Veljko Bulajić
OVO JE MOJ NAJBOLJI FILM
Poznati filmski reditelj Veljko Bulajić, autor legendarne “Bitke na Neretvi”, koji je bio nominovan za Oskara za najbolji strani film, zatim filmova “Obećana zemlja”, “Sarajevski atentat”, “Čovjek koga treba ubiti”, “Visoki napon”, “Donator” i drugih, nedavno je u Podgorici predstavio svoj novi film “Libertas”.
Tim povodom je za “Vijesti” govorio o dosadašnjem uspjehu filma, kao i o onome što očekuje od crnogorske promocije.
Film “Libertas” je doživio veliki uspjeh na premijeri u Zagrebu i potvrdio to što je nakon prikazavinja na festivalu u Palm Springsu otkriveno ovim filmom, a to je da će imati dobru komunikaciju sa gledateljem. Poslije više od 30 godine, ovo je prvi film sa prostora bivše Jugoslavije, koji je otkupljen za teritoriju cijele Amerike. Međutim, najteži ispit film je polagao prethodne dvije noći u Dubrovniku, gradu velikog Marina Držića, gradu u kojem svaki građanin zna sve o njemu i koji živi i prisutan je u svakodnevnom životu Dubrovnika.
PROTIV CENZURE VLASTI
– Danas se veoma često u svakodnevnom razgovoru koriste replike iz djela Marina Držića, koja se iz govaraju u kontinuitetu dugi niz godina. Naravna stvar, tu je prijetila opasnost od toga da li će građani Dubrovnika koji znaju apsolutno sve o Marinu Držiću, moći da prihvate jedno djelo koje je uništilo faktografiju, i počiva samo na nekim glavnim elementima bitnim za njegovo veliko djelo. Film je vrlo kritičan, govori o velikom umu renesanse koji se bori protiv cenzure vlasti, za viziju jednog sretnog demokratskog društva, i zbog toga bježi iz Dubrovnika, učestvuje u uroti, ali vječito otvorenog srca prema svome gradu – kazao je Bulajić, i dodao da je projekcija filma “Libertas” u Dubrovniku, bila jedan od najtežih ispita i u njegovoj karijeri.
Osjećao sam tremu kao nekada prije “Vlaka bez voznog reda” kada sam bio debitant. Veoma sam sretan i zadovoljan što je Dubrovnik fantastično prihvatio film, i kao što vidim danas, kako javljaju hrvatski mediji, radi se o najvećem umjetničkom djelu o Dubrovniku i Marinu Držiću – ističe Bulajić.
Crna Gora je dio koprodukcijskog tima koji je radio ovaj film, a u kojem su još Hrvatska i Italija.
Crna Gora je finansijski učestvovala simbolički u ovom projektu, međutim, postojala je moralna podrška, i ja sam učinio da ovo bude koprodukcija hrvatske, italijanske i cmogorske kinematografije, i prvi istup crnogorske kinematografije na međunarodnoj sceni nezavisne Crne Gore.
Naravno, sada treba nastaviti tim putem, i mislim da Crna Gora ima veliku šansu kada je kinematografija u pitanju. Ona ima nekoliko značajnih mladih autora, da ne govorimo o Branku Baletiću i Gojku Kastratoviću. Mislim da svojom strateškom orijentacijom, sa kulturom i turizmom u Evropu i svijet, Crna Gora posjeduje veliku snagu. Uostalom, to je i poznato, da su za vrijeme bivše Jugoslavije, vodeći autori u svim republikama bili Crnogorci. Bitno je da talenata ima, među njima su Marija Perović i Željko Sošić – rekao je Bulajić.
Svi ističu da je film savremen, zbog čega je i ostvario dobru komunikaciju sa publlkom, jer i danas i u prošlosti vječna je tema borba pisca protiv vlasti, za slobodu, demokraciju i slobodu stvaranja. Mislim da mu to jeste i jedna od najboljih osobina, jer se ne radi o običnom biografskom, istorijskom, kostimiranom filmu, već film koji je išao linijom najvećeg otpora -objašnjava reditelj. Bulajić je kazao da će se u perspektivi možda ostvariti projekat sa crnogorskom temom, ukoliko ne odluči da prestane sa snimanjem.
– Ja sam snimio “Šćepana Malog” i to je jedini film sa crnogorskom temom, pošto su me prilike odvele iz Crne Gore. Ovog časa je aktuelizirana ideja koja se tiče moja nekadašnja tri televizijska filma: “U miru i ljubavi”, “Najezde i otpori” i “Priroda”, za jednu TV seriju o Crnoj Gori. Jedna od tih storija je čak nagrađena u Monte Karlu na međunarodnom festivalu, i imala mnogo uspjeha vani, ali su ostale tri nedovršene epizode, i to: “Crna Gora sjutra”, “Crnogorsko stvaralaštvo” i priča o religijskoj, nacionalnoj i drugoj međutoleranciji u Crnoj Gori, koja je izuzetna interesantna za svijet. Sada je potekla ideja da uz ono što sam snimio, a prekinuo zbog ratnih okolnosti, izvršim nova snimanja i nadopune i da realiziram jedan dokumentami film o Cmoj Gori koji bi bio takav da bi svijet mogao uvidjeti kakva je ovo zemlja i da se o njoj više sazna. Možda je to moj sljedeći projekat, mada ja i razmišljam da prestanem da se bavim snimanjem. Osjećam da bih mogao završiti ovo, ali to iziskuje strašne napore. Obično na kraju svoje karijere, mi stariji redatelji, ne napravimo svoja najbolja djela. Meni se izgleda sa “Libertasom” dogodilo obrnuto. Neki tvrde da je ovo moj najbolji film. Pa možda je to zgodna prilika da stavim tačku na I – zaključio je Bulajić.
Preuzeto iz dnevnog lista “Vijesti”
Reditelj Veljko Bulajić nakon podgoričke premijere govori o “Libertasu”
