Lovorka Čoralić – Iz prošlosti Paštrovića

Poštovani pośetioci, nastavljamo sa objavljivanjem naučnih radova dr Lovorke Čoralić, člana Hrvatskog instituta za povijest. Naučno istraživački rad “Iz prošlosti Paštrovića” se odnosi na najvažnije istorijske procese i događaje iz prošlosti Paštrovića od srednjeg do kraja XVIII vijeka. Prikazana su politička i društvena obilježja, vjerski život i crkvene ustanove kao i poguban uticaj turskih osvajanja po demografsku strukturu paštrovskog kraja. U Crnoj Gori je veoma malo naučno istraživačkih radova koji obrađuju ovu temu pa je objavljivanje ovog rada utoliko značajnije.

Zahvaljujemo se gosp. Lovorki Čoralić koja nam  je svesrdno ustupila svoje radove i dala saglasnost za njihovo objavljivanje.

Objavljivanje sadržaja na našem portalu ima potpuno neprofitni karakter i služe isključivo u edukativne svrhe. Zabranjeno je preuzimanje sadržaja sa portala i dalje reprodukovanje u drugim medijima bez odobrenja autora.

Lovorka Čoralić rođena je 1968. godine u Zadru. Studij povijesti završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1990. Magistrirala je na istom fakultetu 1995. temom o cestovnim komunikacijama u srednjovjekovnoj Hrvatskoj (objavljeno pod naslovom Put, putnici, putovanja: ceste i putovi u srednjovjekovnim hrvatskim zemljama, AGM, Zagreb, 1997.). Na Filozofskom fakultetu u Zadru obranila je 1998. godine doktorsku disertaciju pod naslovom “Hrvati u Mlecima” (objavljeno pod naslovom U gradu svetoga Markapovijest hrvatskezajednice u Mlecima, Golden marketing, Zagreb, 2001.) Kao znanstveni asistent bila je zaposlena od 1992. do kraja 1997. godine u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu; potom prelazi u Hrvatski institut za povijest u Zagrebu, gdje 1998. stječe zvanje znanstvenog suradnika. Na Studiju povijesti pri Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predaje “Povijest Venecije do 1797. godine” i “Povijest Italije u XIX. i XX. stoljeću”. Na osnovi održanog nastupnog predavanja dana 26. IV. 2001. godine na temu “Hrvatski prinosi mletačkoj toponomastici” stekla je znanstveno-nastavno zvanje docenta za područje humanističkih znanosti, znanstveno polje povijesti.

U svom znanstvenom radu proučava poglavito političke, gospodarske i kulturne veze između zapadne i istočne jadranske obale od 15. do 18. stoljeća, s osobitim naglaskom na problematici nazočnosti i djelovanja hrvatskih iseljenika u Mlecima i na području Veneta. U sklopu istraživačke djelatnosti proučava i povijest Dalmacije i Boke kotorske u ranom novom vijeku, kao i okolnih područja Crne Gore, Bosne i Albanije. Kao stipendist organizacije Alpe Adria i Ministarstva vanjskih poslova Italije (Odsjek za kulturne veze) dva je puta (1992. i 1994. god.) boravila na stručnom usavršavanju u Veneciji. U proteklim godinama objavila je niz znanstvenih, stručnih i popularnih radova u hrvatskoj i inozemnoj periodici o hrvatsko-talijanskim povijesnim i kulturnim vezama.

Uvod:

Na osnovu objavljenih izvora i literature kao i izvorne građe iz Državnog arhiva u Veneciji (bilježnički spisi) u ovom radu prikazani su najvažniji istorijski procesi i događaji iz prošlosti Paštrovića. U uvodu je iznesen osvrt na rezultate istoriografije te je naglašeno kako su se paštrovskim krajem bavili uglavnom srpski istraživači, čija su djela u velikoj mjeri nedovoljno naučna i politički usmjerena. Prikazuje se politički, društveni i opšti unutrašnji razvoj Paštrovića pod mletačkom vlašću s naglaskom na ugovoru s Mlečanima iz 1423. god., posebnostima paštrovske samouprave i organizaciji lokalne vlasti i uprave. Posebna pažnja pridaje se razdoblju mletačko-turskih ratova, kada se veliki dio starosjedilačkog življa iseljava u Dalmaciju, Istru i na zapadnu obalu Jadrana (posebno u Mletke) ili – usljed nedostatka katoličkog sveštenstva – sve više prelazi na pravoslavlje. Ukazano je na porijeklo nekih paštrovskih samostana (Gradište, Praskvica), kojima srpska istoriografija negira prvobitna katolička obilježja. Na kraju je predstavljen život i djelo nekoliko istaknutih Paštrovića (Antun i Marin Bečić, Antun conte Zanović i njegovi sinovi) te posebnosti razvoja paštrovskog naselja Lastve.

KOMPLETAN RAD MOŽETE PROČITATI
AKO KLIKNETE NA NASLOVNU STRANU