Pojedinosti iz bitke na Fundini


Crnogorska vojska, sa 5.000 vojnika, u bici na Fundini drugog avgusta 1876. godine, porazila 40.000 Turaka, pobivši četvrtinu neprijateljske vojske. Kralj Nikola Petrović odlikovao je Kuče, odmah nakon boja

Herojstvo u priči potomaka

Tokom pet vjekova turske okupacije, na našim prostorima bilo je mnogo bitaka i bojeva. Kroz Kuče se još prepričava najveći boj sa Turcima, bitka na Fundini, a 130 godina od legendarne bitke proslaviće se drugog avgusta 2006. godine. Fundinjani o ovoj bici uče, sve do danas iz priča svojih predaka, u kojima ima i dosta legendi. Jednu od takvih priča pamti i Podgoričanin Dragan Vujošević, starovaroški sakupljač starina. Ispričao mu je djed Milija Kikov Vujošević, iz sela Premići u Fundini.
Iz priča predaka, osam puta brojnija turska vojska pretrpjela je poraz, zato što su Crnogorci bili spretniji ratnici na kamenitom terenu Fundine. Osim toga, saznali su da Turci pripremaju boj i iznenadili ih napadom dan ranije. Iznenadni napad Crnogoraca učinio je da među turskom vojskom nastane metež i panika, jer do napada Turci su uspjeli da sagrade samo utvrđenja i iskopaju rovove, dok su im rezerve oružja i vojske, za to vrijeme ostale daleko od bojišta.
Bilo je to doba kada je ratnički trofej bila odsječena neprijateljska glava. Ratnici su na vrhu glave puštali i vezali jedan duži pramen kose, koji je služio da im se lakše odrubi glava. Za pramen kose spretniji u boju, kako pričaju preci, uhvatio bi lijevom rukom, a desnom bez mnogo mučenja odrubio neprijateljsku glavu.

  • Strategiju boja na Fundini, koju su Turci dogovarali u Podgorici, Marku Miljanovu Popoviću otkrio je dobri Musliman, Mašo-Hadži Ahmetov. Marko je o planu Turaka obavijestio vojvodu Iliju Plamenca, koji je po pozivu odmah došao u Kuče. Dvojica vojvoda dogovorili su se da pozovu u Kuče sve crnogorske vojvode i oficire, nakon čega su okupili i vojsku. U Fundinu su Turke dočekali kučki, martinićki, bratonožićki, ceklinski, ljubotinjski i drugi bataljoni. Kučima je priteklo u pomoć i oko dvjesta malisora iz Zatrijepča – prepričava bitku na Fundini Dragan Vujošević, onako kako su je doživjeli njegovi preci.
    Tursku vojsku na Kuče, predvodio je Mušir Mahmud paša, iskusni stari ratnik, čijem je dolasku prethodila smjena Ahmeda Hamdi paše. Mahmud paša je na Fundinu poveo mladu, regularnu tursku vojsku, koja je iz djedine priče pokazala izuzetnu hrabrost.
  • Osvanula je drugog avgusta 1876. godine oblačna i tiha ilindenska zora u kojoj su raspoređene straže crnogorskih vojnika u Fundini čekale neprijatelja. U sam osvit straže su primijetile da prema njima kao mravi napreduju Turci. Najviše ih je nadiralo iz pravca Podgorice i Dinoše, dok sa Albanske teritorije ni jedan turski vojnik nije krenuo prema Kučima. Inače, da jeste i u Albaniji bi se našao dobri čovjek da obavijesti o turskim planovima Kuče. Napredujući prema Fundini turska vojska je gradila utvrđenja. Napad na Kuče planirali su za treći avgust, te je odbrana morala da preduhitri Turke – kaže Vujošević.
    Među crnogorskim vojvodama zavladala je velika nervoza kada su vidjeli da preko četrdeset hiljada Turaka polako osvaja teren prema Fundini. Neprijatelj je bio dobro naoružan puškama, sabljama ledenicama, derviškim sjekirama,… dok je crnogorska vojska bila oskudno naoružana bjelosapcima, crnosapcima, kuburama i manjim brojem pušaka kremenjača i brojala svega oko pet hiljada vojnika.
  • Vidjevši zlo koje se primicalo vojvoda Marko se popeo na osmatračnicu, skinuo crnogorsku kapu, stavio je na grudi i rekao:
    “Evo Bože da ti se pomolim još jedan put i neću ti više dosađivat” – priča Dragan Vujošević.
    Oko 13 časova, na Ilindan, crnogorska vojska napala je Turke, koji su mislili tu noć da prespavaju i odmorni udare na Kuče. Krvava borba vodila se u podnožju brda Heljam. Poviše Fundine čula se velika huka i udaranje handžara.
  • U turske rovove su uskakali prvo najhrabriji Crnogorci, a za njima i ostali. Vojvoda Marko Miljanov je cijelo vrijeme trajanja boja bio u prvim borbenim redovima i hrabrio vojnike. Vojvoda Plamenac je posmatrao bojište i ubacivao prema potrebi bataljone i rukovodio bitkom na Fundini – ističe Dragan Vujošević.
    U kuli Rašovića Kuči su zatvorili i zapalili turske age i begove. Po legendi koju je Dragan čuo od svoga djede, a koja se i danas prepričava, gledano iz pravca Podgorice, dok je kula gorela, ka nebu su se uzdizale razne boje. Sada se na tom mjestu nalazi spomen-obilježje.
  • Martinićki i kučki bataljoni su gonili Turke do Ćemovskog polja i Dinoše – kaže Dragan Vujošević. Turska vojna utvrđenja u Kučima su nadživjela sva minula vremena. Kroz Fundinu i danas ima šančeva podignutih od kamena iz tog perioda. Orući njive seljani su do skoro pronalazili zakopane glave, koje su se prema kazivanju Draganovog djede Milije u to vrijeme ukopavale plitko u malim drvenim sanducima.

