Rad J. Presela o Opatiji Sv. Marije Ratačke preuzet iz časopisa Matica br. 44. iz 2010. godine
Opatija Sv. Marije Ratačke ukupnim istorijatom, ali i nekadašnjom arhitekturom ima posebno značenje u crnogorskom srednjovjekovlju. Nažalost, poput većine srednjovjekovnih spomenika na teritoriji barske opštine, benediktinski manastir na Racu nalazi se u ruševnom stanju. Ipak, opatija je u najvećoj mjeri stručno istražena prije 1941. godine, zbog čega nam je poznata njena arhitektonska struktura, budući da je tokom II svjetskog rata bila izložena najžešćoj destrukciji u svom hiljadugodišnjem postojanju. Tek kad zagledamo fotografije i skice napravljene početkom prošlog stoljeća, dobijamo adekvatnu spoznaju o stepenu devastacije opatijskog kompleksa, jer od nekadašnjih impozantnih zidina, danas na nekim mjestima jedva razaznajemo temelje objekata koji su bili sastavni dio toga kompleksa. Upravo ovaj rad, koji je bio polazna osnova za sva kasnija arheološka istraživanja Raca, upečatljivo potvrđuje te činjenice.
Pejzaž Raca je značajno promijenjen u odnosu na dolje navedene fotografije, jer su đaci osnovne škole u Sutomoru 20-ih godina prošloga vijeka oplemenili prostor zasadima borova. Međutim, same ratačke zidine su kontinuiranom nebrigom državnih institucija zapuštene, iako je projektom sanacije izrađenim 1987. godine predviđena konzervacija zidina u cilju sprječavanja od daljeg propadanja. Osim improvizovane parcijalne sanacije najugroženijih djelova toga spomenika, izvršene 2003. godine od strane Župnoga ureda Sv. Marije – Sutomore, ništa konkretno nije preduzeto da Ratac zadrži vizuru sakralnog zdanja, već sve više podśeća na nezaštićeno arheološko nalazište.
Prevodom i ponovnim objavljivanjem ovoga rada, crnogorska javnost je u mogućnosti da sagleda tragove materijalne kulture svojih predaka, zabilježene 1913. godine. Zato se kao civilizacijska obaveza nameće konzervacija, ako ne i rekonstrukcija cijeloga opatijskog kompleksa, ne bi li se na taj način konačno distancirali od kulturne politike zaborava ili negacije najdubljih slojeva vlastitog identiteta.
Ivan Jovović
KLIKNITE NA FOTOGRAFIJU
DA OTVORITE KOMPLETAN RAD
Be the first to comment