Lion – Tematska izložba pod nazivom PREŽIVJETI, ŚEDOČITI, ISPRIČATI

Poštovani pośetioci, preporučujemo vam vrlo interesantnu priču o tematskoj izložbi posvećenoj Danu Holokausta, koja je prožeta istorijskim činjenicama vezanim za događaje u Lionu. Zahvaljujemo se gospodinu Glamočaku koji je omogućio objavljivanje priloga.

Tematska izložba pod nazivom PREŽIVJETI, ŚEDOČITI, ISPRIČATI otvorena je 27. januara u izlagačkom prostoru Centre Berthelot u Lionu uz prisustvo visokih predstavnika organizatora izložbe. Među samo dvanaest reprezentativnih izlagača ove izložbe zastupljeni su radovi Vladimira Veličkovića, Zorana Musića i Zlatka Glamočaka. Pokrovitelji ove izložbe su CRIF (Raprezentativni savjet jevrejskih institucija Francuske), Hrišćansko-jevrejsko udruženje i grad Lion. Izbor umjetnika izlagača za ovu izlozbu prepušten je lionskoj galeriji Ories.

Izabrani umjetnici su, sa ovom izložbom, uzeli učešće u komemorativnim svečanostima povodom obilježavanja 27. januara međunarodnog Dana Holokausta i genocida i 80. godšinjice oslobađanja logora Aušvic-Birkeno. U to ime, uporedo sa izložbom PREŽIVJETI, ŚEDOČITI, ISPRIČATI, postavljen je Memorijalni spomenik Holokausta u Lionu, u znak pomena i śećanja na deportovanje građana Liona u logor smrti Aušvic.

Predgovor za katalog izložbe izašao je iz pera predśednika regionalne organizacije CRIF-a Richard Zelmati i Jean Olivie-Viout, zamjenika tužioca koji je u jednom od najznačajnijih posleratnih sudskih procesa za zločine protiv čovječnosti osudio na doživotnu robiju Klausa Barbija, zvanog «Lionski dželat». Grad Lion i danas nosi traume i teška śecanje na Klaus Barbia, ratnog zločinca i najenergičnijeg oficira SS policije smještene u Lionu, te šefa Gestapoa odgovornog za deportaciju 16 000 građana Liona u Aušvic (polovina deportovanih lica pripadala je jevrejskoj zajednici), te odgovornog za torturu i egzekuciju preko 6 000 osoba među kojima i vođu francuskog pokreta otpora Zan Mulana, koga je inače Klaus Barbi lično ispitivao. Interesantno je pomenuti da je sekretar pomenutog Zana Mulana bio Daniel Kordije, kasnije galerista koji je u svijet velike umjetnosti uveo Dada Đurića.

U prvom sudskom procesu 1953.godine Klaus Barbi je, u odsustvu, osuđen na smrt. Klaus Barbi je izručen Francuskoj 1983. godine iz Bolivije. Zbog ogromnog iskustva koje je imao u torturi i ispitivanju protivnika 1947. godine regrutovan je od Kontraobavještajnog korpusa američke armije i sve do hapšenja i izručenja Francuskoj, djelovao je pod imenom Klaus Altman, kao američki agent, putujuću diplomatskim pasošem izdatim od Bolivije. Bio je savjetnik bolivisjkog diktatorkog režima u potiskivanju opozicije, kroz mučenja i nadziranja pa sve do učestvovanja u fizičkim likvidiranjima protivnika, među kojima i legendarnog Che Gevare.

Po njegovom izručenju i u ponovljenom procesu (1987) osuđen je na doživotnu robiju samo zahvaljujući činjenici da je u međuvremenu bila ukinuta smrtna kazna u Francuskoj.

U procesu suđenja Klausu Barbiju na dvije suprotne strane našli su se znameniti advokati i veliki prijatelji. Verzes, jedan od najblistavijih advokata na internacionalnoj sceni, poznat kao «đavolji advokat», branio je «Lionskog dželata”, a na suprotnoj strani bio je Rolan Dumas, advokat oštećene strane, kasnije ministar inostranih poslova Francuske i predśednik Ustavnog suda Francuske, poznat i kao advokat familije Marković na procesu Marković-Delon. Na procesu je saslušano106 śedoka, 116 organizacija koje su podnjeli tužbe protiv Lionskog dželata i čije su interese zastupali 42 advokata, među kojima i prestižni Rolan Dumas. Proces je pratilo 900 akreditovanih novinara dok su neki i odustali od ovog medijskog spektakla jer je «Lionski dželat», u početku negirajući odgovornost, odbio da se pojavi na suđenju.

Sjedinjene američke države su se izvinule Francuskoj zbog djelatnosti kontraobavještajnog američkog korpusa koji je regrutovao Klausa Barbija i omogiućio mu bjegstvo tkz. «pacovskim kanalom». Suđenje Klausu Barbiju je bio dalekosežan događaj koji je pokrenuo ponovno pitanje pravde i omogućio uvjerenje da zločini ne zastarjevaju i da zločinci moraju biti pravično kažnjeni.

Suđenje zločincu Klausu Barbiju oslobodiće glasove žrtava i otvoriće etapu o očuvanju śecanja na Drugi svjetski rat, posebno putem svjedočanstva preživjeih i kroz umjetnička djela. 

Učestvujući u ovim komemorativnim svečanostima, izabrani umjetnici su svojim radovima istakli važnost śecanja na nevine Lionske žrtve, ali i na sudski proces «Lionskom dželatu». Francuski akademik, Vladimir Veličković, predstavljen je crtežima. Predstavljeni radovi Zorana Musića, iz čuvenog ciklusa Mi nismo poslednji koji su izlagani i u Boburu, rađeni su u samom Aušvicu. Veliki reljef Contra fatumi tri crteža skulptora i crtača Zlatka Glamočaka, imali su centralno mjesto na ovoj izlozbi.

Ova izložba je svojevrsno priznanje Zlatku Glamočaku za četrdesetogodišnji rad na temu žrtve i zločina. Učestvovati na ovako važnom komemorativnom događaju, vezanom za śecanje na zločin u Lionu i na sudski proces koji je poslije procesa Ajhmanu u Jerusalemu, podigao najviše strasti daje dodatno priznanje radovima Zlatka Glamočaka, koji svojom univerzalnom parabolom plastično svjedoče o onome što je čovjek čovjeku u stanju uraditi.