„Gluva dolina“, knjiga satire Velizara Radonjića, promovisana na „Nušićijadi 2024“ u Ivanjici


ODUPRI SE – ODGLUPI SE

Kroz svaki aforizam, ali i kroz pesme i epigrame koji slede provejava Radonjićev bunt protiv nepravde, korupcije, laži, licemerja i želja da im se hrabro i beskompromisno suprodstavi. On to i čini, ne misleći na posledice, jer kako sam jednom reče: „Satira je kao pita. Ako nema jaja nije prava”.

Na ovogodišnjoj „Nušičijadi“, u neđelju 25 avgusta u Ivanjici, promovisana je knjiga satire GLUVA DOLINA, satiričara Velizara Radonjića iz Podgorice. Dom kulture Ivanjica i „Nušićijada“ su ovu knjigu izdali kao nagradu Velizaru Radonjiću za osvojeno prvo mjesto na konkursu za najbolju neobjavljenu satiričnu priču na „Nušićijadi“ 2023. godine. Knjigu su promovisali Milan Krunić, direktor Doma kulture Ivanjica – izdavača knjige, Nebojša Nušić, praunuk Branislava Nušića – osnivač i upravitelj „Nušić fondacije“ i Velizar Radonjić autor „Gluve doline“. Odlomke iz knjige je kazivao Đorđije Tatić, glumac Korifej teatra iz Kolašina.

Promociju je “otvorio” Đorđije Tatić kazivanjem Velizarovog aforizma “Na početku bješe mrak. Onda reče Bog: Neka bude svjetlost. I bi svjetlost. I opet reče Bog: Neka budu izbori. I bjehu izbori. A mi smo glasali. I nasta mrak.” Ovim aforizmom počinje i knjiga. Njime nas autor uvodi u šetnju Gluvom dolinom i podsjeća kako je nastao naš mrak.

Velizar Radonjić je jedan od najtrofejnijih satiričara Nušićijade, podsjetio je Milan Krunić, predstavnik Izdavača. Na njegovoj „kartici“ u arhivi Nušićijade piše da je na osam prethodnih Nušićijada dva puta izborio plasman među najbolje, čije priče su objavljene u zbornicima; dva puta je osvojio treću nagradu. Prošle, 2023. godine, Radonjić je za priču IZBORI ZA CARA  nagrađen Prom nagradom i izdavanjem knjige satire.

          Nušićijada ne bi bila Nušićijada bez Nušić fondacije i njenog osnivaača i upravitelja Nebojše Nušića. Nebojša je ponovio ono što je napisao u uvodnim napomenama Gluve doline:

“Velizarovo oštroumno zapažanje socijalnih prilika koje se odražavaju na medjuljudske odnose koje je pretočio u svoje nagradjene satirične priče obogaćuju našu NUŠIĆIJADU i čine je sadržajnijim kulturnim dogadjajem!

Vreme u kome živimo prepuno nedostatka etike, empatije i logike čini pisanu reč Velizarovu kao melem na nas, vrlo često zatečenim dogadjajima koji nas okružuju.

Velizar je postao “doktor” socijalne medicine na našoj NUŠIĆIJADI, stim da granice ove naše saradnje njegovoj poruci nisu prepreka!”


KNJIGA KAO ANTIDOT

Uz podsjećanje da je imao sreću da mu se “desila Nušićijada”, Velizar Radonjić ističe da je knjiga GLUVA DOLINA zbirka satiričnih priča, aforizama i satiričnih pjesama. “Ali ne bilo kakvih priča, aforizama i pjesama. Ovo je jednim dijelom i zbirka prestižnih nagrada na festivalima humora i satire… na „Nušićijadi“ u Ivanjici, danima „Vuko Bezarević“ u Pljevljima, Crnogorskom festivalu humora i satire u Danilovgradu… a sve to za samo sedam godina koliko se bavim stvaranjem satire… Na kraju knjige sam dodao i dramski tekst „KRST SA PETOKRAKOM“. U ovoj drami, između scila i haribdi i uz Golgotu svakodnevnice, nosim Krst sa petokrakom kao predskazanje“.

Osnovni podaci o Velizaru Radonjiću, onako kako to piše u njegovoj kratkoj biografiji na kraju knige:

Velizar Radonjić, novinar i publicista u penziji
Rođen 1952. godine u Jasenovi, Opština Kolašin, Crna Gora. Živi u Podgorici.
Izjašnjava se kao Crnogarc, ali mu to nije profesija.
Radni vijek proveo u građevinarstvu radeći na raznim poslovima na građevinama, poslovima novinara i urednika listova nekadašnjih građevinskih kompanija, zatim na poslovima tržišne promocije, administrativnim poslovima, prodaji nekretnina…
Piše članke, blogove i kolumne, kratke priče, eseje i drame. Piše aforizme, satirične pjesme i epigrame, satirične priče i humoreske.
Krajem 2021. godine objavio kapitalno djelo – knjigu HRONKA GRADITELJSTVA U CRNOJ GORI
Dobitnik je više prestižnih nagrada za satirično stvaralaštvo.
Piše latinicom. Čita i latinicu i ćirilicu.
I ako je pola vijeka gradio živi od penzije jer se nije ugradio.
Životni moto: RADIM DA BIH ŽIVIO. ŽIVIM DA BIH STVARAO.

