Objavljivanje sadržaja na našem portalu ima potpuno neprofitni karakter i služe isključivo u edukativne svrhe. Zabranjeno je preuzimanje ove knjige sa našeg portala i njeno dalje reprodukovanje u drugim medijima bez odobrenja autora.
Miraš Martinović je crnogorski pisac. Na regioinalnim i širim prostorima prepoznatljiv po antičkim temama i zaboravljenim pejzažima Crne Gore, koje je oživio u romanensknoj prozi: Putevi Prevalise, Otvaranje Agruvijuma, Teuta, Snovi u Doklei i Antički gradovi/snovi i sudbine. Roman Teuta preveden je na
alabanski jezik i doživio dva izdanja.
Objavio je romane: Jeretik, Vavilonski mudraci, Poslednji Eshilov dan, Harfistkinja iz Ura, roman o Njegošu Drugoga sunca luče, knjige priča Povatak u Aleksandriju, Glasovi i roman Teuta kraljica Ilira. Bogatu stvaralačku riznicu Martinović upotpunjuje pjesničkim knjigama: Nevidljivi ljetopis, Govor kraljeva, Govor zemlje, Sašaptavanje s memorijom, Luk i lira, Glasovi iz kamena, Dan koji nije prošao, Krug začaranog vremena (izbor iz poezije), Sveska od maslinina lišća, Dan i noć u Butui, Glasovi iz Doklee, Nezapisana istorija, Bogumilske, Plesačica u kamenu, Troja domovina moja, Tužaljke iz davnine i Doba velikih poema.
Objavio je izbor iz poezije Radovana Zogovića Pjesme nepokorne, CANU, 2018. i priredio knjigu Artikulisana riječ istog pjesnika, u izdanju JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, 2021, te Zemlja u jeziku, izbor iz poezije hrvatskog pjesnika Petra Gudelja.
Živa antika, naziv je monografije sa radovima značjanih pisaca i kritičara o Martinovićevom književnom
djelu.
Prevođen je na nekoliko jezika.
Dobitnik je Regionalne književne nagrade Teuta za ukupno djelo, Međunarodne književne nagrade Zlatni zmaj za doprinos fantastičnoj književnosti i Oktobarske nagarde Herceg Novog, grada u kome živi.
Član je DANU – Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog PEN-a i Matice crnogorske.
RIJEČ NA POČETKU
Ti gradovi su postojali na ovoj zemlji. Od svakog od njih, izuzev Prapratne, ostao je neki trag: natpis, zidovi, bedemi, kule, od nekih po koje slovo, koji kamen. Probuđeni iz ruševina, svaki je imao svoj glas,
koji sam slušao, a koji je govorio: o upravljačima, običnim ljudima, stanovnicima… njihovim snovima i
sudbinama. Nalazeći formu i način kako da se iskaže. Sudbine žive i kad sve prođe. Ostalo propada, ruši se i nestaje, ma od kakvog materijala napravljeno…
Želja da ih oživim vremenom je prerastala u potrebu. Na tom ni malo lakom, ali izazovnom putu, dozivali
su. Nametali se imenima, ostacima, kamenim bedemima, zidinama, kapijama, stepeništima, trgovima…
metafizikom, sudbinama. Krenuo sam sa malo materijala, ali s nadom i sigurnošću da ću ih oživjeti. Koristio sam fakta, arheološke nalaze, citate iz knjiga u kojima se pominju, stihove starih pjesnika, slova
kamenorezaca koji su ih ovjekovječili na kamenu… posmatranjem na terenu. Zarasli u zaborav i travu,
osmjehivali su se iz ruševina, nudeći nekadašnje živote i dugotrajna umiranja.
I kada su izbrisani sa lica zemlje gradovi ne prestaju da žive.
Knjiga koja je pred vama, lavirint je sudbina koje su ispleli slučajevi i istorija. Nijesu poređani ni po starini,
ni po abecednom i drugom redosljedu, već kako su se javljali, oblikujući se u mojoj imaginaciji. Od nekih su ostala samo imena. Slučaj sa Prapratnom od koje nije ostalo ni kamena. Njena me sudbina posebno intrigirala, bila odlučujući motiv za nastanak ove knjige. Građene po sistemu s p o l i a, uziđivanjem starih u nove zidove, odbačenog kamenja u nove temelje. Starih u nove gradove. Probuđeni su iako ih nema.
Svjedoci su zvijezde i kamenje. Ti ne znaju iznevjeriti!
KLIKNITE NA NASLOVNU STRANU KAKO BI OTVORILI
KOMPLETAN SADRŽAJ KNJIGE
Be the first to comment