Knjiga „Za suverenu Crnu Goru – Politički eseji 1999–2020“ Radovana Radonjića promovisana u Matici crnogorskoj


Brevijar Radonjićevog obimnog stvaralačkog opusa

Jedan je južnoamerički Nobelovac rekao da je nostalgija zaustavljanje vremena da bi se malo poigrali i nasmijali. Za nas je nostalgija zaustavljanje vremena da bi pričvrstili mitove, podvale i prevare i na njima gradili viđenje naše budućnosti – rekao je prof. Radovan Radonjić tokom promocije knjige „Za suverenu Crnu Goru Politički eseji 1999–2020“ koja je održana sinoć u prostorijama Matice crnogorske.

Radonjić je, između ostalog, govorio i tome da sve dok je u Crnoj Gori sve pod ključem SPC „mi ne možemo biti ni članovi Evropske unije, niti ćemo se maći odavde đe smo“. 

– Imate sada poklapanje dva vrlo neprijatna trenda. Jedan čini populizam što dolazi iz Evrope sad s njenim obećanjima da će napraviti El Dorado u Crnoj Gori u kome će se živjeti kao niđe u svijetu, tako što će povećavati plate, a ne znamo na osnovu čega. A drugi je što mi u ovim svađama koje imamo, političkim, i u ovim raspadima koji nijesu slučajni, nego su stvar igre i dokazivanja da svaka danas frakcija partijska, svaki skupštinski klub, ako se posvađaju između sebe, mogu zapriječiti funkcionisanje bilo kog državnog organa – objasnio je Radonjić.

Publicista Milorad Pustahija profesora Radonjića je nazvao „političkim disidentom dobrih namjera“.

– On nikad nije bio protiv deklarativno najavljenih ciljeva prethodne vlasti, ali je bio protivnik njihove političke pragme i to na naučno ozbiljno utemeljen način uz već poslovičnu nepokolebljivost. Evo i ovom prilikom „pravi probleme“, knjigu koju promovišemo teško je razmatrati pojedinačno i samu za sebe jer vrvi od citata i poziva na utemeljena i obimna razmatranja društvenoistorijskih i političkih fenomena iz naše prošlosti. Tako da hronološki poređani politički eseji u ovoj knjizi podsjećaju na brevijar Radonjićevog obimnog stvaralačkog opusa i kao poziv na njegovo ozbiljno čitanje. Ne zaboravimo da su neka od njegovih kapitalnih djela dočekana „gromoglasnom ćutnjom“. No, i duh spaljenih knjiga je preživio pa će preživjeti i duh prećutanih, ali će duh generacija potaknutih na ćutnju biti osiromašen. Prećutali smo mi, doduše, i srbizaciju i klerikalizaciju i primitivizaciju svih segmenata društva i glorifikaciju nekompetentnosti i neartikulisanosti kadrova u najvišim državnim institucijama – rekao je Pustahija.

Profesor na Fakultetu političkih nauka Zlatko Vujović podsjetio je na dane kad je kod profesora Radonjića slušao predavanja na predmetu Istorija političkih teorija.

– Učio nas je, između ostalog, da vodimo računa i da ne izgubimo integritet u onome što istražujemo, onome čime se bavimo i što zastupamo, ali ne na bazi emocija, nego na bazi nečega što je utemeljeno na činjenicama, nečega što volimo danas u političkoj nauci da kažemo evidence base, utemeljeno na dokazima, tako i njegovi radovi nijesu radovi koji su objavljeni u nekom časopisu, u nekom dnevniku, već su prije svega utemeljeni na naučnoj metodi, gdje je argumentacija veoma jasna, precizna i do zaključka je onda lako doći – rekao je Vujović.

Građanski aktivista Rade Bojović je govorio o okolnostima koje su bile razlog nastanka tekstova zastupljenih u publikaciji „Za suverenu Crnu Goru – Politički eseji 1999–2020“, s akcentom na suštinskom sunovratu koji je naša država doživjela 1989. godine. Istakao je da dezintegraciju iz 1918. godine živimo i danas.

– Ja mislim da Crna Gora nema nikakvu perspektivu i da će postati obesmišljena država ukoliko se ne reintegriše. Naravno, ona se ne može reintegrisati tako što ćete pomiriti fašizam i antifašizam, ne možete pomiriti velikosrpsku ideologiju i crnogorsku independističku ideju, ne možete pomiriti ljevicu kojoj je stalo do pravde i crnogorski predatorski kapitalizam koga gledamo zadnjih 30 godina. Ona se, po meni, može pomiriti samo na superiornosti i pobjedi onih političkih ideja koje su jedine emancipatorske. To je antifašistička ideja kao neko naše nasljeđe, ideja koja će voditi računa o nečemu što je i dio naše konstituente; mi smo socijalna država na papiru, iako u praksi to nijesmo. Mi smo država koja teži ka Evropskoj uniji, dok u praksi imamo unutrašnju politiku koja je u mnogo čemu dekonstrukcija toga, mi smo država koja u ovih 30 godina pokušava da iznjedri neku autonomiju, a stalno tone u jednu marionetsku ulogu koju ne može da izbjegne – rekao je Bojović.

Knjiga „Za suverenu Crnu Goru – Politički eseji 1999–2020“ objavljena je u februaru u izdanju Matice crnogorske.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


ten − 1 =