Najava programa XXXV festivala „Grad teatar“ za petak, 6. avgust


U petak, 6. avgusta, u 21 čas, na Trgu pjesnika, nastavlja se ovogodišnji književni program festivala „Grad teatar“. Gošća večeri je Jasmina Ahmetagić.

  U ovoj godini, u okviru književnog programa, obilježavamo i dva značajna datuma za istoriju književnosti. Naime, kako su 1821. godine rođeni Fjodor Mihailovič Dostojevski i Šarl Bodler, čije su književna interesovanja i u temama i u formama odredile puteve potonje književnosti, na Trgu pjesnika ćemo obilježiti ove datume. S tim u vezi, prve večeri ovog mini ciklusa, prof. dr Jasmina Ahmetagić će govoriti o umijeću pripovijedanja i razumijevanju svijeta i čovjeka u djelima Dostojevskog.

Jasmina Ahmetagić, rođena je 1970. u Beogradu. Doktor je književnih nauka, vanredni profesor i viši naučni saradnik. Radila je kao gimnazijski i univerzitetski profesor, bibliotekar, lektor. Poslednju deceniju zaposlena je u Institutu za srpsku kulturu Priština – Leposavić.

Autorka je knjiga: Antički mit u prozi Borislava Pekića,  Potraga koja jesam: o prozi Vladana Dobrivojevića, Unutrašnja strana postmodernizma: pogled na teoriju – o Paviću, Antropopeja – biblijski podtekst u Pekićevoj prozi, Dažd od živoga ugljevlja: čitanje s Biblijom u ruci proze Danila Kiša i Mirka Kovača, Priče o Narcisu zlostavljaču: zlostavljanje i književnost, Nevidljivo zbivanje – pravoslavna duhovnost u prozi Grigorija Božovića, Knjiga o Dostojevskom: bolest prekomernog saznanja, Pripovedač i priča, Proza duše, Knjiga o Kamiju: poetika mere, Znati unapred: paranoja u srpskoj književnosti.  Autor je i jedne zbirke pjesama: Zlostavljanje i druge ljubavne pesme. Dobitnica je nagrada „Isidorijana” i “Nikola Milošević”.

“Dostojevski je sigurno jedan, ako ne i prvi i najveći razlog zbog kojeg sam studirala književnost. Naravno, nisam mislila da ću pisati knjigu o njemu, tek željela sam da živim sa onim emocijama, mislima i zanosom kojima vas ispunjavaju djela velikih pisaca. Da živim na primjer kao Ordinov u ‘Gazdarici‘, prije no što se zaljubio. Istina je, takođe, da sam u osamnaestoj zamišljala Dimitrija ili pak Ivana Karamazova kao pacijente na svom kauču. Ukratko, dvoumila sam se: psihologija ili književnost. Presudila je činjenica da su mimetički književni karakteri mnogo inspirativniji od svakodnevnih, jer su sažetak, esencija, ljudska palost ili uzvišenost ili oboje zajedno dati u svojoj ukupnosti odjednom. Od studiranja do ‘Knjige o Dostojevskom′ proteklo je dosta vremena u kome sam učila različite stvari, kretala se različitim putevima, napisala knjigu o ′Narcisu‘, koja je metodološki ‘Knjigu o Dostojevskom‘ već postavila. A sve ovo govorim zato što verujem da je u času kada sam bila dovoljno spremna za to, Dostojevski pristupio meni, a ne ja njemu – kaže za “Novosti” dr Jasmina Ahmetagić, povodom izdanja “Knjige o Dostojevskom”.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


nineteen − 9 =