Umjetničko veče u „Kući Rista Ratkovića“


Umjetničko veče poezije i izložbe slika u „Kući Rista Ratkovića“ završnica je kojom je uljepšan i zaključen prvi dan manifestacije ,,Dani dijaspore-iseljenika”.

Prisutne su svojim obraćanjem pozdravili v.d. direktor Uprave za saradnju sa dijasporom -iseljenicima mr Seid Hadžić i potpredsjednik Opštine Bijelo Polje Ernad Suljević, kao i samostalni savjetnik u Upravi za saradnju sa dijasporom-iseljenicima Zoran Đukanović.  

U svom govoru Hadžić je izjavio: „Bijelo Polje i okolni polimski gradovi od davnina su stjecište umjetnika i rasadnik intelekta odakle su se diljem svijeta raspršili velikani pisane riječi, darujući svjetskoj baštini dragulje koji se danas prepoznaju kao neke od najznačajnijih vrijednosti svejtske kulturne bastine.

Od starih tekstova spomenuo bih Miroslavljevo Jevanđelje koje je upravo ovdje nastalo i predstavlja jedan od najznačajnijih kulturnih spomenika nulte vrijednosti ne samo crnogorske već Balkanske i Evropske kulturne baštine.

Takođe, ne mogu da ne spomenem i sandžačkog Homera Avda Međedovića koji je zajedno sa svojim opusom danas najznačajniji ambasador, bjelopoljske, sandžačke i crnogorske duhovnosti u najširim svjetskim razmjerama, iako već poodavno nije među živima.

Pored njega u tom rasprsnuću izvan svog korita i izlijevanju ka rijekama crnomorskog sliva, na ušću Save u Dunava, značajnu poziciju i reputaciju stekli su velikani poput Miodraga Bulatovića i Mihaila Lalica.

Mihailo Lalić koji je ovaj kraj i svoje Bijelo Polje doživio kao Leleju i to ovjekovječio u jednom od svojih najveći romanskih ostvarenja. Takodje i jedno od otisnutih imena, koje je i tamo gdje god se nalazilo, najprije na ušću Save u Dunava, a onda i u prekookeanskim vodama, naš Milovan Đilas uvijek nosio Polimlje, Mojkovac i Bijelo Polje, zaslužuje da bude spomenut ovdje i to ne samo zbog političkog udjela i kapitala koji smatramo i našim, u stvaranju antifašističkog otpora u Europi već i u svojom intelektualnom i ljudskom čestitošću, hrabrosti i odlučnosti da i nakon osvajanja slobode ostane dosljedan onim principima i idealima na kojima je počivala revolucionarna borba.

Isto tako u tom teškom vremenu svoj pečat na prostoru zajedničkog življenja ostavili su i velikani poput Rifata Burdžovića Trsa i Muhameda Mula Musića. Sa druge strane, potiskivali su se iz ovog korita umjetnici i na druge strane, u tom periodu najčešće prema Vrelu Bosne, Željeznice, Miljacke, gdje su najveće vrhove svoje umjetnosti dosegli velikani Bijelog Polja i cijele Crne Gore naši Ćamil Sijarić, Marko Vešović i drugi, pa sve do Zagreba i široke Save gdje su se svojim umjetničkim dostignućima, jedan od kanonika savremene hrvatske literature ali i naše, Nusret Idrizović.

Mnogo je onih koji su se otisnuli s ovih naših prostora, poput Ismeta Rebronje, kao i onih koje su lađe odnijele put crnoga Deniza i Bosfora.

Umjetničko veče je organizovano u tri dijela, ,,Veče poezije” na kojoj su se čuli stihovi  Marina Čaveliša, Aleksandre Čvorović, Faiza Softića, Lene Ruth Stefanović, Biljane Ampovske Obradović, Ferida Muratovića, Nadije Rebronje, Mirsade Bibić Šabotić, Željka Sekulovića,  Selme Skenderović, Envera Muratovića,  Ljubice Katić, Rajka Joličića, Momčila Zekovića.

Drugi dio večeri obilježio je afirmisani gitarski duo Srđana Bulatovića i Darka Nikčevića, koji su dobitnici Trinaestojulske nagrade, najvećeg državnog priznanja koje se dodjeljuje u čast Dana državnosti Crne Gore.

Na kraju je nastupila likovna izložba renomiranih umjetnika kao što su: Momir Knežević, Zvonko Pavličić, Skender Bajrović, Petar Vujošević, Pero Nikčević i Zake Prelvukaj.

Velika čast i privilegija ove večeri bila je i ta, da je novac od prodaje slika doniran u humanitarne svrhe Centru za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju „Tisa“, a nagradu je uručio v.d. direktor Hadžić članu upravnog odbora centra, Vesni Minić.

Zaključak ove večeri znak je da su upravo humanost i solidarnost načela koja prevazilaze razlike i podijeljenosti i podsjećaju na ljudsku potrebu da se ulaganjem u opšte dobro brišu granice među ljudima, snaže institucije i poštuje čovjek, njegov intelekt i sposobnost stvaranja u svim segmentima društva.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


eight + 12 =