Promocija drugog toma “Sabranih pripovjedaka” Milovana Đilasa

Drugi tom “Sabranih pripovjedaka” Milovana Đilasa u izdanju “Fokalizatora” iz Podgorice biće predstavljen u utorak, 22.12.2020. godine, u 20 sati, u okviru manifestacije DEUS. O knjizi će govoriti  prof. dr Vladimir Vojinović, doc. dr Boban Batrićević i Aleksandar Radoman. Promocija će se emitovati  na youtube kanalu i društvenim mrežama Sekretarijata za kulturu i sport.

“Sabrane pripovijetke” Milovana Đilasa su višegodišnji izdavački projekat kuće “Fokalizator”, koji je prethodnih godina sufinansiralo Ministarstvo kulture. Drugi tom edicije sadrži ratne proze i narative koji su nastajali za vrijeme Đilasovoga ropstva u poslijeratnoj Jugoslaviji. Priređivač izdanja, dr Vojinović je u predgovoru zapisao da je Predrag Palavestra “primijetio da je Đilas u “Tamnici i ideji”(1984) naveo kako je u prozu što je nastajala u ćelijama (takve su skoro sve koje su ušle u drugi tom “Sabranih pripovjedaka”, s izuzetkom narativa “Mrtvo selo”) utkao zatvorske strahove, osjećanja i misli. Pa iako je dobrim dijelom nastajala kao plod autoterapije, ovoj prozi nanosila bi se nepravda ako bi se tretirala kao takva, a ne kao posljedica rada i nadahnuća, kao prirodan uzlet prozaiste ośetljivoga na sve muke svijeta, pa i lične. Zato u ovom tomu i prepoznajemo onoga ranog Đilasa, darovitog mladog pisca, koji je sad zreo književnik i nastupa s golemim životnim, ratnim, političkim i stvaralačkim iskustvom, u mjeri da, savladavajući te nametnute prepreke, nudi lijek i terapijsko ishodište čitaocima spremnim da proniknu u dubine i tajne ljudskoga trajanja i postojanja.”

Milovan Đilas je rođen u Podbišću 1911. godine. Studije je pohađao u Beogradu, đe se pridružio Komunističkoj partiji. U Drugom svjetskom ratu odigrao je jednu od najzapaženijih uloga, kao reovolucionar i borac, te jedan od pokretača slavnoga Trinaestojulskog ustanka. U poslijeratnoj Jugoslaviji obavljao je visoke državne i političke funkcije, da bi nakon iznošenja stavova o novom društvu u tekstovima u “Borbi” bio prinuđen da napusti sve funkcije, a potom i izdrži devetogodišnje zatvorske kazne. Za to vrijeme stekao je svjetsku popularnost, kao pisac disident. Preminuo je u Beogradu 1995. godine.  

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


6 − 5 =