Poštovani pośetioci, objavljujemo naučni rad dr Lovorke Čoralić, člana Hrvatskog instituta za povijest. Naučno istraživački rad se odnosi na iseljavanje stanovništva sa podlovćenskog područja, odnosno sa užeg prostora srednjovjekovne Zete u periodu od XV – XVII vijeka. U Crnoj Gori je veoma malo naučno istraživačkih radova koji obrađuju ovu temu pa je objavljivanje ovog rada utoliko značajnije.
Zahvaljujemo se gosp. Lovorki Čoralić koja nam je svesrdno ustupila svoje radove i dala saglasnost za njihovo objavljivanje.
Objavljivanje sadržaja na našem portalu ima potpuno neprofitni karakter i služe isključivo u edukativne svrhe. Zabranjeno je preuzimanje sadržaja sa portala i dalje reprodukovanje u drugim medijima bez odobrenja autora.
Lovorka Čoralić rođena je 1968. godine u Zadru. Studij povijesti završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1990. Magistrirala je na istom fakultetu 1995. temom o cestovnim komunikacijama u srednjovjekovnoj Hrvatskoj (objavljeno pod naslovom Put, putnici, putovanja: ceste i putovi u srednjovjekovnim hrvatskim zemljama, AGM, Zagreb, 1997.). Na Filozofskom fakultetu u Zadru obranila je 1998. godine doktorsku disertaciju pod naslovom “Hrvati u Mlecima” (objavljeno pod naslovom U gradu svetoga Marka: povijest hrvatske zajednice u Mlecima, Golden marketing, Zagreb, 2001.) Kao znanstveni asistent bila je zaposlena od 1992. do kraja 1997. godine u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu; potom prelazi u Hrvatski institut za povijest u Zagrebu, gdje 1998. stječe zvanje znanstvenog suradnika. Na Studiju povijesti pri Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predaje “Povijest Venecije do 1797. godine” i “Povijest Italije u XIX. i XX. stoljeću”. Na osnovi održanog nastupnog predavanja dana 26. IV. 2001. godine na temu “Hrvatski prinosi mletačkoj toponomastici” stekla je znanstveno-nastavno zvanje docenta za područje humanističkih znanosti, znanstveno polje povijesti.
U svom znanstvenom radu proučava poglavito političke, gospodarske i kulturne veze između zapadne i istočne jadranske obale od 15. do 18. stoljeća, s osobitim naglaskom na problematici nazočnosti i djelovanja hrvatskih iseljenika u Mlecima i na području Veneta. U sklopu istraživačke djelatnosti proučava i povijest Dalmacije i Boke kotorske u ranom novom vijeku, kao i okolnih područja Crne Gore, Bosne i Albanije. Kao stipendist organizacije Alpe Adria i Ministarstva vanjskih poslova Italije (Odsjek za kulturne veze) dva je puta (1992. i 1994. god.) boravila na stručnom usavršavanju u Veneciji. U proteklim godinama objavila je niz znanstvenih, stručnih i popularnih radova u hrvatskoj i inozemnoj periodici o hrvatsko-talijanskim povijesnim i kulturnim vezama.
Uvod:
U radu se, na osnovi izvorne građe iz mletačkih arhiva, kao i na osnovi postojećih saznanja historiografije, predstavljaju temeljne odrednice iz povijesti iseljavanja iz Crne Gore u Mletke u razdoblju od XV. do uključivo XVII. stoljeća. Raščlanjuju se vremenski okvir i razdoblja najučestalijih useljavanja Crnogoraca u Mletke, način njihove ubilježbe u vrelima, mjesta stanovanja unutar gradskih predjela i župa, zanimanja, gospodarske mogućnosti i standard, svakodnevlje u krugu obitelji i prijatelja, vjerski život i odnosi s tamošnjim crkvenim ustanovama i duhovnim osobama, kao i povezanost sa zajednicom useljenika podrijetlom sa šireg područja istočne jadranske obale.
Razdoblje kasnog srednjeg i ranog novog vijeka obilježili su, kada je riječ o širem području europskoga jugoistoka, osmanlijski prodori, ratna događanja, razaranja i krupne demografske promjene. Tijekom toga vremena, a posebice u drugoj polovici XV. i u XVI. stoljeću odvijale su se – kao jedna od najizrazitijih posljedica ratova i opće nesigurnosti – u brojčanim omjerima velike migracije starosjedilačkog žiteljstva prema suprotnoj obali Jadrana, obuhvaćajući širok pojas priobalja i unutrašnjosti od Veneta do Apulije. Mleci – kao glavni grad za najveći dio žiteljstva sa istočne jadranske obale, ali i jedno od tada gospodarski najmoćnijih središta Jadrana i Sredozemlja – za brojne će, etnički i vjerski raznolike nacionalne skupine, predstavljati jedno od najučestalijih odredišta.
U ovome ću prilogu, tragom izvornog gradiva iz mletačkih pismohrana, kao i na osnovi postojećih saznanja iz historiografije, predstaviti temeljne odrednice koje useljeničkim nacionalnim skupinama u Mlecima se odnose na iseljavanje, život i djelovanje crnogorske zajednice u Mlecima u razdoblju od XV. do uključivo i XVII. stoljeće. U razmatranje su uključeni ponajprije oni dokumenti u kojima se izrijekom za useljenika bilježi naziv de Monte Negro, pod kojime su onovremena mletačka vrela razumijevala iseljenike s podlovćenskog područja odnosno sa užeg prostora srednjovjekovne Zete.
KOMPLETAN RAD MOŽETE PROČITATI
AKO KLIKNETE NA NASLOVNU STRANU
