Nenad Stevović – Janko Brajović i Crna Gora


Poštovani pośetioci, objavljujemo knjigu “Janko Brajović i Crna Gora”, autora Nenada Stevovića, publiciste, politikologa, istraživača i organizatora crnogorske dijaspore. “Glavni junak ovog rukopisa je Janko Brajović, crnogorski emigrant, patriota i vajar svjetske reputacije. Za širu, kulturnu i stručnu javnost, njegov životopis nije dovoljno poznat, a mali broj do sada objavljenih podataka su, uglavnom, u međusobnoj kontradikciji”.
Zahvaljujemo se gospodinu Stevoviću, koji je omogućio da knjigu objavimo integralno.

Objavljivanje sadržaja na našem portalu ima potpuno neprofitni karakter i služe isključivo u edukativne svrhe. Zabranjeno je preuzimanje ove knjige sa našeg portala i njeno dalje reprodukovanje u drugim medijima bez odobrenja autora.

BILJEŠKA O AUTORU

Nenad Stevović (1962), politikolog i istraživač crnogorske dijaspore. Objavio više desetina naučnih, stručnih i publicističkih radova u zemlji i inostranstvu o crnogorskim iseljenicima i migracijama sa prostora Crne Gore. Član Matice crnogorske, Vojvođanske politikološke asocijacije i Nezavisnog društva novinara Vojvodine.
Profesionalno angažovan u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore.
Oženjen je Mirjanom, rođ. Drašković, sa kojom ima sinove Mijata i Maksima.

Objavio je knjige:
• Crnogorsko iseljeništvo kroz diplomatske arhivske izvore,
• Crnogorci u Vojvodini – Kolonizacija 1945-1948, Podgorica, 2010.
tom I:
Molbe boraca sa područja NRCG
tom II: Registar nosilaca kolonizacije sa područja NRCG
tom III: Registar kolonističkih porodica crnogorskog porijekla sa područja FNRJ
• Rata – crnogorska kolonija u Vojvodini
, Beograd, 2013.
• Frederik Burnam i Crna Gora, Cetinje – Lovćenac, 2015.
• Gorštaci u ravnici, Lovćenac, 2016.
• Nađmeđer 1914-1918, logor i groblje crnogorskih interniraca, Podgorica, 2018.

PREDGOVOR
Godine 1916. počela je tridesetogodišnja tragedija države Crne Gore i crnogorskog naroda, koja je prouzrokovala teške posljedice u državotvornom, nacionalno-identitetskom, ekonomskom, demografskom i kulturološkom smislu. Kapitulacija crnogorske vojske, austrijska okupacija, egzil kraljevske familije i vlade u Francuskoj, narod u internaciji po logorima Austrougarske monarhije, vojska u Italiji, glad, tortura, javne egzikucije rodoljuba i umiranje po Crnoj Gori, izdaja saveznika, srpska okupacija, Podgorička skupština, krah Božićne pobune, nasilno ukidanje Crnogorske crkve… sve je to ostavilo duboke ožiljke u kolektivnom śećanju Crnogoraca i svih onih koji Crnu Goru
ośećaju kao jedinu svoju domovinu.

Mnogi njeni građani, ne prihvatajući takvo stanje, napuštili su Crnu Goru, noseći je i dalje neprekidno u srcu i mislima, sa vječno tinjajućom željom da će se jednoga dana vratiti u svoju slobodnu domovinu. Težak život u emigraciji, stalne seobe, čežnja za familijom i rodnom grudom, su razlozi što se većina, nakon izvjesnog vremena, vratila nazad u zemlju nevoljno prihvatajući postojeće stanje, tražeći amnestiju uz davanje lojalnosti novom režimu.

Međutim, bilo je onih koji su uporno i do kraja istrajali da se, po načelima crnogorske desnice, ne vrate u Crnu Goru dok ona ne bude slobodna i suverena država dostojna svog viševjekovnog trajanja. Oni su nastavili da se bore, žive i umiru u tuđini, zaboravljeni, daleko od Crne Gore. Kao primjer navodimo slučaj velikog prijatelja glavnog junaka ove knjige. Na grobu epskog crnogorskog emigranta i patriote Nikole Petanovića u San Francisku piše: „Kao slobodan čovjek još jednom viđeću Cetinje…“. Nije ga za života više vidio i skoro devet decenija njegovi posmrtni ostaci čekaju da se ispuni taj amanet. Njegov povratak kući bila bi potvrda da se Crna Gora vrće sebi.

Ovaj tekst ima za cilj da pruži doprinos skidanju prašine zaborava sa imena patriota koji su, ne odustajući od borbe za slobodu i nezavisnost Crne Gore, sami sebe osudili na doživotnu emigraciju. Ti slikoviti romaneskni likovi bili su čuvari nade u vaskrsnuće Crne Gore. Nastavili su tu nadu da gaje i onda kada su postali svjesni da je povratak crnogorske nezavisnosti u tadašnjem trenutku bila nemoguća misija. Svjesni su bili i svoje uloge, znajući da je najgore stanje jednog naroda da izgubi vjeru u borbu da śutra može i mora biti bolje. Vraćanje tih ličnosti u kolektivno śećanje crnogorskog naroda i reafrmacija njihovog patriotskog djelovanja nije samo moralna obaveza današnje Crne Gore. To je za sadašnje i buduće generacije Crnogoraca važno podśećanje i odbrana nacionalnih vrijednosti, ali i opomena da čuvaju svoju državu da se nikada više ne bi ponovili, ni u mutiranom obliku, tragični događaji od prije 100 godina.

Glavni junak ovog rukopisa je Janko Brajović, crnogorski emigrant, patriota i vajar svjetske reputacije. Za širu, kulturnu i stručnu javnost, njegov životopis nije dovoljno poznat, a mali broj do sada objavljenih podataka su, uglavnom, u međusobnoj kontradikciji. Istraživanje koje prezentuje ovaj rad ima za cilj da pruži doprinos osvijetljavanju lika i djela istaknute ličnosti iz crnogorske umjetničke, emigrantske i patriotske zajednice. Pored ekskluzivnih podataka i fotografja iz vajarevog burnog privatnog i umjetničkog života, ovaj istraživački rad dokumentovano daje odgovore na niz pitanja koja su mučila dosadašnje publiciste koji su pisali o ovoj ličnosti, prije svega: kad, đe i kako je umro Janko Brajović i đe je sahranjen.

Rad je napisan na osnovu dugogodišnjeg istraživanja, koje je počelo 1998. godine, uz korišćenje privatnih izvora, dostupne arhivske građe, relevantne literature i pretragom svjetske štampe; koncipiran je na način da se može nadograđivati novim saznanjima o ličnosti koja zaslužuje, u najmanju ruku, da ne bude zaboravljena. Pisana korespodencija generala Frederika Burnama, Jankovog sina Nikole Brajovića sa Cetinja i g-dina Bejnsa, direktora hotela u Vankuveru, u kojem je umro Janko Brajović, pisma jugoslovenskih diplomata u SAD i Kanadi, Jovana Radomana i Nikole Kopajtića, kao i originalna dokumentacija, umrlica i potvrda o kremiranju tijela Janka Brajovića, doprinose ekskluzivnosti rukopisa. Publikovanje autentičnih dokumentarnih izvora, sa nizom fotografja umjetničkih djela rasutih širom svijeta, može biti od značajne koristi za eventualna buduća istraživanja o životu i djelu svjetski priznatog vajara Janka Brajovića.

KOMPLETNU KNJIGU MOŽETE PROČITATI
AKO KLIKNETE NA NASLOVNU STRANU