Predstavljamo vam knjigu Mirjane Aleksandrove Rajković “Majčina kletva kao imperativ”, koju su izdali “Fondacija Mirjana A.R.” sa Cetinja i “Unireks” iz Podgorice.
Mirjana Aleksandrova Rajković, književnica iz Cetinja dobitnica je internacionalne nagrade za poeziju ’’Menzione Particolare’’, u Ređo Kalabriji 2008. god. Uporedo sa pisanjem, bavi se i slikarstvom, alternativnom medicinom itd. Do sad objavljene knjige od istog autora su:
– Najava, 1984. god.
– Samo da ne zaboravim da se smijem, 1989. god.
– Umjesto ćutanja koje to nije, 1991. god.
– Sve je igra, 1998. god.
– Dio priče o Velikom Srcu, 1999. god.
– Četiri vjetra ili na bezvremenom putu, 2005.god.
– Pisma, bilješke, eseji, 2007. god.
– Roman ALBUM, 2009. god.
– Ako odem, 2012. god.
adresa: mirjanaarajkovic@gmail.com
’’U etnopsihologiji do nedavno udruženih južnoslovenskih naroda postoje tri studije koje bitno odredjuju sudbinu ove bivše zajednice. To su Cvijićeva Antropogeografija i Dvornikovićeva Karakterologija Jugoslovena i Mit i religija u Srba, Veselina Čajkanovića.
Ovo je četvrta takva studija, po strogo odredjenoj mentalnoj suštini kojom se bavi – najznačajnija. Jedino pristup Mirjane Aleksandrove Rajković osvetljava nam tajanstvenu etarsko-spiritualnu vezu Lepenskog Vira, Vinčanske kulture rodovskog društva, Slovenske paganske prirodne magije, Kanjoša Macedonovića Stjepana M. Ljubiše, Njegoševog Gorskog vijenca, sa Kremanskim proročanstvom, koje je i u poslednjem ratu u mnogome odredilo istorijski naivno masovno srljanje naših ljudi. Zaista, samo pristup preko energetske praroditeljke snage kletve i blagoslova nas najneposrednije vodi do naših dana…’’
– izvod iz recenzije prof. Velimira Abramovića –
MAJČINA KLETVA
KAO IMPERATIV
Studija o uticaju roditeljskih blagoslova
a posebno majčinih kletvi,
kako na pojedinca tako i na narod kao cjelinu
’’(3:9) Jer blagoslov očev
učvršćuje kuću djeci,
a majčina kletva
temelje im ruši.’’
Ben Sira
’’Knjiga Sirahova’’
(pisana oko 180 god. prije Hrista)
’’Sve što smo jednom vidjeli, čuli,
pročitаli i sаznаli
prаti nаs u vidu svjetlosnih česticа.’’
Nikola Tesla
’’Intervju s Nikolom Teslom iz 1899. god.’’
Uvod
’’Ovom studijom želim da skrenem pažnju na energetski značaj i efekat, kako pozitivne tako i negativne energije, koju imaju roditeljskih blagoslovi a posebno kletve.
Pojava u koju sam se upustila da je istražim, još uvijek je praktično neistražena a tako prisutna – što izgleda nelogično i kontradiktorno, ali je tako. I to ne samo u Crnoj Gori nego i u regionu. No, meni je to bio podsticaj više za rad, ali i otežavajuća okolnost zbog nedostatka odgovarajuće literature.
U ovo istraživanje sam morala ući uglavnom na osnovu sopstvenog intuitivnog osjećaja za značaj ovakve pojave i doživljaja snage energije koju proizvode roditeljski blagoslovi ali i majčine kletve, kao i određenog predznanja iz raznih oblasti.
Pojašnjenje uticaja ovih pojava kao i primjere istih, dajem na uvid u cilju doprinošenja boljem razumijevanju i razotkrivanju pogubnog uticaja loše energije i njenih vibracija koje u sebi nose majčine kletve, a koje su bile (djelimično su i dalje prisutne) na prostoru na kojem sam provela dugi niz godina života i iz kojeg potičem – Crne Gore.
Istorijski podaci govore da su kletve i inače, a ne samo materinske, bile prilično prisutne u XIX i XX vijeku. No, na materinske kletve se u većini situacija gledalo skoro sa simpatijama, jer je svaka majka oduvijek imala opravdanje za sebe pred svima ostalima samim tim što je rodila to dijete, pa i pred samom sobom. Meni to izgleda kao jedna tužna i ružna manipulacija sa tako svetom ulogom.
Zato bi ovaj rad mogao biti od koristi za edukaciju i nauk posebno biološkim majkama, jer, u ljudskom rodu i roditeljstvo se mora učiti a ne samo osjećati, iako je životinjama dovoljan i instinkt da bi pravilno odnjegovale svoj porod. Dakle, čovjek, odnosno žena, kao navodno savršeno (jer je ljudsko) biće, trebala bi da osjećaj majčinstva odnjeguje do savršenstva. No, istina je drugačija.
