Izložba radova „Ex ponto“ i promocija romana „Okretište“ na Barskom ljetopisu


Bar, 12. avgust 2022. godine


– Petak, 12. avgust na Barskom ljetopisu proteći će u znaku likovne umjetnosti i književnosti.

U galeriji „Velimir A. Leković“, u 20.30h, biće otvorena izložba radova „Ex ponto“ dr Miluna Lutovca, u okviru likovne selekcije ovogodišnjeg Festivala. Pola sata kasnije, na platou ispred Dvorca kralja Nikole, Damir Karakaš, jedan od trenutno najangažovanijih hrvatskih autora promovisaće roman „Okretište“. Moderatorka ove književne promocije biće Dragana Erjavšek, novinarka.

„Ex ponto“ dr Miluna Lutovca, čije se slikarstvo realizuje u domenu nadrealnih, asocijativnih fantazija i lirske apstrakcije, obuhvata radove koji su već prikazivani, ali i one koji se prvi put izlažu javnosti.

„Lutovac, kao glasnik privida, unutar rođenjem date lokalne zatvorenosti, otuda i naslov postavke Ex ponto, poseže za univerzalnom sveobuhvatnošću i suštinom koja izvire iz onog pojedinačnog i zaboravljenog svijeta, ličnog iskustva“, stoji u tekstu propratnog kataloga izložbe.

Ciklusu radova „Ex ponto“ Lutovac je dodao i instalaciju „Riječ oslobađa“ koja predstavlja svojevrstan omaž srpsko-hrvatskom književnom i narodnom rečniku, to jest, jeziku kojeg nema i koja je, kako sam autor ističe, veza njega kao selektora književnog programa Ljetopisa i likovnog stvaroca,

Dr Milun Lutovac, teoretičar savremene umjetnosti, doktorirao je na Univerzitetu Donja Gorica, na katedri Teorije savremene umjetnosti. Bavio se pedagoškim radom, a bio je i direktor Kulturnog centra Bar. Rukovodilac je Umjetničke galerije „Veliša A. Leković“ u Baru od 2014. godine. Angažovan je kao predavač na UDG/Fakultet umjetnosti u Podgorici.

Aktivno se bavi slikarstvom, a primarno problemsko pitanje kojem je posvećen tiče se vječnog sukoba prirodnih fenomena, koji personifikuju čovjeka i njegove unutrašnje konflikte nastale otuđenjem od pravih vrijednosti. Njegovo slikarstvo je posvećeno magijskom prostoru Mediterana, kao duhovnoj sveukupnosti i fizičkoj konkretnosti neodvojivih mikrokosmičkih elemenata: zemlje, vode, neba i čovjeka. Njegov likovni izraz karakteriše dinamika pokreta/kretanja, koju realizuje ekspresivnim gestom, svjetlošću, kontrapunktovima kolorističkih sukoba i hromatskih harmonija.

Autor je velikog broja likovnih i književnih kritika, kao i monografije, a ostvario je i brojne samostalne izložbe u Crnoj Gori i regionu.

Roman „Okretište“ Damira Karakaša je njegovo, do sada, najintimnije djelo koje se bavi pronalaženjem mehanizama za vraćanje povjerenja u ljude uprkos teškoj psihofizičkoj traumi.

Riječ je o bolno dirljivoj knjizi u kojoj se autor suočava s traumom posle napada koji ga je gotovo koštao života. Bez spektakla i senzacionalizma, s brutalnim činom u nagovještajima – jer književnost je za Karakaša oduvek bila jezik, a ne puko opisivanje događaja – ovaj roman prikazuje osjećaj nemoći, ranjivosti, paranoje i gnijeva.

Damir Karakaš je rođen 1967. u selu Plašćica kod Brinja u Lici. Nekoliko godina radio je u Zagrebu i Splitu kao novinar, od 2001. živi u Bordeauxu u Francuskoj, a od 2002. do 2007. u Parizu gdje se izdržava sviranjem harmonike. U Parizu na Novoj Sorboni studira i francuski jezik, izvodi performanse te izlaže konceptualne radove. Još kao tinejdžer objavljuje karikature i crteže u brojnim novinama u bivšoj Jugoslaviji, a nagrađen je i s nekoliko nagrada za karikaturu. Objavio je knjigu putopisa Bosanci su dobri ljudi (1999.), roman Kombetari (2000.), zbirku priča Kino Lika (2001.), roman Kako sam ušao u Europu (2004.) zbirku priča Eskimi (2007.), roman Sjajno mjesto za nesreću (2009.), zbirku priča Pukovnik Beethoven (2012.), roman Blue Moon (2014.), roman Sjećanje šume (2016.), roman Proslava (2019.) te Okretište (2021.) koji će na jesen u režiji Dine Mustafića biti postavljen na pozorišne  daske Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

Dramski tekstovi izvode mu se u Hrvatskoj i inostranstvu, a dobitnik je važnih domaćih i stranih književnih nagrada. Djela su mu prevođena na desetak jezika, a knjiga Eskimi prvi je prevod s hrvatske književnosti na arapski. Od ove godine zastupljen je u čitankama za osmi razred te u čitankama za treće razrede srednje škole.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


twenty − ten =