Među mrtvima najviše Ceklinjana

Vojvoda Marko Miljanov trećeg avgusta 1876. godine pokupio je vojsku na Ranom brdu u selu Rašovići u Fundini, da prebroji mrtve i ranjene borce. Od svih crnogorskih bataljona, iz priče Draganovih predaka, najviše poginulih i ranjenih je imao ceklinski. Poginulih Turaka je bilo preko deset hiljada, odnosno dvaput više, od broja crnogorskih vojnika koji su branili Kuče.

Pokloni prema zaslugama

  • Vojvoda Marko Miljanov je poslije boja na Fundini, Mahmut paši poslao živog vuka kojeg je uhvatila crnogorska vojska.
    Crnogorska vojska nakon bitke na Fundini odala je priznanje vojvodi Marku Miljanovu, tako što mu je darovala iz boja zaplijenjenu najljepšu tursku sablju i kuću na Medunu u kojoj je prije boja radio Turski sud, a danas je muzej.
    Serdaru Škrnju Kusovcu vojska je darovala konja sa kojim je na boj dojahao neki turski oficir – kaže Dragan Vujošević.

Sudbina zaplijenjenih pušaka kremenjača

  • Mnogi Crnogorci nakon boja, zaplijenjene puške kremenjače su polomili. To iz razloga što su Turci u njima skrivali zlatnike. Zlatnike su našli mnogi, ali je šteta bila veća od nađenog blaga. To iz razloga što su same turske puške imale veliku vrijednost, jer su bile bogato ukrašene zlatom, srebrom i sedefom i predstavljale remek djelo ondašnjih majstora – ističe Dragan Vujošević.

Vojna mapa bitke

  • Po sjećanju boraca iz bitke na Fundini, Marko Bojov Rašović, oficir vojske kralja Nikole, iz sela Rašovići u Fundini, napravio je vojnu mapu koja oslikava strategiju tadašnjeg ratovanja – kaže Dragan.

Trofeji

Iz priča predaka, samo martinićki bataljon posjekao je dvije hiljade glava i zaplijenio šest turskih zastava. Perjanik Novak Milošev Vujošević svojim handžarom posjekao je 17 turskih glava. Od ruskog cara junak Novak Milošev dobio je jatagan sa draguljima, na kome piše “Ko se bije sječem ga, a ko ne ostavljam ga”.

Odlikovanje Kučima

  • Nakon boja, kod mlinova pod Fundinom sastali su se vojvode Ilija Plamenac i Marko Miljanov, da jedan drugome čestitaju pobjedu. Crnogorska vojska, iscrpljena od boja okupila se na guvna i ispod stogodišnjih brijestova pored brojnih izvorskih voda u fundinskim selima Premići, Rašovići, Ljuhari,… Malisori koji su u ovom boju pomogli Crnogorcima čestitali su Kučima odlikovanje, koje im je uručio kralj Nikola Petrović pred svom vojskom, i čestitali im drugi avgust, srpsku slavu Ilindan.

A. RAJKOVIĆ

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


twelve + nine =