Poštovani pośetioci, nastavljamo sa objavljivanjem naučnih radova dr Lovorke Čoralić, člana Hrvatskog instituta za povijest. U ovom radu se, tragom postojećih spoznaja historiografije i izvorne građe iz mletačkih pismohrana (Državni arhiv, Arhiv bratovštine Sv. Jurja i Tripuna), kao i usporedne građe iz Državnog arhiva u Zadru, prati tijek ulcinjskih iseljavanja u Mletke u kasnom srednjem i ranom novom vijeku. Predstavljen je vremenski okvir njihova iseljavanja u grad na lagunama, brojčani omjer u odnosu na iseljenike iz drugih gradova na istočnom Jadranu, njihovo profesionalno djelovanje i mjesta stanovanja, gospodarske mogućnosti i standard, odnosi s mletačkim vjerskim ustanovama (ponajprije s nacionalnim bratovštinama) i duhovnim osobama, kao i svakodnevni život u krugu obitelji, prijatelja i sunarodnjaka. Raščlamba arhivskih vrela pokazuje nam da su Ulcinjani po svim sastavnicama života i djelovanja u Mlecima činili sastavni dio brojčano snažne i društvenim ugledom respektabilne zajednice useljenika s istočnoga Jadrana, ponajprije s onovremenog hrvatskog etničkog prostora.
Zahvaljujemo se gosp. Lovorki Čoralić koja nam je svesrdno ustupila svoje radove i dala saglasnost za njihovo objavljivanje.
Objavljivanje sadržaja na našem portalu ima potpuno neprofitni karakter i služe isključivo u edukativne svrhe. Zabranjeno je preuzimanje sadržaja sa portala i dalje reprodukovanje u drugim medijima bez odobrenja autora.
Lovorka Čoralić rođena je 1968. godine u Zadru. Studij povijesti završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1990. Magistrirala je na istom fakultetu 1995. temom o cestovnim komunikacijama u srednjovjekovnoj Hrvatskoj (objavljeno pod naslovom Put, putnici, putovanja: ceste i putovi u srednjovjekovnim hrvatskim zemljama, AGM, Zagreb, 1997.). Na Filozofskom fakultetu u Zadru obranila je 1998. godine doktorsku disertaciju pod naslovom “Hrvati u Mlecima” (objavljeno pod naslovom U gradu svetoga Marka: povijest hrvatskezajednice u Mlecima, Golden marketing, Zagreb, 2001.) Kao znanstveni asistent bila je zaposlena od 1992. do kraja 1997. godine u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu; potom prelazi u Hrvatski institut za povijest u Zagrebu, gdje 1998. stječe zvanje znanstvenog suradnika. Na Studiju povijesti pri Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predaje “Povijest Venecije do 1797. godine” i “Povijest Italije u XIX. i XX. stoljeću”. Na osnovi održanog nastupnog predavanja dana 26. IV. 2001. godine na temu “Hrvatski prinosi mletačkoj toponomastici” stekla je znanstveno-nastavno zvanje docenta za područje humanističkih znanosti, znanstveno polje povijesti.
U svom znanstvenom radu proučava poglavito političke, gospodarske i kulturne veze između zapadne i istočne jadranske obale od 15. do 18. stoljeća, s osobitim naglaskom na problematici nazočnosti i djelovanja hrvatskih iseljenika u Mlecima i na području Veneta. U sklopu istraživačke djelatnosti proučava i povijest Dalmacije i Boke kotorske u ranom novom vijeku, kao i okolnih područja Crne Gore, Bosne i Albanije. Kao stipendist organizacije Alpe Adria i Ministarstva vanjskih poslova Italije (Odsjek za kulturne veze) dva je puta (1992. i 1994. god.) boravila na stručnom usavršavanju u Veneciji. U proteklim godinama objavila je niz znanstvenih, stručnih i popularnih radova u hrvatskoj i inozemnoj periodici o hrvatsko-talijanskim povijesnim i kulturnim vezama.
“Grad Ulcinj smješten je dijelom na stijenovitom grebenu ponad mora, a dijelom na kopnu … Taj grad, kao i ostali gradovi stečevina Prevedre u Albaniji, predstraža je cijele Dalmacije i kao stijena usred mora, prisiljen je izdržati nalete sve siline valova koji ga udaraju. Sve osmanlijske vojske koje su dospjele do mletačkoga zaljeva, prošle su ovuda, ali je grad – milošću Božjom – ostao sačuvan kao dio posjeda Privedre …”
KOMPLETAN RAD MOŽETE PROČITATI
AKO KLIKNETE NA NASLOVNU STRANU
Be the first to comment