Radonjić naglašava da je ova knjiga stvarana da upire prstom na naše gluposti i nepočinstva, da nam otvara oči i bude antidot, protivotrov, odnosno melem za sve naše omraze i čegrsti…

Za stvaranje satire, kaže Radonjić, pored lucidnosti i talenta, treba imati i puno lične i stvaralačke hrabrosti. Treba imati jaja. Satira je kao pita, ako nema jaja nije prava. Pri tome treba imati u vidu da nijesu sva jaja za nasad i da se pilići ne izležu iz konzumnih jaja. Ni satira se ne stvara od konzumnih jaja. Da bi se iz jajeta izleglo pile potreban je pijevac.

PITA SA JAJIMA

Predgovor Gluvoj dolini je napisao, poznati satiričar Bojan Trn Ljubenović iz Beograda. On je bio i predsjednik žirija na Nušićijadi 2023. godine koji je Velizara Radonjića proglasio pobjednikom konkursa za najbolju priču.

U predgovoru, naslovljenom “PITA SA JAJIMA” Ljubenović kaže:

 “Velizar Radonjić je autentičan pisac, samonikla biljka među odreda sličnim gustišem našeg nabujalog satiričnog rastinja.  To je prvo što čitalac namernik zaključi nakon što pročita njegovu novu knjigu „Gluva dolina“, sačinjenu od satiričnih priča, aforizama, pesama i epigrama.

 Drugi utisak je da pisac vešto kombinujući teme, stilove, dijalekte i karaktere, stvara posve zanimljive likove i obrte, začinivši svoje uratke efektnim završecima koje čitaoca počesto obraduju, a još češće iznenade…“

Najjači utisak na Ljubenovića ostavile su Radonjićeve satirične priče od kojih su mnoge nagrađene na festivalima širom bivše nam zemlje iliti, kao se danas moderno kaže, „regiona“. Za jednu, pod nazivom, „Izbori za cara“ i on je glasao na prošlogodišnjem konkursu „Nušićijade“ u Ivanjici, ali je pažljivim iščitavanjem rukopisa stekao i nove miljenice kao što su priče „Bal pod maskama“ , „Čujem lelek đe gore prolama“ ili „Ko na Lovćen ak’ imalo sjedi“.

Na izborima se desilo Čudo. U saglasju sa svjetskim trendovima Vlast je promijenjena, a pobjednici, u saglasju sa lokalnom tradicijom i praksom, ne priznaju pobjedu. Nije im jasno đe su pogriješili. Traže trojanske konje u sopstvenim redovima, ali i konji nose maske pa se ne zna ko je konj a ko pobjednik.

Pobjednici ne znaju šta će sa pobjedom, jedva su dočekali da je uvale drugom. Prave Vladu ko što su nekad zidali Skadar. Sve što se obdan dogovore, obnoć bi porušili. Kad god su se usaglasili o karakteru buduće Vlade, posvađali bi se oko karaktera onih koji hoće da uđu u Vladu, pa nova Vlada sve više liči na neželjenu trudnoću iz vanbračne veze. Sluti na pobačaj. Zato i nova vlast i nova opozicija priželjkuju Vladin abortus. Priželjkuju to i u Vladi, ali Crkva ne odobrava abortus, a oni su se zakleli Bogom. Ustavom se samo služe. (Odlomak iz price “Bal pod maskama”

Ljubenović konstatuje: „Iz samih naziva ovih priča neko neupućen mogao bi da zaključi da je Velizar Radonjić samo crnogorski pisac. Kamo sreće da je tako i da teme u koje njegovo satirično pero ubada važe samo za Crnu Goru. Nažalost po nas ostale, muke su nam zajedničke, slične jedna drugoj kao jaje jajetu, pa je Radonjić ne samo crnogorski već pomalo ili poviše i balkanski, a bogami i evropski pisac. Jer, što da Evropi bude lepše nego nama….

Predgovor Gluvoj dolini, Ljubenović završava riječima:

Kroz svaki aforizam, ali i kroz pesme i epigrame koji slede provejava Radonjićev bunt protiv nepravde, korupcije, laži, licemerja i želja da im se hrabro i beskompromisno suprodstavi. On to i čini, ne misleći na posledice, jer kako sam jednom reče: „Satira je kao pita. Ako nema jaja nije prava.  

Sudeći po broju jaja u knjizi „Gluva dolina“, ovo je prava, bogata satirična gibanica“ zaključio je Bojan Ljubenović.

