Gradsko pozorište Podgorica – Proslavljen Svjetski dan lutkarstva


Svjetski dan lutkarstva proslavili smo izvođenjem predstave ,,Maca papučarica”, koju je po tekstu Ele Peroci, režirao Davor Dragojević.

– Kada se obilježava dan ovoga ili onoga na međunarodnom nivou to se u javnosti prihvata kao skretanje pažnje na neke skrajnute društvene kategorije ili grupe. Međunarodni dan pozorišta za djecu i mlade i Međunarodni dan lutkarstva svakako ne smijemo i ne možemo tako tumačiti.  Bar kada je Gradsko pozorište iz Podgorice u pitanju. Podsjetiću da je ovo pozorište bazično osnovano kao pozorište za djecu, a da su neke predstave produkcijskim i umjetničkim kvalitetom obilježile sezone i stajale uz rame sa tzv. pozorištem za odrasle, pa ga i nadmašivale. „Novela od ljubavi“, „ Ženidba kralja Vukašina“, „Tri musketara“ pripadaju istoriji jugoslovenskog i crnogorskog teatara, a niz predstava manjih formi a i onih većih u pripremi za ovu i narednu sezonu rade se sa mnogo umjetničkih i produkcionih ambicija. Istina je da lutkarstvo u izvjesnoj mjeri zaostaje, prvenstveno zbog relativnih kadrovskih deficita, no i to pokušavamo da prevaziđemo, pa ćemo tako u okviru priprema za projekat „Tarzan, kralj džungle“, već tokom juna imati masterclass za mlade gumce voljne da se bave raznim tehnikama lutkarstva, kada već takvu vrstu edukacije nemaju tokom glumačkog školovanja. Dakle, Gradsko pozorište tokom cijele sezone obilježava dane pozorišta za djecu, prvenstveno punim salama malene publike kojoj je pozorište dio civilizacijskog odrastanja – kazao je Stevan Koprivica, direktor Gradskog pozorišta.

Predstavu je gledalo 450 mališana iz OŠ ,,Vuk Karadžić”, OŠ ,,Radjica Perović” i OŠ ,,Marko Miljanov”. 

Poruku, koju povodom Svjetskog dana lutkarstva tradicionalnu poruku, koju šalje UNIMA – Međunarodna lutkarska asocijacija, a koju je napisala Češka lutkarka Nina Malikova pročitao je Željko Radunović. 

Pandemija, ratni sukobi i sve ozbiljniji ekonomski problemi posljednjih nekoliko godina otežavaju život svima nama jer svi ti nemiri stvaraju napetost, pobuđuju strah i tjeskobu što se tiče budućnosti. Brige su se nastanile u našim glavama i na našim licima.

Naravno, ne mogu ni zamisliti kako je bilo živjeti u prethodnim vjekovima. Ali, pogledamo li istoriju malo pomnije, vidjećemo da su slične situacije – mada u drugačijem obliku i drugačijem svjetskom poretku – postojale i prije našeg vremena. Usprkos tome, ljudi su vjerovali u ljubav, imali djecu i pokušavali ne samo preživjeti, nego i napredovati.

Čak i u najmračnijim vremenima, uvijek je postojalo nešto što im je u tome pomagalo, a cijeli niz istorijskih izvora govori nam da je pozorište lutaka sa svojim drevnim magičnim moćima bilo dio te priče. Ta moć počiva u samim temeljima lutkarskog pozorišta. Kao stilizovana pozorišna forma sa autentičnim metaforičkim izrazom, lutkarstvo prikazuje ljudsku stvarnost, ali takođe traži  – nekada humoristički, a nekada sasvim ozbiljno – rješenja.

U pokušaju da prikaže naše živote, lutkarsko pozorište često se bunilo protiv nezaustavljivih sila sudbine. Kao umjetnost, ono odražava najteže životne situacije, bilo lične ili društvene, kroz karikaturu ili glorifikaciju. Granice lutkarskog pozorišta u novije su se vrijeme proširile, a ta je umjetnost danas prepoznata u cijelom svijetu kao sastavni dio pozorišne kulture 20. i 21. Vijeka.

Lutkarsko pozorište njeguje tradicionalne forme umjetničkog izražavanja, ali se služi i novim tehnologijama, koristeći njihove multimedijalne prednosti ili njihovu sposobnost da nas zabave i da nas dirnu. Međutim, hrabro brani položaj koji je izborilo i kojim se ponosi.

Svijet će biti bolje mjesto nego što nam se to danas možda čini. U to svi vjerujemo i želimo vjerovati. I zato se nemojmo odricati životne radosti zbog strahova koji nas muče. Vjerujmo da i dalje možemo imati povjerenja u Pulcinella, Puncha, Guignola, Kašpáreka, Karagöza, Vidušaku, Mobaraka i cijeli niz drugih junaka iz te beskonačne galerije likova koji prikazuju ljudsku komediju te vjerovati, kao toliki naraštaji prije nas, u njihovu pobjedu u borbi protiv smrti.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


4 × five =