Promocija knjige Marka Špadijera – Vladimir Popović- Španac

 

19. april 2012.
Zagreb, Novinarski dom, 19,30h

 

Promocija knjige Marka Špadijera
– Vladimir Popović- Španac

 

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” Zagreb u saradnji s Maticom crnogorskom organizuju predstavljanje knjige VLADIMIR POPOVIĆ-ŠPANAC, autora Marka Špadijera, u Novinarskom domu u Zagrebu 19. 4. 2012. (četvrtak) s početkom u 19,30h. O knjizi će govoriti: Slavko Goldstein, poblicista; Budimir Lončar, diplomata; prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina; Marko Špadijer, autor i prof.dr.sc. Dragutin Lalović.

Zajednička programska aktivnost NZCH i Matice crnogorske koja traje više od decenije, rezultirala je brojnim kulturnim događanjima i naslovima, u izdavaštvu, među koje spada i knjiga Vladimir Popović Španac.

 

„Vladimir Popović- Španac (1914-1972), nije ostavio zapise o svojim podvizima, niti potomstvo koje bi održavalo uspomenu na slavnoga pretka… Životopis Vladimira Popovića dostojan je sjećanja. Ispričao sam biografsku priču o Vladimiru Popoviću na osnovu činjenica koje se mogu naći u leksikonima, zbornicima, novinama, arhivama kao i u memoarskim zapisima njegovih saboraca. Razgovarao sam s velikim brojem ljudi koji su ga poznavali i sabrao njegova lična dokumenta i isprave. Napisao sam jednu dokumentarnu publicističku knjigu, bez pretenzija da sudim o ličnostima, pa ni o ulozi Vladimira Popovića u pojedinim istorijskim epohama…“

Marko Špadijer

Knjiga istaknutog crnogorskog publicista Marka Špadijera Vladimir Popović Španac (1914-1972), s podnaslovom „biografska priča sa sjećanjima savremenika“ važno je i autentično kazivanje o jednoj epohi i jednom od istaknutih protagonista u njoj.
U knjizi se prikazuje životni put crnogorskog revolucionara i diplomata Vladimira Popovića, od njegove mladosti u Crmnici i ranog i potpunog predavanja idealima socijalističke revolucije te uključivanja u skojevski pokret njegova doba. Prikazan je i njegov borbeni angažman u španjolskom građanskom ratu, u sklopu međunarodnih brigada, koje su pružile svoj povijesni doprinos, uoči velike kataklizme, obrani španjolske republike protiv agresije domaćega i međunarodnog fašizma. Kronika zatim prati daljnji revolucionarni put Popovića, kao Španca, u NOB-u, osobito podrobno u prvoj godini rata, kad je bio jedan od rukovodilaca ustanka u Hrvatskoj i obnašao najvišu partijsku funkciju političkog sekretara CK Komunističke partije Hrvatske. Kronika našeg junaka zatim prati u poratnim danima novoga režima, kada je obnašao najvažnije i najzahtjevnije diplomatske zadaće u međunarodnoj afirmaciji FNRJ, kao veleposlanik u SSSR-u, SAD-u, Kini. U posljednjem desetljeću svoje političke karijere Popović je član najuže ekipe Titovih suradnika i jedan od sukreaotora Titove politike nesvrstavanja.
Osobita je pažnja posvećena osvjetljavanju ljudskog lika Vlada Popovića Španca, njegovoj obitelji i rodbini te brojnim prijateljima. O toj dimenziji ponajvećma svjedoče sjećanja bliskih mu ljudi u drugom dijelu ove biografije.
Tumačeći svoje motive i ambicije, autor ove biografije ističe svoje „osjećanje duga prema toj ličnosti“ (str. 360), koju ocjenjuje kao „ličnost najvišeg ljudskog i političkog nivoa“ (str. 351). Pritom iskazuje i dvojbu koliko će ga ljudska (i rodbinska) bliskost s tom ličnošću eventualno hendikepirati da o njoj piše sine ira et studio.
Tu je dilemu autor nastojao riješiti tako što je knjigu podijelio u dva dijela. Prvi je dio knjige objektivistička kronika života Vlada Popovića u revolucionarnome komunističkom pokretu. Drugi pak dio sadrži osobno svjedočanstva, uključujući i autorovo osobno.
Ako je nedvojbeno da je umijeće pisanja dobre političke biografije upravo u nerazdvojivosti te dvije komponente, objektivističke (duha vremena) i subjektivne (osobnih nada, osjećaja i drama), može se bez ikakvih krzmanja ustvrditi da je autor uložio velike napore u uravnoteživanju tih dviju komponenti. Ostaje ipak otvoreno pitanje u kolikoj je mjeri u tome uspio – odnosno, uopće mogao uspjeti, kad je riječ o likovima iz te velike generacije crnogorskih i jugoslavenskih revolucionara. Kako, naime, prikazati u svoj njegovoj individualnoj nesvodljivosti lik čovjeka do kraja i bez ostatka predanog zahtjevima profesionalne revolucionarne borbe, njezinim pravilima i strogoj disciplini. Tako i u ovoj kronici autor podliježe sugestiji lika o kojemu piše, a koji je sav svoj život stilizirao kao potpunu predanost i odanost kolektivnom emancipacijskom pothvatu. Otuda se pojedinačno ja glavnog junaka gotovo samozatajno podvodi pod konkretnu univerzalnost Ideje, Partije i Tita, tako da se samo povremeno, na mahove, doznaje i poneka njegova intimna sumnja ili nedoumica kao političkog aktera. Samo uzgredne opaske ukazuju da je riječ o živoj osobi, a ne idealiziranom liku revolucionara što izgara na oltaru općega.
Vlado Popović prikazan je kao umni, svjetski čovjek, lucidan i rafiniran. Pred kraj ove kronike saznajemo da je bio razočaran i pun skepse spram budućnosti zemlje. Šteta da ni u jednom od svjedočanstava ne nalazimo ni traga o nekom njegovom kritičkom promišljanja o vlastitom usudu u revolucionarnom kovitlacu, o sustajanju „revolucije koja teče“.
U cjelini uzevši, ova kronika u svojoj objektivističkoj komponenti prikaza epohe i komunističkoga revolucionarnog pokreta u njoj u osnovi ispunjava očekivanja: znalački je izložen pregled povijesnih događaja i etapa, te djelovanja Vlada Popovića u njima. U tom se kontekstu ocrtava i psihološki profil samoga glavnog lika, njegova sposobnost da se izdvoji iz sivila partijske „nomenklature“, da stalno iznova traži i nalazi krhku ravnotežu između vlastitog integriteta i uvjerenja, s jedne, i instrumentalnih zahtjeva partijskog uma i dnevne politike, s druge strane.
Zaključno, ovu političku biografiju ocijenjujem i kao kvalitetnu kroniku epohe i kao dragocjen prilog osvjetljavanju još jedne važne historijske ličnosti iz plejade „revolucionarnih idealista“ XX. stoljeća koji su sve svoje potencijale uložili u uspjeh jednoga povijesnog projekta, čije domete, sustajanja i promašaje još nismo do kraja objektivno sagledali i znanstveno vrednovali.

Iz recenzije knjige:
Novica Samardžić, urednik u Matici crnogorskoj