblju čeka, u pojedinim slučajevima, i do 40 godina. U nekim drugim područjima agava može doživjeti čak i do 80 godina. Zato se za ovo izazovno i neobično cvjetanje svake agave kaže da je to prvorazredni događaj za pamćenje. Naime, pred kraj života iz središta agave izrasta zeljasta stabljika, visine i do sedam metara. Na vrhovima svake cvjetne grane formira se grozd sa velikim brojem malih cvjetova, koji cvate tokom juna i jula mjeseca. Nakon toga agava uvene i nestaje, a iz njenog ploda se rasprši mnoštvo sjemenki, iz kojih ponovo može da bukne život.
Procvjetala agava u Ivanovićima
Pošto je „priča“ o agavi veoma unikatna, zaslužuje da se – u kontekstu turističkih atrakcija mainskog sela Ivanovići – prezentira kao posebna zanimljivost namijenjena za posjetioce budvanskog primorja i ovog živopisnog sela. Jer, ta priča ovdje ima ne samo svoju biološku dimenziju, koja se zatvara u krugu – jedino cvjetanje, umiranje i novo rađanje, nego – isto tako – i svojevrsnu mitsko-istorijsku vrijednost i značaj za budvanski kraj. Prema mitu „Helena starih“, Agava je – uz Autonoju, Inonu i Semelu – kćerka Kadmova i Harmonijina, koji su prije tri i po milenijuma, na početku razvijenog bronzanog doba, osnovali drevni budvanski grad.
Detalj procvjetale agave u Ivanovićima
U svom romanu „Putevi Prevalise“ poznati crnogorski književnik Miraš Martinović u vezi Kadmove kćerke Agave pripovijeda kako je ona, nakon što je u Tebi ubila sina Penteja, pobjegla u Iliriju, gdje se udala za ilirskog kralja Likotersa. Kasnije je ubila i njega, kako bi svom ocu Kadmu obezbijedila ilirski kraljevski prijesto. Poslije toga pretvorila se u biljku koja samo jednom cvjeta i ubrzo nestaje. Po legendi, kako navodi Martinović, duša Kadmove i Harmonijine kćerke Agave danas živi u cvijetu ove istoimene suptropske biljke.
