II Internacionalni sajam knjiga – Predstavljen Zbornik radova “Crnogorske studije kulture i identiteta”

 

sajam-knjiga

 Naša kulturno identitetska saga je traumatična, najblaže rečeno, i te traume su tek zagrebane našim istraživanjima, odnosno esejima i radovima Zbornika radova „Crnogorske studije kulture i identiteta“. Ovim riječima je rektor Univerziteta Crne Gore i jedan od urednika Zbornika Radmila Vojvodić predstavila pionirski poduhvat istraživanja kulture i kulturnih fenomena u Crnoj Gori.

Prema njenim riječima,  tri godine su se autori okupljali oko zajedničke ideje, u okviru istraživačkog projekta Fakulteta dramskih umjetnosti UCG „Umjetnička i medijska produkcija u funkciji stvaranja crnogorskog kulturnog identiteta“. Koncept radova je postavljen tako da on ne bude namijenjen samo stručnoj već i širokoj javnosti. 

prezentacija-zbornika-crnogorske-kulture-i-identiteta-1

Kada se samo fotografije saberu na jedno vidi se istraživački postupak, kazao je urednik Zbornika i vanr. prof. FDU mr Janko Ljumović, koji se u Zborniku bavi tematikom „Crnogorsko narodno pozorište u traganju za redefinicijom crnogorskog kulturnog identiteta: Estetski i emancipatorski aspekti savremene repertoarske politike“.

„Nismo samo ušli u teatrološki ili filmološki postupak već smo ušli u teren sociologije pozorišta, filma ili različite studije konteksta tako da Zbornik nudi  teme koje  se možda, po prvi put, u ravni studija kulture, uopšte uvode u crnogorsku akademsku produkciju i izdavačku djelatnost, kao što su to novi mediji i popularna kultura u kontekstu identiteta“, kazao je Ljumović. 

prezentacija-zbornika-crnogorske-kulture-i-identiteta-2

 U Crnoj Gori, već 110 godina, postoji nezavisno mišljenje, još od pojave nezavisne štampe, kada svako može da kaže o bilo kojoj temi šta hoće, a pri tome, autori su vrlo često neobavezni prema činjenicama, ocijenio je autor rada „Prizori iz života nacija u Crnoj Gori“  Živko Andrijašević.

„U ovom Zborniku autori su pokazali najviše moguće uvažavanje činjenica i to je dobar otklon od onoga što je crnogorsko iskustvo, a i pravilo kada se bavite nekom važnom društvenom temom, a identitet to jeste. Ne kažem da smo o tom problemu mislili nezavisno od politike jer ovo i jeste tema koja je veoma vezana za politiku, a politika je naravno vezana za život, ali smo se držali onoga što su postulati nauke i umjetničke sfere kojom se svaki od nas ponaosob bavi“, kazao je Andrijašević.

Riječ je o plodu zdrave svijesti koja shvata probleme crnogorske kulture i identiteta i vidi korake za njihova rješenja, kazao je istoričar Boban Batrićević, autor rada “Crnogorska kulturna istorija: metodologija za istoriografska istraživanja”.

Na međi savremenog i tradicionalnog, Sehad Čekić analizira crnoogrsku kimeatografiju u savremenom koceptu. Kroz temu „Crnogorski film: U potrazi za nacionalnim stilom“, on je zaintrigirao publiku objašnjavajući da je u svom istraživanju povezao film „Mračni vitez“ Kristofera Nolena sa Lažnim carem Velimira Stojanovića.

„Medijalizovana Crna Gora: Divlja ljepota i romantične lutalice“, rad je Jelene Mišeljić koja polazi od analize video spotova Nacionalne turističke organizacije i spotova za Evroviziju u periodu od 2006. do 2016. Počevši sa analizom mačističkog spota „Zašto su Crnogorci tako visoki“, pa do nekih romantičarskih koncepcija u novijem vremenu, Mišeljić kaže da u svom radu pokušava da da odgovor na koji način se brendiramo kao nacija.

Novi medij, društvena mreža Facebook i prisustvo naše zemlje putem profila „Moja Crna Gora“ tematika je kojom se bavi Vuk Vuković u radu „Identitet kao kreativna interakcija: Promocija Crne Gore u novim medijima“.

U sferi muzike, Jelena Martinović Bogojević je svoje istraživanje ograničila na period od proteklih 10 godina. „Muzički folklor se koristio kako u etno džezu tako i u drugim žanrovima i prati se tendencija u cijelom regionu da se kroz muziku cijeli Balkan želi predstaviti kao metafora multikulturalnosti“, objasnila je Bogojević. Ona je ovu temu istražila u radu „Identitetski kodovi u crnogorskoj muzici: Od upotrebe foklornih elemenata do savremenog izraza“.

Svaki građanin Crne Gore ima potpuno pravo da se osjeća kulturnim akterom, polazište je istraživanje antropologa Milice Nikolić. Ona ukazuje da je nematerijalno nasljeđe još „u nekim škrinjama, u muzejima“, a zapravo je „najživlji dio baštine“ i izrazila nadu da će Zbornik i njen rad „Nematerijalno nasljeđe kao snažan oslonac kulturne identifikacije“ biti polazište za dalja istraživanja.

Šta se dešava sa lokalnom kulturnom politikom, sa pozicijom crnogorskih  gradova koji su u vremenu dekontekstualizacije i tranzicije doživjeli  totalni krah svog kulturnog bića, između opredjeljenja da budu industrijski ili pogranični gradovi, unatoč situaciji da imamo i nastanak novih gradova u južnoj regiji, pitanja su koja je otvorio Edin Jašarović u radu „Made in Montenegro: Identitet crnogorskih gradova na globalnom tržištu kreativne ekonomije

„Crnogorski jezik: Jedan od činilaca crnogorskog identiteta“, još jedno je od identitetskih pitanja koje polemično razmatra Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.

Pitanjima crkvenih odnosa u Crnoj Gori kroz prizmu Manastira Ostrog bavi se Dejan Lučić u radu  „Manastir Ostrog: Prekrojeni krajolik“. „Mislim da smo mi jedini narod na svijetu koji je preživio jednu strašnu golgotu, da u relativno kratkom vremenu ostanemo bez sopstvene države, bez sopstvene crkve, pa na kraju i bez sopstvenog jezika i da nam trebaju decenije i decenije da to sve vratimo“, kazao je Lučić.

On je ukazao na značaj objavljivanja Zbornika u godini kada obilježavamo dva značajna jubileja i to u godini, kada, smatra on, nismo se do kraja osvijestili šta jesmo i kakav je naš identitet.

Umjesto zaključka, Rektorka Vojvodić je navela citat iz knjige „Imaginarni Balkan“ Marije Todorove „Šta sa tim uticajima drugih, priznati te uticaje drugih, e to znači ispovijediti se“.

Recenziju radova objavljenih u zborniku potpisuju red. prof. dr Milena Dragićević Šešić (Fakultet dramskih umetnosti – FDU Beograd) i vanr. prof. dr Barbara Orel (Akademija za gledališče, radio, film in televizijo – AGRFT Ljubljana).

Projekat FDU je pomognut Programom podrške naučnoistraživačkim projektima i finansiran od strane Ministarstva nauke i Ministarstva kulture.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


one × 5 =