Dimitrije Popović – Likovni događaj godine


Veliki izložbeni projekt ,,Što je nama naša borba dala” kojeg je koncipirala dr Anastazija Miranović, realizovan u povodu 80 godina od prvog crnogorskog opštenarodnog ustanka i 70 godina od osnivanja muzeja NOB-a, svojom složenošću nadilazi prigodničarski karakter ovih značajnih jubileja. Izložba postavljena u galeriji Miodrag Dado Đurić na  Cetinju,   otvara niz pitanja čija se problematika posebno odnosi na naše nasljeđe iz novije istorije, to jest u kolikoj smo mjeri i u kojem obliku suštinski svjesni tog nasljeđa? Ono što je neupitno, što se nameće po sebi upravo  sugeriše naziv izložbe. Dakle, na pitanje što je nama naša borba dala nedvosmislen odgovor je – dala nam je slobodu. Ali iz dobijenog odgovora proizilazi novo pitanje; kakva je ta sloboda?

Stefan Bulatović – Naša borba
Dimitrije Popović – Svitanje

Koliko nas je i na koji način odredila onakvim kakvi jesmo danas, ovdje i sada? Autorica izložbe se s pravom pita: ,,Zbog čega se istovremeno osjećamo ponosno, zbog nas bivših i nelagodno, zbog nas sadašnjih?”. Lucidnost koncepta izložbe je u tome što je ovu temu baziranu na antifašizmu  dr Anastazija Miranović postavila u kontekstu pojma slobode  kao društvene kategorije uopšte i one slobode kao osnovnog preduslova za nastanak umjetničkog djela. Neuništivi duh pobune i heroizma potvrdio je važnost slobode kao temeljne vrijednosti crnogorskog nacionalnog bića. Tri različite postavke čine ovu izložbu. Iz fundusa Narodnog muzeja Crne Gore, odabrani su radovi umjetnika svjedoka i učesnika u Drugom svjetskom ratu, zatim slijede radovi pozvanih savremenih renomiranih autora te  žirirani radovi najmlađe generacije umjetnika. Izložba u svoj svojoj različitosti likovnih medija, od klasičnih do modernih, ostvaruje koherentnu, pažljivo promišljenu  cjelinu.  Širi društveni kontekst ovog projekta potencira aktuelna pitanja o složenim procesima raznih oblika emancipacije društva, njegovog demokratskog ustroja te afirmacije načela humanizma, dakle svega onoga što treba činti modernu društvenu zajednicu a posebno ona društva u tranziciji kakvo je i crnogorsko. Obzirom na široku savremenu društvenu klimu u svijetu u kojoj se pojavljuju elementi desničarenja s retrogradnim  idejama kojima se afirmiše fašistička, netolerantna, ideologija koja donosi autoritarnu politiku što stvara ultranacionalizam i militarizam, izložba ,,Što je nama naša borba dala” poentirala je na najbolji način složenost aktuelnih društvenih problema.

Djordje Andrejevic Kun – Partizani
Petar Lubarda – Poruseno Čekanje

U likovno estetskom smislu izložba govori o umjetničkom naboju slobode duha čak i onda kad su nove, poslijeratne društvene okolnosti nametnule  programsku umjetnost, takozvani socijalistički realizam, umjetnost socijalnu po sadržaju i socijalističku po formi. I u takvim je okolnostima vitalnost umjetničkog izraza  pokazala  kako se upravo slikarstvom nadilazi ono što se slikom izražava. U tom je smislu Lubardin “Vagonet”  više od realističkog prizora jedne socijalističke radne akcije. Slikarstvo je ono što tu  sliku čini posebnom a ne tema koju prikazuje. Umjetnikova slika “Porušeno  Čekanje” iz 1950. nije samo svjedočanstvo ratnog razaranja jednog crnogorskog sela  nego i sloboda slikarske interpretacije tog razaranja. U toj se slici anticipira sve ono što će se kasnije osloboditi u eruptivnoj slikarskoj snazi  Lubardinih  kompozicija. Ovog umjetnika ističem posebno jer je  njegova uloga važna upravo s društvenokulturnog i umjetničkog aspekta. Radikalni zaokret prema tokovima zapadne savremene umjetnostui i  inauguracije slobode stvaranja u Jugoslovenskom društvu  predstavljala je Lubardina izložba održana u Beogradu 1951.godine. Ono što je bila istorijska stvarnost ratnih događanja i poslijeratne obnove zemlje a što je vidljivo u prvom dijelu izložbe “Što je nama naša borba dala” sa ostvarenjima “starih majstora”, za poslijeratne i savremene generacije crnogorsih stvaralaca postoji kao svojevrsni kulturološki fenomen. Umjetnost kao oblik otpora agresoru i nadilaženja smrti. Stoga se u druga dva dijela izložbe savremenih umjetnika odnos prema istorijskoj činjenici  ratnih stradanja i poslijeratne obnove, te opšteg razvoja društva, za što je takođe nužno vezan pojam slobode, očituje kao promišljen stvaralački akt, kao angažirani koncept u kojem se lokalno pretvara u univerzalno, događaj u simbol, akcija u znak. Globalnost svijeta je učinila da određeni društveni problem koliko god bio poseban postaje opšti. Borba za ravnopravnost, to jest demokratska načela savremenog društva  sa svim njegovim protivrečnostima, utiče na svijest umjetnika što se odražava na karakter njegovog stvaralaštva. Osim jasnog koncipiranja izložbe i  samim tim njenog značenja, kvalitet se ovog složenog projekta, koji je bez sumnje likovni događaj godine, ogleda i u tome što pokazuje vitalnost umjetnosti kao takve. Spomenuta različitost  umjetničkih poetika i  likovnih tehnika  ne sukobljava se u autorskim dosljednosatima likovnog izraza  nego upravo ističe raznovrsnost cjeline što je u stvari bogatstvo umjetničkih kreativnih mogućnosti. Tako se na ovoj izložbi određena djela što hronološki pripadaju “starom” odnosno  prošlom vremenu ni najmanje ne čine zastarjelim u odnosu na savremena, recentna djela.

Edin Ćeranić – Sloga

Kada je u pitanju složeni fenomen slobode onda mi se u okviru ove teme nameća potreba navođenja poznatih stihova Branka Miljkovića s jednom izmjenom, koju sam sebi dopustio, kako bi se smisao stihova više  usaglasio sa  značenjem izložbenog projekta..

“Hoće li sloboda umjeti da pjeva kao što su Borci pjevali o njoj.” Premda je ovakvo pitanje za opširniju elaboraciju jer uključuje razne aspekte  društvenih i političkih problema, izložba “Što je nama naša borba dala” potvrđuje da sloboda umjetničkog stvaralaštva može i umije “pjevati” u svim društvenim okolnostima, da je istinska umjetnost afirmacija duha slobode kao čovjekove najvrednije tekovine i uslova njegovog opstanka.  Zato treba biti svjestan i zahvalan daru slobode kojeg nam je “naša borba dala”. Daru koji trajno obavezuje.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


five × 5 =