,,Razlog za pjesmu” panorama savremenog hrvatskog pjesništva

Da je kultura jedan od najljepših načina povezivanja među narodima a posebno između Crnogorskog i Hrvatskog najbolje su nam pokazali Božidar Proročić pisac i prevodioac sa Cetinja i dr Željka Lovrenčić književnica, prevodioc i istraživač hrvatskog iseljeništva na španskom govronom području.


U izdanju Crnogorskog kulturnog foruma sa Cetinja upravo je izašla iz štampe panorama savremenog hrrvatskog pjesništva ,,Razlog za pjesmu” u kojoj je zastupljeno 40 hrvatskih autora, uz podršku i kulturno povezivanje koje su omogućili NJ. E.  ambasador Hrvatske u Crnoj Gori gospodin Veselko Grubišić a planski pripremili dr. Željka Lovrenčić iz Zagreba i Božidar Proročić književnik i prevodioc sa Cetinja. O ovom velikom i značajnom kulturnom poduhvatu koji povezuje narod Hrvatske i Crne Gore Proročić je istakao: Crna Gora i Hrvatska kroz svoju dugu istoriju imali su veoma bogate i iziuzetno razvijene kulturološke veze. One književne bile su izuzetno snažne. Nije Mažuranić slučajno bio inspirisan crnogorskom borbom za slobodu, kao što ni Njegoš nije pisao banu Jelačiću bez razumijevanja i uvažavanja. Sam pogled ka najsvetijem mjestu Crnogoraca, uprt ka  Lovćenu koji simbolizuje crnogorsku slobodu i nezavisnost, đe  stoji djelo najčuvenijeg hrvatskog vajara Ivana Meštrovića. Valtazar Bogišić gradi temelj crnogorskog pravne države, Vlaho Bukovac oslikava Crnu Goru jednog vremena, Josip Slade je na poziv crnogorskog knjaza Nikole I Petrovića projektovao niz važnih graditeljskih projekata u Crnoj Gori. Tin Ujević boravi u Crnoj Gori đe u Nikšiću objavljuje svoju zbirku pjesama ,,Auto na korzou” a kasnije postaje stipendista crnogorske valade 1917 godine, dr:Ivan Broz, dr. Filip Jergović, Ivan Mažuranić, Josip Juraj Štrosmajer i brojni drugi hrvatski stvaraoci čije se ime veže za Crnu Goru. Sa druge strane u novije vrijeme, brojni su stvaraoci i umjetnici koji su jednako doprinosili razvoju i crnogorske i hrvatske kulture. I to u gotovo svim oblastima umjetničkog izraza. Primjera radi, oskarovac Dušan Vukotić u filmu Dimitrije Popović u likovnoj umjetnosti, Mirko Kovač  u književnosti… Njihova djela služe na čast naših dviju kultura i zemalja. Proročić je najavio i koautorsko izdanje sa dr: Željkom Lovrenčić Panorama savremene crnogorske književnosti đe će biti zastupljen 20 autora iz Crne Gore.

Dr. Željka Lovrenčić je u svom predgovoru na ovu koautrsku knjigu napisala sljedeće: Mišljenja sam da se narodi međusobno najsnažnije povezuju putem kulture. Hrvatska i Crna Gora njeguju višestoljetne kulturne i književne veze koje su u povijesti bile posebno snažne za vrijeme duge vladavine dinastije Petrovića. U ovo naše suvremeno doba globalne kulture, bogatstvo pojedine zemlje ljudima još je dostupnije a međusobne veze između raznih naroda na svim su područjima lakše ostvarive. Hrvatsku i Crnu Goru danas posebno snažno povezuju i hrvatska zajednica koja u najvećem broju živi na području Boke Kotorske te crnogorska nacionalna manjina u Hrvatskoj. Moj kolega Božidar Proročić i ja odlučili smo dati svoj doprinos svekolikoj kulturnoj suradnji dviju zemalja i na svoj način osnažiti književne i pjesničke veze naših naroda. Rezultat našega truda su dvije knjige poezije – odabrali smo 40 hrvatskih i 20 crnogorskih pjesnika koje predstavljamo sa po pet pjesama po njihovome odabiru kako bismo čitatelje uputili u čarobni poetski svijet suvremenih pjesnika koji stvaraju na području naših država. Panorama suvremene hrvatske poezije naslovljena

,,Razlog za pjesmu” prema mome je sudu odabir ponajbolje suvremene hrvatske poezije koji obuhvaća zanimljiv presjek različitih poetskih glasova, pripadnika nekoliko naraštaja.

Biografija dr. Željke Lovrennčić: Željka Lovrenčić je književnica, prevodioc, urednica i istraživač hrvatskoga iseljeništva, posebno onoga na španskome govornom području. Piše eseje, kritike i putopise. Rođena je 13. aprila 1960. u Koprivnici. Diplomirala je komparativnu književnost i španjolski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i magistrirala. Doktorski rad pod nazivom Hispanistička Croatica: Tri naraštaja čileanskih pisaca hrvatskih korijena odbranila je na Hrvatskim studijima 2011. godine. Živjela je šest godina u Latinskoj Americi Meksiku i Čileu. Autorica je 15 knjiga i pjesničkih panorama. Uredila je 17, a prevela 56 knjiga. U trećem je mandatu članice Uprave Društva hrvatskih književnika. Pridružena je članica Hrvatskoga diplomatskog kluba, te članica Hrvatsko-hispanskoga društva i Međunarodnog udruženja književnika i umjetnika sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama. Bila je diplomatkinja, potpresjednica Društva hrvatskih književnika, predsjednica Povjerenstva za književne veze, saradnica veleposlanstava Čilea i Španske te Hrvatske matice iseljenika. Učestvovala je na mnoštvu književnih i naučnih skupova u zemlji i inostranstvu. Na dužnosti predsjednice Povjerenstva za književne veze Društva hrvatskih književnika organizovala je predstavljanja hrvatskih autora u Španiji, Nizozemskoj, Rumuniji, Meksiku, Boliviji, Čileu, Kubi, Kolumbiji i Australiji. Radi u Nacionalnoj biblioteci u Zagrebu kao bibliotekarska savjetnica.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


six + 16 =