Gradsko pozorište Podgorica – Premijerno izvođenja predstave “Ukroćena goropad”


Premijerno izvođenja predstave  “Ukroćena goropad” po tekstu Vilijema Šekspira biće u Velikoj sali Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović”, 5. februara u 20 sati. Komad je režirao i adaptirao poznati makedonski i evropski reditelj Dejan Projkovski, dramaturgiju potpisuje Dragana Tripković, scenografiju Valentin Svetozarev, muziku Goran Trajkoski, kostimografiju Katarina Vukčević, scenski pokret i koreografiju Tamara Vujošević Mandić, a lekturu Radovan Knežević. Uloge tumače Lazar Dragojević, Milica Majkić, Pavle Bogojević, Vanja Jovićević, Omar Bajramspahić, Pavle Popović, Stefan Vuković, Božidar Zuber, Goran Slavić, Nemanja Todorović, Vukan Pejović, Lara Dragović i Tatjana Torbica.

“Ukroćena goropad” je drsko produkciono i značenjsko čitanje Šekspira koje u prvi plan stavlja mladu postavu Gradskog pozorišta koja ne priznaje klišeje i konvencije. Vođeni Dejanom Projkovskim i njegovom “poetičkom licencom” napravili smo  predstavu koja je međaš  nove produkcije Gradskog pozorišta”, zapisuje dirtektor Gradskog pozorišta Stevan Koprivica.

Ovim projektom Gradsko pozorište podiže ljestvicu repertoarskog i produkcijskog formiranja u ozbiljan teatar regionanih i evropskih razmjera. Nakon 20 godina Šekspir na sceni Gradskog pozorišta znači ne samo značajan naslov, nego i prvenstveno umjetničko sazrijevanje podmladjenog ansambla i same institucije, a sve zahvaljujući sjajnom autorskom timu predvodjenom majstorskom palicom iskusnog reditelja Dejana Projkovskog. Ova predstava ce zasigurno promovisati nova, perspektivna glumacka imena na nasoj sceni, kazao je Dusšan kovačević umjetnički direktor.

“Šekspir je cio univerzum koji sam po sebi sadrži sve odgovore na prošlost, dileme i pitanja sadašnjosti i proročanstva budućnosti. Tekst “Ukroćene goropad” napisan je u doba kasne renesanse, ali udahnjuje našu modernost kroz teme i probleme drame, koje su zapravo sastavni dio i naših života.

Komad je danas posebno aktuelan jer se dovodi u pitanje rod. Šekspir nas uvijek vraća na izvor osnovnih principa ljudskog bića.

Ali mi nećemo ništa reći na našu temu, ako ne postavimo ptanje: da li postoji specifični ženski smisao, koji se razlikuje od muškog? I ako je tako, može li se očekivati da se ženski smisao pronađe u muškom svijetu? Kao reditelj sam imao iskustva sa psihološkim sjenčenjima ženskih likova. Čini mi se da su ženski likovi uvijek psihološki tananije osjenčeni nego muški; ženski smisao meni liči na harfu, a muški na gitaru, broj žica je različit. Time ne želim dati prednost ženama pred muškarcima u smislu senzibiliteta, jer ja znam da je još od učenja o animusu i anime uobičajeno da se tako govori. Naš zadatak u pozorištu je da rušimo stereotipe o muškom i ženskom“, istakao je reditelj Dejan Projkovski.

– “Ukroćena goropad” nije materijal za postdramski teatar, zato što se princip mimezisa u ovom Šekspirovom komadu apsolutno primjenjuje, i sve je oponašanje i podražavanje, pa čak neverbalni ili paraverbalni  znakovi u predstavi imaju veoma utemeljenu simboličku upotrjebljivost. Zavodljiva i magična igra kojom ovaj maestralni pisac vlada, objašnjava i gledaocu i glumcu gotovo iste stvari: suštinu i ljepotu pozorišne umjetnosti.

Sadašnjost Šeskpira tumači kroz povezana shvatanja svijeta i načina na koji funkcioniše, kroz njegove poetičke stavove i elemente kojima je naša zbilja zatrpana. Tako smo i u ovom komadu postavljali pitanja kako sadašnjost podnosi Šekspira i da li su metapoetički djelovi njegovih komedija, tragedija, njegovih soneta, okupljeni oko konstatacije da je Šekspir pisac koji je sve napisao”, zapisuje dramaturškinja Dragana Tripković.

Dejan Projkovski je rođen 1979. godine u Bitolju, u Makedoniji. Diplomirao je i magistrirao Pozorišnu režiju na Nacionalnoj akademiji za pozorišnu i filmsku umjetnost „Krsto Sarafov“ (NATFA) u Sofiji (2002) i iste godine debitovao na profesionalnoj sceni.

Jedan je od vodećih makedonskih pozorišnih reditelja i profesora Pozorišne režije i Glume na Univerzitetu za audio-vizuelne umjetnosti Europa Prima. Projkovski se potvrdio kao reditelj velikih djela svjetskih klasika, stvarajući predstave specifične estetike i inovativnog scenskog jezika. Radio je predstave ne samo u svojoj domovini, već i u Srbiji, Bugarskoj, Rusiji, Turskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, i koprodukcione predstave s njemačkim, italijanskim i slovenačkim pozorištima i festivalima.

     Za izuzetna umjetnička dostignuća dobio je niz domaćih i međunarodnih profesionalnih priznanja i nagrada. Na najvećem nacionalnom pozorišnom festivalu „Vojdan Černodrinski“ dobio je četiri gran pri nagrade, kao i priznanje za režiju. Na Festivalu „Stobi“ dva puta je dobio nagrade za najbolju režiju, a na Festivalu FIAT dva puta nagrade za najbolju režiju i predstave. U posljednje dvije godine osvojio je Nagradu za najbolju predstavu Judita na 64. Splitskom ljetu, za najbolju predstavu u Hrvatskoj / Nagrada hrvatskog glumišta, najveću pozorišnu nagradu u Turskoj AFIFE-„Pozorišni Oskar“, Nagradu kritike za najbolju predstavu u Turskoj, za najbolju predstavu na Bijenalu crnogorskog pozorišta, nagrade za najbolju režiju i predstavu  na festivalu Profesionalnih pozorišta Vojvodine. Njegove predstave gostovale su na pozorišnim festivalima u Italiji, Njemačkoj, Turskoj, Francuskoj, Engleskoj, Srbiji, Hrvatskoj, Poljskoj, Sloveniji, Rusiji, Crnoj Gori, Iranu, Mađarskoj.

     Dobitnik je i nagrade „13.novembar“ (2014), najvećeg priznanja Grada Skoplja za izvrsne umjetničke rezultate.

Reprizno izvođenje predstave „Ukroćena goropad“ biće 6. februara u KIC-u „Budo Tomović“ u 20 sati.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


three × 2 =