OČUVANJE KULTURNE BAŠTINE JE KOD NAS DEKLARATIVNO, U PRAKSI SE PROPISI NE POŠTUJU
Svaki vid kulture je jednako vrijedan, bilo da se radi o Njegošu, Lubardi ili nekom nama nepoznatom umjetniku ili običaju neke nama nepoznate države. UNESCO smatra da svako treba da ima jednak pristup konzumaciji kulture, od istraživača, par ekselans stručnjaka do djeteta u osnovnoj školi i, prema mišljenju mojih kolega i mene, smatramo da svako treba da ima pristup bilo kojem eksponatu iz muzeja, rekao je istoričar Vukan Ražnatović tokom predavanja na temu „Zaštita kulturne baštine – nacionalni i međunarodni okvir“ koje je održano sinoć na Cetinju u organizaciji Matice crnogorske.
Prisutne je na samom početku programa pozdravio generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović koji je Ražnatovićevo predavanje vidio kao priliku da se još jednom ukaže kako je kod nas u trajanju, i pored državnih institucija zaduženih za čuvanje kulturne baštine, materijalnog i nematerijalnog nasljeđa te postojanja zakonske regulative, prisutan neodgovoran i neodlučan odnos nadležnih, a u nekim slučajevima i nedostatak svijesti o njoj i nebriga.
– Stanje kulturne baštine je jednim dijelom i zabrinjavajuće, a posebno je na udaru hrišćansko sakralno nasljeđe iz perioda vladavine crnogorskih dinastija Vojisavljevića, Balšića, Crnojevića i Petrovića kao i ostaci ranohrišćanskih crkava i manastira predatih na korišćenje i upravu pravoslavnoj crkvi sa sjedištem izvan Crne Gore, sa zadatkom prisvajanja duhovnog i kulturnoistorijskog identiteta. Brojni primjeri nebrige, devastacije, odsustva zaštite pa čak i pohare kulturnog nasleđa marali bi konačno biti sankcionisani od odgovornih inspekcijskih službi i resornog ministarstva. Ako zaista želimo ući u društvo evropskih naroda i postati članica Evropske unije vlasti bi trebale demonstrirati dosljednu politiku zaštite kulturnih dobara – rekao je Ivanović.
Svojim predavanjem Ražnatović je, između ostalog, obuhvatio definicije kulturne baštine, pobrojao institucije koje su nadležne za njeno očuvanje, te predstavio nekoliko načina popularizovanja istorije u cilju razvijanja svijesti o bogatstvu koje Crna Gora posjeduje.
Ražnatović se na pitanje posjetilaca osvrnuo i na činjenicu da se u praksi ne poštuju propisi i mehanizmi očuvanja kulturne baštine koji kod nas i te kako postoje.
– Nemamo razvijenu svijest o očuvanju kulturne baštine. Uvijek to imamo deklarativno, u praksi nikada. Bilo da je to državna institucija, društvena organizacija, ali i pojedinac. Zašto se zakoni koje smo propisali ne sprovode u praksi? Mislim da je to inertnost. Dosta puta je to promocija kulturne baštine u neke privatne svrhe, ne promocija kulturne baštine kao takve, već iz nekih drugih razloga – rekao je Ražnatović i dodao da je rješenje da državni organi rade svoj posao.
– Znam da Uprava ima manjak osoblja i ne mogu da budu konstano na terenu da pokrivaju cijelu državu. Koje je rješenje – ne znam. Hoćemo li doći do njega – takođe ne znam. Hoćemo li se truditi kao pojedinci? Nadam se da hoćemo, ali kakve će rezultate to dati zavisi od institucije, od toga ko je na čelu institucije i ko je u datom trenutku zadužen za to, bilo da je to kustos narodnog muzeja, bilo da je inspektor za kulturna dobra. Zakon može i da detaljnije propisuje kazne, ali kao što vidimo, ne mora uvijek da odgovara praksi – rekao je Ražnatović.
To je dočarao i na primjeru Kotora. U svim turističkim prospektima koji promovišu Crnu Goru, Kotor je jedna od prvih stavki, istakao je Ražnatović.
– To je nešto čime Crna Gora treba da se ponosi, no masovni turizam može vremenom da doprinese uništenju tog kulturnog i prirodnog bogatstva koje posjedujemo. Srećom, samo tri upisa u istoriji UNESCO-a su bila izbrisana sa liste kulturne baštine; bilo je priče da to može da se desi i Kotoru, ali se nije dogodilo jer stepen devastacije nije dotigao kritičnu razinu – rekao je Ražnatović i dodao da neka dobra, recimo, tvrđave u Herceg Novom i Ulcinju, nijesu upisane na listu zaštićene svjetske baštine zbog konzervatorskih razloga.
Kompletno predavanje možete pogledati na sljedećem video zapisu:
Be the first to comment