„Ivangradska trilogija“ na pravi način baštini  toponime beranskog kraja



U biblioteci Radosav Ljumović, u organizaciji časopisa Komun@ predstavljena je  knjiga „Ivangradska trilogija“, autora Saše Radunovića.

Autor kroz priču svojih junaka prikazuje ljude i događaje, političke, privredne i kulturne lomove u posljednjih četrdesetak godina na prostoru Berana,odnosno nekadašnjeg Ivangrada, ali i Crne Gore.

Brojnim posjetiocima su se obratili: Prof. dr Draško Došljak, dr Radenko Šćekić, Salko Luboder, mr Željko Rutović i mr Amer Ramusović koji je bio i medijator večeri, kao i autor knjige Saša Radunović.

U uvodnom dijelu mr Amer Ramusović istakao je da su rijetki gradovi koji se mogu pohvaliti publikovanom trilogijom, ali da je to pošlo za rukom Saši Radunoviću čime je zadužio svoj rodni grad doprinoseći istovremeno boljem razumijevanju političkih i drugih zbivanja u gradu na Limu u vremenu kada su se opredjeljivala razvojna kretanja ovog grada na sjeveroistoku Crne Gore, uz napomenu da je Radunović napisao sjajnu knjigu koja će podsjećati i predstavljati kulturu sjećanja  na nekadašnji lijepi Ivangrad, tada treći po razvijenosti u Crnoj Gori.

„ Ovo je knjiga koja na pravi način baštini ono što su vrijedni ivangradski toponimi bilo da su iz oblasti prosvjete, obrazovanja, zdravstva kulture, sporta ili ugostiteljstva, istakao je prof. dr Draško Došljak– jedan od recezenata, napominjući da je privilegija predstaviti Ivangrad u Titogradu, jer, kako je naveo „Rodni grad nije samo ime na mapi – to je škola, to je dom, to su rodna mjesta u kojima će uvijek biti toplo i udobno“.

„Neki ljudi  napuštaju  zavičaj da bi sanjali o povratku  – drugi ostaju u njemu da bi sanjali o odlasku odatle. I stalno te mijene, žal, kajanja…I nada da „ni u jednom gradu na planeti zvijezde ne sijaju tako snažno i vedro kao u rodnom gradu djetinjstva“, i ona druga – „tek nakon odlaska u drugi grad možete shvatiti koliko vam je draga vaša varoš“. I uvijek nezaborav da je zavičaj mjesto u kojem počivaju misli. Ali, počivaju i najvoljeniji, pa je povratak u zavičaj i novi zagrljaj sa voljenim – uz suzu i svijeću. Groblje postane mjesto tišine i straha“, dodao je Došljak.

On je naglasio da su društveni  i politički događaji: izbori, litije, protesti – ambijent uoči tih događaja, tokom samih procesa,  na stranicama knjige Saše Radunovića.

„Izborni procesi od 2014. godine, prije toga osvrti na referendum 2006, cifre, procjene, očekivanja od novih, kritike starih, analize društvenih kretanja i pojava uknjiženi su, spremni za nova tumačenja. Upravo su ovo tekstovi koji čuvaju sjećanje na političke partije, čelnike, aktere društvenog života, partijske i političke mijene, rezultate i očekivanja. Tekstovi će značiti svima onima koji su direktni učesnici, onima koji su gledali sa strane, a naročito onima koji su došli kasnije. Ovo je doprinos boljem razumijevanju političkih i društvenih zbivanja u gradu na Limu u vremenu kada su se opredjeljivala razvojna kretanja ove varoši“, zaključio je Došljak.

Navodeći da su rijetki gradovi koji se mogu pohvaliti publikovanom trilogijom, recezent dr Radenko Šćekić je istako da je Saši Radunoviću, kao pregaocu, uspjelo da time zaduži svoj rodni grad.

„Autor je prepoznat široj javnosti kao objektivan i kritičan medijski poslenik, kao neko ko ima stav, ima „kičmu“ i profesionalni dignitet, često možda krut i principijelan- ali se mora priznati autentičan i samosvojan. Tako su i njegovi tekstovi u tom duhu: predstavljaju kritički autorov osvrt na aktuelna društvena dešavanja, teme i ličnosti od lokalnog do globalno nivoa“, naglasio je Šćekić, dodajući da autora, osim „svojeglavosti“, „kritičkog i slobodnog duha“- „Teren prepoznaje“ i kao nepopravljivog jugonostalgičara.

„Ovo djelo predstavlja presjek crnogorskog društva proteklih nekoliko turbulentnih decenija na primjeru jednog grada i sredine. Opisano je ekonomsko, demografsko i ljudsko propadanje i uzdizanje nove kvazielite pobjednika tranzicije. Tako da može biti korisno, kako ljubiteljima književnosti, tako i istraživačima jedne epohe, sa politikološkog, psihološkog, sociološkog i antropološkog aspekta, kazao je Šćekić.

