Kultura na internetu…
Digitalizacija kulture i inovacije u kulturnom sektoru.
Živimo u vremenu velikih promjena, brzog napretka tehnologije, mijenjanja socijalnih odnosa i načina na koji doživljavamo vrijeme i prostor. To nesumljivo znači da se velike promjene događaju i u sferi kulture, umjetnosti i nasljeđa.
Za početak treba samo spomenuti pregršt termina koji se danas upotrebljavaju u tom domenu i jasno ukazuju na promjene koje su nastupile: informaciono društvo, digitalizacija kulture, kreativne industrije, kulturne labaratorije, inovativne kolaborativne online platforme, digitalni muzeji i galerije, razne mobilne aplikacije i slično. Često se pominje i termin „e-culture“ (i-kultura) koji oslikava novu dimenziju kulture u današnjem vremenu.
Internet, kao najpopularniji medij današnjice, otvorio je mnogobrojne mogućnosti na polju širenja kulture, uspostavljanja novih kulturnih odnosa ali i priliku da mnoge kreativne ideje, umjetnici i manje-poznate kulturne vrijednosti dobiju na značaju, postanu opšte prihvaćeni i cijenjeni, ili u najmanju ruku, budu sačuvani od zaborava. Društvene mreže i otvorene platforme kao što su facebook, myspace, youtube, behance, fubiz, wordpress blogovi i sl., omogućili su desetinama hiljada ljudi da uzmu učešća u kreiranju sadržaja koji je dostupan svima, svugdje i u bilo koje vrijeme. Naravno da sve pomenute platforme nose i mnogobrojne probleme, od privatnosti, preko zaštite autorskih prava, pa do mora bezvrijednog sadržaja koji se svakodnevno pojavljuje na internetu, ali ovom prilikom ćemo se fokusirati na one pozitivne strane. Takođe, informaciono društvo se nalazi u stadijumu u kojem je nemoguće krenuti nazad, te se postojeći problemi moraju rješavati u hodu, dok se istovremeno krećemo ka sve većim tehnološkim promjenama.
Na konferenciji „Culturemondo“ (www.culturemondo.org/2010/attendee/list) (svjetska mreža internet portala o kulturi) koja je održana 25.10.2010. u Amsterdamu, govoreno je o značaju koji internet nosi za promovisanje i očuvanje kulture, umjetnosti i nasljeđa. U tom kontekstu su apostrofirani problemi sa kojima se suočavaju internet portali i sajtovi koji se bave ovom djelatnošću.
Ono što je jako interesantno pomenuti jeste činjenica da pojedine napredne države već imaju posebne departmane i sektore u svojoj upravi koji se bave e-kulturom i ulažu velika sredstva i napore da bi stvorili ne samo snažno prisustvo svoje kulture na internetu već i mogućnost da se što više kulturnih institucija, muzeja, galerija i umjetnika prezentuje onlajn i time sebi otvore nove frontove djelovanja. Nepotrebno je objašnjavati da ovakve stvari dovode do kontakta sa novom publikom, uspostavljanja novih kulturnih saradnji i veza, pronalaženja različitih materijala, stvaranja novih djela i jednu ogromnu količinu kreativnosti koja se oslobađa i pronalazi put do što šireg kruga ljudi. Tajvan je na primjer, uspio da ogroman dio svega onoga što predstavlja nacionalno blago digitalizuje a osim toga gotovo svi muzeji, galerije, umjetnici i kulturno-umjetnička društva djeluju preko interneta. To znači da oni nemaju samo statičke prezentacije kakav je trend recimo u Crnoj Gori, već su oni aktivno uključeni u ovaj proces i svoje onlajn prisustvo ostvaruju stalnim kontaktom sa publikom, živim raspravama preko blogova, fejsbuk stranica, prodajom onlajn materijala i slično. Tako na primjer Muzej Savremene umjetnosti u New York-u ima preko 530.000 fanova na fejsbuku, gdje ih redovno obavještava o svim dešavanjima, specijalnim ponudama i slično. Muzej Salvadora Dalija u Španiji, ima preko 40.000 fanova, a umjetnici poput Marine Abramović oko 35.000. Nažalost, crnogorski muzeji, galerije, a bogami i umjetnici, teško i da se mogu naći na internetu, oni koji imaju sajtove ih jako slabo održavaju, a jako malo posvećuje pažnju inovativnim pristupima poput korišćenja društvenih mreža. Izuzetci svakako postoje, i treba pohvaliti Narodni Muzej Crne Gore koji radi na razvijanju jako interesantnog web sajta, kao i sve veći broj umjetnika, koji su osim web sajta, prisutni i na fejsbuku sa svojim oficijelnim stranicama.
Predstavnik Evropske Komisije koji je govorio na skupu, g. Sheamus Cassidy, ukazao je na programe kojima Evropska Unija poklanja pažnju e-kulturi i izrazio nadu da će finansiranje projekata koji za cilj imaju digitalizovanje kulturnog nasljeđa i širenja umjetničkih formi na internetu, biti još veće u budućnosti.
U tom kontekstu, posao koji je do sada uradio portal www.montenegrina.net od ogromnog je značaja za Crnu Goru i njenu kulturu. Ne samo što su u digitalnoj biblioteci kulture i nasljeđa sakupljene na hiljade stranica knjiga, članaka, putopisa, video zapisa, slika i ostalih materijala, već je po prvi put data šansa crnogorskim umjetnicima da se potpuno besplatno predstave na profesionalan i upečatljiv način. Pogotovo kada se ima u vidu činjenica da je prve tri godine sajt stvaran u potpunosti volonterski, bez ikakve finansijske pomoći od strane bilo koje institucije, dok se u zadnje dvije godine mogu primijetiti određeni pomaci, ali još uvijek ne onoliki koliko ovaj projekat zaslužuje. Ljudi u potrazi za informacijama i zanimljivim sadržajima najviše koriste internet i dostupnost kulture i umjetnosti je od nemjerljivog značaja za svaku zemlju pojedinačno, ali i za civilizaciju uopšte. Dokaz koji opravdava ovakvu tvrdnju je činjenica da je Montenegrina.Net do sada imala preko milion i četiri stotine hiljada posjeta, a samo ove godine se očekuje preko 600.000!
Urednički tim Montenegrina.Net
