Podgorica – Izložba “Oumuamua” Nikole Radonjića


U četvrtak, 2. jula 2020. godine, u Centru savremene umjetnosti Crne Gore, u galeriji Perjanički dom, otvorena je izložba umjetnika Nikole Radonjića.


BIOGRAFIJA

Nikola Radonjić rođen je 1986 godine u Podgorici đe živi i radi. Završio je osnovne i specijalističke studije na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju – Studijski program Vajarstvo. U sklopu studijske razmjene na specijalističkim studijama boravio je u Francuskoj. Svoje postdiplomsko usavršavanje realizuje u Italiji kao istraživač u okviru Erasmus razmjene.

Edukacija:
2008 na FLU-Cetinje završio osnovne akademske studije na studijskom programu Vajarstvo
2011 završio na FLU-Cetinje postdiplomske specijalističke akademske studije

Samostalne izložbe
2019 Elementali, Klub arhitekata “Kolektor” – Titeks, Savez arhitekata Crne Gore – Podgorica
2018 Galerija “Nikola I” JU Muzeji i galerije-Nikšić
2017 Paviljon Udruzenja likovnih umjetnika Crne Gore-Podgorica
2017 Galerija Buća-Tivat
2017 Upravna zgrada porto Montenegra-Tivat
2014 Galerija Marko K.Gregović-Petrovac
2013 Lustica Bay-Tivat
2013 Galerija Centar -Podgorica

Nagrade:
2006 godišnja nagrada za slobodni crtež koju dodjeljuje Fakultet Likovnih Umjetnosti-Cetinje.

Selektovane grupne izložbe:
2019 Izložba Sul Filo sottile del futuro, Galerija Gate 47 – Maćerata (Italija)
2019 Izložba Space Sharing/Art Sharing, Galerija “Magazzini Uto” – Maćerata (Italija)
2019 ACA Gallery, Texas, SAD
2018 IV Bijenale akta, Galerija Marko K. Gregović-Petrovac
2018 Galerija “Roman Petrović” izlozba Počiteljska Priča- Sarajevo -BIH
2018-2010 Godišnja izložba Udruženja Likovnih Umjetnika Crne Gore – Podgorica.
2018 Umjetnička galerija Kristian Kreković -Tuzla -BIH
2016 Crnogorski likovni salon “13 Novembar”.
Crnogorska galerija umjetnosti “Miodrag -Dado Djurić”-Cetinje.
2016-2009 Savremena Crnogorska Skulptura, Umjetnička kolonija – Danilovgrad.
2015 Galerija ART izložba “Sladja bez šećera”-Podgorica.
2013 Izlozba “Japanski cvrčak” Galerija Art -Podgorica
2010 Hercegnovski zimski salon galerija Josip-Bepo Benković-Herceg Novi.
2010 Izložba “Orientation“ Metz, galerija de l’esplande – Metz -Francuska.
2009 Godišnja izložba Fakulteta Likovnih Umjetnosti na Cetinju.
2008 Izložba FLU sa Cetinja i studenata Arhitektonskog fakulteta iz Podgorice “Plavi Dvorac”-Cetinje.
2008 Noć Muzeja, Muzeji i Galerije -Podgorica.
2008 Godišnja izložba Fakulteta Likovnih Umjetnosti na Cetinju.


Autor o svom projektu kaže sljedeće:

