Izašao je iz štampe Crnogorski arhivski rječnik dr sc. Mila Bakića

Dr sc. Mile Bakić, Crnogorski arhivski rječnik,

Izdavač: JU Službeni list Crne Gore, Podgorica 2024.

Izašao je iz štampe Crnogorski arhivski rječnik istaknutog crnogorskog arhivskog stvaraoca dr sc. Mila Bakića, koji je svom impresivnom opusu od preko 800 bibliografskih jedinica dodao još jednu, koja predstavlja krunu njegove stručne i naučne karijere. Bakić je doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temu: Razvoj arhivske službe u Crnoj Gori, pod mentorstvom prof. dr sc. Josipa Kolanovića, direktora Hrvatskog državnog arhiva, predavača i voditelja arhivskog studija na ovom fakultetu. Tokom svoje bogate radne karijere dr sc Mile Bakić je obavljao značajne i odgovorne dužnosti: direktora Državnog arhiva Crne Gore (1991-1996); glavnog i odgovornog urednika časopisa Arhivski zapisi i izdavačke djelatnosti u ovoj ustanovi (1994-1996); urednika izdavačke djelatnosti u JU Službeni list Crne Gore (izdanja Službeni list Crne Gore-međunarodni ugovori, (1997-2017); predsjednika predsjedništva arhivskih radnika Crne Gore (1985-1989); rukovodioca arhiva (služba dokumentacije) CK SK Crne Gore (1975 do 1991).

Osim radne, dr sc Mile Bakić je imao bogatu naučnu karijeru. Autor je više arhivskih djela, studija, knjiga, udžbenika, zbornika arhivskih dokumenata, koji su prvi put nastali i objavljeni u Crnoj Gori: Valorizacija arhivske građe foruma i organa CKSK Crne Gore(1999), Arhivistika (2007), Valorizacija arhivske građe (2014), Crnogorsko arhivsko zakonodavstvo (2008), Razvoj arhivske struke u Crnoj Gori (2010), Valorizacija arhivske izdavačke djelatnosti (2017), Kraljevsko crnogorsko narodno pozorište (2001), Drugi kongres SK Crne Gore (koautor) i zbornici arhivskih dokumenata. Objavio je i brojne autorske radove u zemlji i inostranstvu, priloge u dnevnim i periodičnim listovima, učestvovao na više domaćih i međunarodnih naučnih skupova u čijim su zbornicima objavljeni njegovi radovi.

Iz više arhivskih aktivnosti na međunarodnom planu izdvajamo njegovo učešće  u jugoslovenskoj državnoj arhivskoj delegaciji koja je u Moskvi (1994) i u Beogradu (1995), vodila pregovore sa ruskom državnom arhivskom delegacijom o uzajamnom povraćaju arhivske građe ruske i jugoslovenske provenijencije, kojom prilikom su dvije strane potpisale Protokol o arhivskoj saradnji. Takođe, tokom studijske posjete ruskoj arhivskoj službi, odnosno Državnom ruskom arhivu, 1992. godine, Bakić je izučavao organizaciju i rad arhivske službe i arhivsko zakonodavstvo Rusije. On je kao član jugoslovenskog stručnog tima istraživao arhivsku građu o Crnoj Gori u Moskvi, 1995. godine. Bavi se i književnošću, objavio je dramu Zagrađe (2001), i zbirke poezije, Lišće, (2012); Majci, (2014); Svijeća, (2015); Izabrane pjesme (2018).

Crnogorski arhivski rječnik je kruna dugogodišnjeg kontinuranog stručnog i naučnog arhivskog rada dr sc Mila Bakića. Kao što je sam autor istakao, u pitanju je veoma složen, odgovoran i dugotrajan arhivski projekat na čijoj realizaciji je radio skoro deceniju. Ovo je sasvim razumljivo posebno imajući u vidu činjenicu da na ovakvim i sličnim kapitalnim projektima rade timovi sastavljeni od najvećih i najiskusnijih arhivskih stručnjaka koji uz to suvereno vladaju arhivskom teorijom i praksom. Rječnik je prva arhivska publikacija ovog tipa u Crnoj Gori, a koliko nam je poznato, i u zemljama bivše Jugoslavije.

Arhivska terminologija u Rječniku je dopunjena pojmovima iz srodnih i drugih nauka kao što su: istorija, pomoćne istorijske nauke, informatika, kibernetika, nauka o spisima i kancelarijsko poslovanje, koji su se vremenom mijenjali i postajali sve zastupljeniji u arhivskom terminološkom, pojmovnom fundusu, što rječniku daje dimenziju transdisciplinarnosti. Osim što se autor potrudio da isprati arhivske trendove u svijetu, on se odgovarajućom korespondencijom uspješno uklopio u njih, i na taj način postigao visok kvalitet Rječnika, posebno sa aspekata njegove aktuelnosti i značaja za relevantne zainteresovane strane.

Autor je namijenio rječnik svima onima koji se u svom profesionalnom radu bave informacijama i dokumentima, kao izvorima informacija. Drugim riječima, Rječnik je namijenjen arhivima i vanarhivskim ustanovama kao što su muzeji, biblioteke i istorijski instituti, koji po raznim osnovama posjeduju i rade sa arhivskom građom. U tom smislu, Bakić je poseban fokus stavio na arhive i arhivsko stručno osoblje, koje se profesionalno bavi arhivskom djelatnošću, počevši od spoljne arhivske službe do sređivanja, obrade, korišćenja i objavljivanja arhivske građe. Istovremeno, važano je naglasiti značaj Rječnika za stvaraoce arhivske građe i registraturskih materijala, odnosno registrature, operativne arhive, kancelarijsko i arhivsko poslovanje.

Rječnik je, takođe namijenjen obrazovnoj arhivskoj oblasti, kako redovnom institucionalnom obrazovanju, tako i onom dopunskom i fakultativnom. Nezavisno od interesovanja, profila i nivoa zainteresovane strane, Rječnik se može koristiti, kako u srednjim arhivskim školama, na fakultetima, magistarskim i doktorandskim arhivskih studija, tako i od strane polaznika i predavača arhivskih tečaja i seminara, koji se organizuju u cilju dopunskog obrazovanja, osposobljavanja i osavremenjavanja obrazovanja arhivskog osoblja. Imajujući u vidu da Rječnik sadrži savremenu terminologiju za arhivsku građu, on će biti veoma koristan studentima. istraživačima i predavačima istorije, pomoćnih istrorijskih nauka, ekonomskih i pravnih nauka, nauke o državi, nauke o spisima i kancelarijskom poslovanju. Sasvim je sigurno da je dr sc. Mile Bakić, ovim značajnim arhivskim djelom, dao veliki doprinos punoj afirmaciji crnogorske arhivske nauke i prakse, ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu i van njega, što je, uostalom, uvijek i činio u proteklim decenijama kroz svoje plodno arhivsko stvaralaštvo.                                                                                                   

Dragoljub Šarović