Podsjećajući  da je bio promoter i nekih od ranijih Radunovićevih djela, Salko Luboder je kazao da višeslojnim djelom Ivangradska trilogija trajno ostavlja upečatljivu sliku o jednom vremenu  i ljudima u njemu.

„Zadržavajući pažnju na prvi dio Ivangradske trilogije, koji je likovima, sadržajem i pripovjedačkim ishodima povezan i prožet sa cjelinom knjige, uočavamo da Saša Radunović otvara narativni horizont na kojem, naravno iz svoje perspektive, osvjetljava skorašnja važna društvena i politička dešavanja. Parlamentarni izbori iz avgusta 2020. godine, posljednji predsjednički izbori u Crnoj Gori, i čitav splet dešavanja na društvenoj pozornici, koja preokupiraju pažnju takozvanog običnog čovjeka, polaziša su za Radunovića, da preko likova ovoga djela, iskaže sopstveno literarno i publicističko viđenje. Istina, uglavnom ne čini to eksplicitno već vještinom građenja konteksta, nerijetko kroz dijalošku formu, dovodi čitaoca da sam zaključuje. Djelovi knjige koji sadrže hronologiju političkih dešavanja, sa obiljem podataka i klasifijacijama koje ih bliže određuju, zanimljivi su kao faktografski tragovi aktuelnih dešavanja toga vremena. Kako vrijeme bude odmicalo, imaće sve veći značaj za interdisciplinarna izučavanja i dodatne analize. Naročito, naraštaji intelektualnih  radoznalaca koji će stasavati imaće priliku da se osvjedoče u vrijednosti ovoga djela“, zaključio je Luboder.

Govoreći o knjizi Ivangradska trilogija, mr Željko Rutović je kazao da „ivangradaska trilogija nosi nostalgiju, nosi privilegiju, nosi vrijeme i nosi vrijeme da nas motiviše da stresno čitate ovo djelo“ apostrofirajući da pisani tragovi predstavljaju vene i krvotok grada.

„Sociologija grada nema budućnosti bez prošlosti. Knjiga je mapa puta za istraživače, a Saša Radunović je otvorio više slojeva grada. Sačuvao je jedan oduhovljeni mikrokosmos, a knjiga predstavlja kulturnu književnu topografiju. Takozvanog običnog čovjeka situira u neobične situacije i vremena. Saša otključava bravu kapije sjećanja o gradu, a tema je vječita, kao i gradovi, pa kad ih i nema“, istakao je Rutović, dodajući da čovjek raste uz grad, ali i grad uz čovjeka opisujući vrijeme međuvremena.

„Knjiga „Ivangradska trilogija“ predstavlja dio kulture sjećanja i oruđe izgradnje identiteta jednog grada i kraja, uopšte. Ona predstavlja motivaciju za kulturu čitanja“, istakao je, pored ostalog, Rutović.

Na kraju obraćajući se publici autor Saša Radunović saopštio je kako je nastala knjiga koja će zaista biti kultura sjećanja jednog grada-nekadašnjeg Ivangrada, tada privrednog i kulturnog centra i jednog od razvijenijih u Crnoj Gori.

„Prva knjiga počela je da se piše 2003.godine i imala je moto „Vama koji nijeste više tu, vama kojima smo mi pomogli da odete, nama koji smo još uvijek tu, nama koji se nadamo jednom vremenu in memoriam,jednom vremenu u Beranama“, istakao je Radunović, zahvaljujući se organizatoru promocije- časopisu Komun@ koji je, kao je rekao, okupio „beransku elitu“ među kojima su bila poznata društvena, naučna,  kulturna i književna imena , a sala „Marko Miljanov“ u kultnoj podgoričkoj biblioteci čitavo vrijeme  bila je ispunjena emocijama kako publike, tako i samih predstavljača, što je stvorilo atmosferu punu topline i entuzijazma za stvaranje nekih novih djela: ovog autora i iniciralo druge da razmišljaju o tragu koji trebaju da ostave iza sebe. Emitovane su i nostalgične fotografije iz nekadašnjeg Ivangrada sa muzičkom pozadinom, recitovanjem i kaleidoskopom u pozadini , što je dodatno obogatio doživljaj ove večeri.

Iako knjiga govori o dešavanjima u Beranama, značenja i poruke su daleko iznad  lokalnog nivoa, imaju univerzalnu poruku, značaj i karakter, zaključak je sa  promocije Ivangradske trilogije u Podgorici.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


7 + seven =