Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ – Održana diskusija na temu „Žene u kulturi“


10.03.2021.


Juče je u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ održana diskusija na temu „Žene u kulturi“. Program je okupio uspješne žene iz javnog života crnogorske kulture i umjetnosti koje su sa stanovišta svoje struke i ličnog iskustva razgovarale o položaju žena u kulturnom miljeu, o ravnopavnosti, emancipaciji i problemima sa kojima se žene suočavaju na svom profesionalnom i privatnom putu. U diskusiji su učestvovale Ana Medigović, sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada Podgorice, Zorana Kralj, menadžer za programske politike i planiranje u CNP-u, Nina Redžepagić, predśednica Pozorišnog savjeta Gradskog pozorišta Podgorica, Julija Milačić Petrović Njegoš, glumica CNP-a, Maša Vlaović, istoričarka umjetnosti, i Jelena Jovanović Nikolić, PR menadžer Muzičkog centra Crne Gore.

Program je počeo diskusijom o ulozi žene u crnogorskom društvu i stanju ravnopravnosti. Moderatorka programa, Nina Redžepagić, istakla je da u posljednje vrijeme društvena dešavanja, između ostalog, odlikuje jedan prilično mizogeni narativ i da se manipuliše umjetničkim tehnikama u cilju napada na ženu. Tim povodom, Jelena Jovanović Nikolić navodi da nije isti položaj žene u sektoru kulture i u ostalim oblastima rada, iako su žene pokazale zavidne rezultate u ovim sektorima i bile pokretači mnogih promjena.

“Kada posmatramo muzičku umjetnost, sagledavajući ulogu žene u njoj, uviđamo da je žena prva na našim prostorima koja je pjevala uspavanke i tužbalice i koja je oblikovala tu vrstu narodne umjetnosti, a to nikako ne smijemo zaboraviti”, zaključuje Jovanović Nikolić.

Ana Medigović smatra da su, upravo zbog okolnosti unaprijed određenih uloga koje se dodjeljuju muškarcima i ženama, žene počele da ostvaruju sjajne rezultate kao lideri, direktorice ili menadžerke na pozicijama. Kako dodaje Julija Milačić Petrović Njegoš, crnogorsko društvo od jednog patrijarhalnog, zatvorenog, površnog i zlostavljačkog odnosa prema ženi dolazi do pozitivne strane koja se ogleda u ženskoj snazi koja postaje mnogo jača i spremnija na otpor.

Uprkos progresu koji je ostvaren u crnogorskom društvu ili konkretno u oblasti kulture, predrasude i barijere koje ženi onemogućavaju ostvarivanje većeg napretka i učešća u odlučivanju još uvijek postoje. Kako zaključuju učesnice debate, barijere se odnose najprije na društvena očekivanja i predodređenost uloga koje žena mora ostvariti. Kako navodi Nina Redžepagić, umjetničko djelovanje može i mora da prodire i podriva upravo te stereotipe.

“Smatram da je to jedna od bitnih funkcija umjetnosti i kulture uopšte. Umjetnost mora da učestvuje u promjenama društvene svijesti, jer to jeste, na neki način, i politička borba za jednu kulturnu hegemoniju za koju se nadam da će preovladati”, zaključuje Redžepagić.

Maša Vlaović rješenje nejednakosti, neravnopravnosti i nedovoljnog osnaživanja žena vidi u jačanju ženske solidarnosti, emancipaciji i postizanju ekonomske stabilnosti. Kako dodaje Zorana Kralj, upostavljanje potpuno jednakih kriterijuma u profesionalnom životu neophodan je korak ka progresu u društvu. Osim toga, kako navodi Julija Milačić Petrović Njegoš, institucionalna podrška ne smije izostati, naročito kada je riječ o osnaživanju onih žena koje u svom direktnom porodičnom ili kulturnom okruženju nemaju dovoljan podsticaj.


Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


12 + 4 =