PREPORUČUJEM OVU KNJIGU

Recenzent Gluve doline je satiričar Dejan Tofčević iz Podgorice. Iz njegove obimne recenzije izdvojili smo nekoliko zanimljivih djelova:

“Knjiga Gluva dolina nam donosi satiru na onoliko načina koliko je to moguće. Podeljena je na više delova u zavisnosti od književnog oblika kojem ova sočinjenija pripadaju, tako da u prvom koji je dodeljen kratkoj priči pod nazivom Bal pod maskama Radonjić skenira dobrano obolelo društvo i kroz kratko i efektno opisane situacije brzo i lako dolazi do srži i problematizuje ulogu današnjeg čoveka sa aspekta morala i drugih načela koja se lagano gube u izmaglici egzistencije…

Deo priča objavljenih u ovoj knjizi su odlikovane najvišim nagradama, i to uglavnom na ivanjičkoj Nušićijadi koja lagano stasava u red prestižnih događanja satire u regionu, ali i na festivalima u Danilovgradu i Pljevljima…

U drugom delu knjige pod imenom Mašinovođe bez vozova saobraćaju aforizmibez voznog reda, ali dobacuju daleko iako nam je železnica u prilično slabom stanju. Neke ideje kao što je rukoljub gospodara, privilegije, jednakost i mnoge druge Velizar vrlo uspešno eksploatiše i u dužim književnim formama. ….” Kaže Tofčević.

Aforizmi bez voznog reda

Naš narod ima strah od visine. Vječito je na koljenima.

Svi muškarci imaju jaja. Samo rijetki imaju i muda.

Kakvo god da je mastilo, crno nam se piše.

Čovjek je izmislio Boga. Onda je Bog stvorio čovjeka.

Sve su sravnili do temelja. Tu su podigli podzemlje.

Gdje Crkve nema ljudi vjeruju u Boga.

Meni su svi naši zakoni Sveto pismo. Kad ih čitam ja se krstim.

Čovjek je čovjeku Kain.

Monstatovali su da narod dobro živi.

U državnim institucijama uče politički pravopis. Počinju od prisvojnih pridjeva.

Tofčević u recenziji Gluve doline govori i o satiričnim pjesmama i dramskom tekstu koji je objavljen u knjizi:

“Velizar Radonjić je u ovom satiričarskom prvencu zavrteo i pesme u duhu Jovana Jovanovića Zmaja, koje odišu ritmom i rimom u tradicionalnom desetercu i osmercu sa utvrđenom metričkom formom, ali i ostalim načinima rimovanja. Efektni prepevi dečijih pesama daju atmosferu humorističnosti koja je vrlo bliska satiri. Tamo služi Kačamak na buzaru uz Pitu jer se sa priličnim uspehom okušao i u epigramu, pa u jednom kaže:

Pravda je slijepa i spora
Najčešće kasno dođe
Sudovi stoje na braniku Pravde
Pa Pravda ne može da prođe”

….Za poslednji deo, ali ne i najmanje važan, Radonjić je sačuvao nagrađivanu dramu Krst sa petokrakom koja je na konkursu Crnogorskog Narodnog Pozorišta, 2019. godine, odabran među tri najbolja rukopisa i preporučen za izvođenje. Korifej iz Kolašina je to shvatio doslovno i ova predstava se već igra na daskama koje život znače…”

Da podsjetim čitaoce, drama Krst sa petokrakom je obdukcioni nalaz trulog posttranzicijskog tkiva, sa preciznom dijagnozom koja upućuje na ozbiljne boljke sistema i istovremeno demistifikuje političke krađe i interese i sav jad i čemer političke trgovine, ocijenio je žiri sa Konkursa CNP-a 2019.godine.  

Autor, zanimljivom dramaturgijom punom obrta, ne štedeći na dijalozima u kojima do izražaja dolazi svo bogatsvo našeg jezika, između scila i haribdi naše svakodnevnice i uz Golgotu tranzicije, nosi Krst sa petokrakom kao predskazanje.

Dejan Tofčević, zaključuje: “Knjiga satire Velizara Radonjića je jedno kompleksno delo koje u celinu povezuje satirični pristup. Inače u nekom drugačijem kontekstu teško bi bilo objediniti različite književne forme u jednu celinu, kao što je ovde urađeno sa velikim uspehom. S obzirom da se pisanom satirom Velizar bavi svega nekoliko godina vrlo brzo i lako je pronašao svoje mesto jer su njegov neosporan talenat prepoznali i festivali u regionu. Zbog svega navedenog preporučujem ovu knjigu širokom auditorijumu pošto sam siguran da će svako pronaći neki segment ili deo knjige koji odgovara njegovim afinitetima, iako kao celina zaslužuje punu pažnju odabrane publike…”

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


thirteen − 8 =