Dijaspora – Razgovor sa gospodinom Lazarom Radulovićem


Prenosimo djelove iz razgovora sa gospodinom Lazarom Radulovićem dugogodišnjim aktivistom iz Prištine koji je dao veliki doprinos snaženju institucionanog prisustva crnogorske manjine o kojoj se zna dosta, ali ne po dubini i iz crnogorskih izvora. Informacije su najčešće šture i iz komercijalnih medija, zato smo se odlučili da zainteresovanoj javnosti pružimo malo bliži i sveobuhvatniju informaciju, posebno u kontekstu mogućeg skorog ustavnog priznanja naše manjine. Lazar Radulovic rođen je u Prištini 1969. godine, bavio se privatnim biznisom sve do 2010. godine od kad započinje političku borbu kroz osnivanje UC Lovćen usmjereno na ostvarivanje prava crnogorske manjine, od 2016. član je “Konsultativnog Veća za Zajednice” pri kancelariji predsjednika Kosova, a od 2019 god. izabran je za Predsjedavajućeg KVZ i to je prvi put od kada to tijelo postoji da je na njegovom čelu izabran neko iz crnogorske zajednice.


Naše prvo pitanje bilo je vezano za raspoređenost i brojnost crngorske zajednice na Kosovu:

Crnogorska zajednica na Kosovu danas živi u regionu Peći, na sjeveru Kosova u svim opštinama, a najbrojnija je u Opstini Zubin Potok i Leposavić, Crnogorci žive i na centralnom Kosovu, a i u opstini Štrpce ima Crnogoraca. Ono što želim napomenuti jeste da su Crnogorci u regionu Peći pre ratnih dešavanja bila druga zajednica po brojnosti, samo je Albanaca po brojnosti bilo više od Crnogoraca.

Što se tiče brojnosti naše zajednice na Kosovu mi nemamo zvanično tačne podatke, mislim da to i jeste jedno od najvažnih pitanja te jednako i problema naše zajednice na Kosovu.

Upravo zbog toga sam ja sa svojim saradnicima u Udruženju Crnogoraca “Lovćen” prepoznao ovaj problem kao trenutno najvazniji za crnogorsku zajednicu i urađen je projekat gdje bi smo prebrojali pripadnike crnogorske zajednice koji žive na Kosovu, zatim i one koji su interno raseljeni u Crnoj Gori i u Srbiji.

Upravo taj projekat je prepoznat kao jako bitan i podržan finansiski, jednim dijelom od Uprave za Dijasporu, očekujemo da ce biti podržan i od još nekih institucija u Crnoj Gori, kao i da će sa 50% učešća projekat podržati Vlada Kosova i da ćemo primjenom pomenutog projekta već do marta mjeseca 2021. godine znati tačno koliko ima Crnogoraca na Kosovu.

Djelovanje..

– Sto se tiče organizovanja Crnogoraca na Kosovu, na Kosovu postoji Udruženje Crnogoraca Lovćen čiji sam ja predsjednik od samog osnivanja, a osnovano je 2010 godine i to je jedino udruženje koje je od osnivanja do danas dosljedno pratilo i podržavalo državnu politiku Crne Gore. Ako neko pita zbog čega smo dosljedni u tim stavovima, nije teško odgovoriti, upravo ta državna politika Crne Gore je stvorila građansku državu svih svojih građana, bez obzira na vjeru i nacionalnost, upravo takva politika je dovela Crnu Goru do članstva u NATO savez i upravo je ta politika Crnu Goru dovela na prag ulaska u Evropsku Uniju, znamo da je CG u regionu država koja je vodeća i kada su u pitanju pregovori za ulazak u Evropsku Uniju.

Objasnite nam koji pravni status naša zajednica uživa na Kosovu i kakve su dalje smjernice u vezi ustavnog priznanja, šta će značiti ustavno priznanje?

Crnogorska zajednica je zakonom priznata na Kosovu, ali ne i ustavno. To što Crnogorci nisu u ustavu Kosova smatram velikom greškom i propustom tadašnje političke strukture. Mislim da je to što Crnogorci nemaju svoje zagarantovano mesto u skupstini Kosova dovelo do mnogih problema i propusta. Rekao bih da se zbog toga na Kosovo vratio mnogo manji broj crnogorskih porodica od 2000. godine pa do danas.  Nismo imali snagu u parlamentu i u Vladi da sprovedemo održiv povratak ljudi iz naše zajednice iako kao što sam već rekao u regionu Peći i danas Crnogorci poseduju ogromnu zemlju, u tom regionu je najmanje prodate zemlje, ne znam ni da li je 10% zemlje prodato, a to je podsetiću najplodnija zemlja na Kosovu. Ja sam kao predsedavajuci Konsultativnog Veća za Zajednice pokrenuo inicijativu za ustavno priznanje crnogorske i hrvatske zajednice. KVZ već radi preporuku koja je pri samom kraju, ona će siguran sam na sednici veća biti jednoglasno usvojena i poslata na tri adrese: predsedniku Kosova, premijeru i predsedniku skupstine. I ovo će se prvi put desiti da iz jedne institucije kao što je KVZ pri kancelariji predsednika Kosova bude pokrenuta inicijativa i poslata preporuka za ustavno priznanje crnogorske zajednice. Verujem da će to imati snažnog odjeka i da će dati rezultate.

Koji su po vama najvažniji projekti koji su realizovani i koji treba da se realizuju?

Sto se tiče važnih projekata koji su realizovani izdvojio bih svako par projekata, a to su letovanje djece sa Kosova u Bečićima, projekat koji je postao tradicionalan jer se realizuje već 7. godina za redom. Projekat je multietnicki u kome učestvuju deca iz svih zajednica koje žive na Kosovu, ovim projektom smo hteli da približimo upravo odnos većinskog stanovništa i manjinskih naroda baš kako to funkcionise u Crnoj Gori, da je moguće da to prenesemo i na Kosovo i to sa najmlađim članovima društva.

Kao i na početku mislim da je najvažni projekat koji se treba realizovat jeste popis Crnogoraca da se konačno prebrojimo, kao i projekat “Dani Crnogorske Kulture” koji bi trebao postati tradicionalan.

G. Mijović

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


eighteen − 6 =