U projektu Oumuamua bavim se pitanjima i odnosima unutar imaginarnih tema koje su svoje mjesto našle u umjetnosti i popularnoj kulturi, ali i minulim, realnim dešavanjima koja su neodoljivo asocirala na njih. Kao centralni primjer izdvojio sam slučaj Oumuamua, prvog zabilježenog međuzvjezdanog asteroida koji je ušao u Sunčev sistem i našao se u neposrednoj blizini naše planete. lako je sasvim dovoljno saznanje da je to prvi otkriveni međuzvjezdani objekat koji je posjetio Sunčev sistem, Oumuamua je bio i te kako neobičan za jednu međuzvjezdanu stijenu koja putuje svemirom hiljadama godina. Sama brzina asteroida pri napuštanju Sunčevog sistema trebalo je da, po zakonima fizike, bude konstantna ili umanjena, a on je, protivno tome počeo da ubrzava. Pored te anomalije u brzini, zanimljivo je to što je i sam oblik asteroida bio izdužen -izgledao je poput cilindra i to je bilo veoma neobično za jednu prirodnu stijenu. Cjelokupnom utisku je doprinosila i boja koja je bila organskocrvena, te su kod astronoma počele da se bude neobične asocijacije. Iako se u astronomskim opservatorijumima za svemirska istraživanja do hipoteza i teorija dolazi empirijskim putem, prvo je obavljena radio-provjera asteroida kojom se utvrduje da li emituje radio-signale (time bi se provjerilo da li je „asteroid” vjestačkog porijekla). Na asteroidu su pronašli apsolutnu radijsku tišinu i počeli su da, pored toga, iznose smjele i fantastične pretpostavke. . .
Sami događaj nevjerovatno je podsjećao na knjigu čuvenog naučnika i pisca naučne fantastike ser Artura Klarka, koji u uvodu svoje knjige Otkriveni Bama identično opisuje događaj sa neobičnim asteroidom. U početku su astronomi htjeli da asteroid nazovu Bama, ali aluzija je bila previše očigledna pa su pozvali tim havajskih lingvista koji su asteroidu dodijelili prikladno ime -Oumuamua, što na havajskom znači „glasnik koji izdaleka stiže prvi”. Upravo je to tačka spajanja imaginarnog i realnog, a svjedočili smo i sami brojnim primjerima u kojima imaginarno, predočeno posredstvom određenog medija, dočeka svoju materijalizaciju i dobije status vizionarskog, proročkog. Da li mi svoju budućnost već možemo da vidimo -u filmovima, knjigama, umjetničkim djelima koje svakodnevno gledamo i čitamo? Da li je naša budućnost već kreirana i manifestuje se u mjetničkim djelima (u kojima nalazimo smjernice kako će ona izgledati)? Navešću neke zanimljive primjere koji su mi privukli pažnju i naveli me da rarmišljam u ovom pravcu. Artur Klark je i tvorac scenarija Odiseja u svemiru, u kom su predstavljene inovacije u to doba nezamislive -video-komunikacija, međuplanetarna putovanja, vjestačka inteligencija. . . Danas vidimo da većina tehnoloških pronalazaka (koji su u to vrijeme izgledali nedostižno) već postoji ili je u procesu realizacije

vratimo se u vrijeme kada su nam određena tehnološka dostignuća izgledala kao neostvarivi san; danas ih pak uzimamo zdravo za gotovo i dio su svakodnevice. Zanimljiva je priča o Robertu Openhajmeru, tvorcu atomske bombe i vođi projekta Menhetn. Neposredno nakon uspjeha atomske probe govorio je stihove iz Bhagavad-Gite, vedskog teksta starog preko pet hiljada godina, koji slikovito opisuje eksploziju nuklearne bombe i na nju podsjeća. Neizostavan je i primjer najduže emitovane serije Simpsonovi, koja predstavlja šarolik izvor ostvarenih predviđanja. Nedavno smo, tokom karantina zbog koronavirusa, skoro svi imali osjećaj kao da Zivimo u nekoj paralelnoj dimenziji -sjetite se viralnog statusa: „1 don’t like this episode of Black Mirror.” Da li su vjerovali Leonardo da Vinči, Hijeronimus Boš, Žil Vern, Herbert DŽordž Vels, Stanislav Lem (i mnogi drugi) da će se njihovo kreativno maštanje materijalizovati u budućnosti? Duboko vjerujem da su se umjetnici samo kreativno izražavali bez svjesne namjere da ispotiha pripreme ljude za predstojeće događaje. Da li su se oni tokom kreativnog rada, u kulminaciji nadahnuća, nadovezivali na kolektivno nesvjesno (o kojem govori Jung i u kojem se nalazi središte kolektivno nesvjesne kreativnosti)? Da li su sa tog mjesta, u kom ne važi linearno poimanje vremena, crpili ideje koje su u suštini oduvijek postojale i bile dio evolutivnog koda u posjedu Čovječanstva? Da li mi kao jedinke možemo izmisliti nešto novo ili je to obrada arhetipskih ideja i događaja koje interpretiramo u savremenom maniru?

Ovi primjeri otvaraju mnogo prostora za razmišljanje. Naziv Oumuamua, čini se, najavljuje neko novo shvatanje realnosti koja je već rođena i živi u budućnosti.


Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


nine − 8 =