Mnoge majke u životinjskom svijetu puno su bolje i privrženije svom porodu nego što je to većina majki u ljudskom obliku. Ni jedna majka u životinjskom svijetu ne zanemaruju svoj porod, a kamo li ostavlja ili ubija, sem u iznimnim situacijama kada im je porod iz bilo kog razloga rođen s nekim deformitetom.
U velikom broju slučajeva, čak i kad su sterilisane, mnoge u životinjskom rodu i dalje imaju materinski instinkt, te brine i o tuđem porodu. Životinje, iako se smatra da ih vode samo instikti (takvo mišljenje vlada jer je još uvijek nedovoljno ispitana i nama praktično nepoznata njihova svijest), ipak budu nepogrešivi roditelji, što znači da svojim potomcima (u skladu sa vrstom) nepogrešivo pruže veliku količinu ljubavi, pažnje, njege i brinu o njima na svaki način, dok god mladunci ne budu sposobni za samostalan život, što nije uvijek slučaj sa ljudskim porodom.
Vjerovatno će se izvjesan broj kako žena tako i muškaraca naći uvrijeđen zbog ovog upoređenja, ali, kad malo bolje razmisle, shvatiće da to jeste tako.
Kletve kao nerješiv problem
Ne mali broj pojedinaca od onih ljudi koji su doživjeli da ih majke bar jednom u životu prokunu a kamo li više puta, kad nijesu imali uspjeha na bilo kom planu, svoj neuspjeh su bar podsvjesno dovodili u vezu upravo sa majčinim kletvama, iz kojeg god razloga da su izrečene. Bilo zbog nestabilnih odnosa u porodici ili zbog obijesti biološke majke – svejedno. U svakom slučaju, čega god da su plod, roditeljske – a posebno majčine – kletve su sjeme energetskog razdora u životima pojedinaca, pa i naroda, ako je više osoba na jednom prostoru sklono istima.
Pitam se: ko to daje ženi za pravo da manipuliše svojom biološkom ulogom? Što to posebno uradi biološka majka (sem što legne s muškarcem), da bi se dijete začelo, a onda po prirodi stvari razvijalo u utrobi? Da se možda ne namuči dok stavi srce ploda u funkciju ili bubrege oblikuje, možda ruke, noge, mozak da formira? Što to pametno i dobro uradi biološka majka da bi se dijete formiralo tako kako se formira? Odgovor svi znate: ništa. I, samo zato što ga nosi u utrobi uglavnom do 9 mjeseci (po nekad i malo manje), te rodi, ona uzima za pravo da dijete smatra svojom imovinom s kojom može da raspolaže kako joj se prohtije, pa čak i da ga/je prokune po svom izboru. Zar to nije pretužno, morbidno, nenormalno. A tih i takvih nenormalnosti je još uvijek dosta prisutno u narodu i smatram da je odavno već bilo vrijeme da se iskorijene.
Kroz ne tako davnu istoriju ovih prostora, majčina kletva je smatrana za navodno jednu od ’’vaspitnih metoda’’ za nemirnu a posebno za ’’neposlušnu’’ djecu. Mogu samo da pretpostavim kakav je to efekat moglo da ima na psihu djeteta, koje je u većini slučajeva isti model ponašanja koristilo u budućnosti prema sopstvenoj djeci. Naučen model ponašanja. I jedini uzor. Tako se začarani krug ponavljao i postajao dio običaja, a majčine kletve kao kakvo nepisano ali ’’običajno pravo’’, ne shvatajući s koliko loše energije obavijaju svoje potomstvo te tako utiču i na sudbinu istih.
Oni koji misle da roditeljski blagoslovi ili kletve nemaju značaj, pa i uticaj na život djeteta, sjutra odraslog čovjeka, grdno se varaju.
Svaki pojedinac – neminovno je da – snažno doživljava blagoslov a posebno kletvu roditelja. Za kletvu kažem ’’posebno’’, iz razloga što je ona mračna i teška, a sve što je tako negativno snažnije se doživljava i ostavlja puno jači i veći utisak u duši čovjeka. A majčine kletve ostavljaju ne utisak nego pečat, žig, doživotni duševni žig.’’
Promocija knjige
Promocija knjige ”Majčina kletva kao imperativ” autora Mirjane Aleksandrove Rajković održana je u Beogradu, 12. aprila 2014. god. u Centru za istraživanje Nikole Tesle, koji vodi prof. dr Velimir Abramović. O knjizi su govorili: prof. dr Velimir Abramović koji je napisao i predgovor za knjigu, organizator promocije – dir. Izdavačke kuće ”Pešić i sinović” Vesna Pešić i autor knjige. Promocija je bila veoma uspješna, tema je izazvala veliku pažnju brojnih posjetilaca. Pogledajte video zapis sa promocije knjige.
Kupovina knjige
Knjigu “Majčina kletva kao imperativ” možete poručiti na tel. 069 593 408, iz inostranstva 00 382 69 593 408 ili kupiti u Unireksovoj knjižari u PG.
