U srijedu, 24. aprila 2019. godine, u 18h, u JU “Zahumlje” u Nikšiću, održaće se autorsko veče prof. dr Milorada Nikčevića. Organizator večeri je Fakultet za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja.
Govore:
Dragan Perović
Aleksandar Radoman
Nela Savković-Vukčević
Sofija Kalezić
Boban Batrićević
Medijatorka:
Marijana Terić
Čitanje teksta:
Miro Nikolić
Gošća večeri:
Nina Vukotić (pijanistkinja)
BIOGRAFIJA
Književni istoričar, teoretičar i književnik Milorad Nikčević rođen je 14. januara 1941. godine u Stubici / Pješivci u Crnoj Gori. Osnovnu školu završio je u Bogetićima, a gimnaziju u Nikšiću. Diplomirao je studij slavistike (jugoslavistiku i rusisiku) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu magistrirao je s tezom Stefan Mitrov Ljubiša i Njegoš – uticaji i paralele. Doktorsku disertaciju pod naslovom Crnogorska pripovijetka od 60-ih godina 19. vijeka do prvog svjetskog rata odbranio je na Filološkom fakultetu u Beogradu i stekao akademsko zvanje doktor filoloških nauka. Studijski se usavršavao na Državnom univerzitetu „Lomonosov“ u Moskvi (1975), na University of California u Los Anđelesu (1989), Zatim na Zagrebačkom Filozofskom fakultetu (1996) i na University of Berkeley u San Francisku (2001). Više od jedne decenije predavao je hrvatsko-srpski i ruski jezik s književnošću kao srednjoškolski profesor u Školskom centru „Ruđer Bošković“ u Osijeku (od 1970-1980). Radio je u Zajednici opština Slavonije i Baranje sa sjedištem u Osijeku, a potom u istom svojstvu kao republički savjetnik/inspektor za prosvjetu, nauku i kulturu u Ministarstvu prosvjete u Zagrebu (1980-1986). Od 1979. do 1986. godine predavao je kao univerzitetski profesor ruski jezik (dopunski rad) na Medicinskom fakultetu i Višoj medicinskoj školi Sveučilišta u Zagrebu na dislociranom studiju u Osijeku. Položio je stručni ispit za profesora srednje škole i državni ispit u upravi. Županijski sud u Osijeku imenovao ga je 1997. godine za stalnog sudskog tumača za ruski, „rusko-ukrajinski“ i srpski jezik (1997), a 2012. godine i za crnogorski jezik.
Od 1986. godine radi kao docent, potom kao vanredni profesor (1989), zatim kao redoviti profesor (1996) i naposljetku kao redoviti profesor u trajnom zvanju (2001) na Odsjeku kroatistike (Katedra za hrvatski jezik i književnost) na Filozofskom (bivšem Pedagoškom) fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Predavao je kolegije Metodika jezika i književnosti, a od 1993. Metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i Metodiku nastave književnosti. Od 2005. do penzionisanja 2011. godine predsjednik je i jedan od utemeljitelja Katedre za metodike i metodologiju znanstveno-istraživačkog rada nastave jezika i književnosti. Od školske 2014/2015. godine jedan je od utemeljitelja i stalni zaposlenik novootvorenog Fakulteta za crnogorski jezik i književnost u Cetinju đe je preuzeo kolegij Crnogorska književnosti za studente prve i narednih godina.
U zvanju znanstvenog savjetnika prof. Nikčević je saradnikom na enciklopedijskim edicijama Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža” u Zagrebu i brojnim naučnim institucijama u RH i CG. Ujedno je saradnikom na Književnoj enciklopediji Leksikografskoga zavoda za koju je napisao brojne enciklopedijske odrednice.
Učesnik je mnogih inostranih i domaćih konferencija i kolokvija, đe se raspravljalo o nacionalnim entitetima, njihovim doticajima, susretima, interkulturnim vezama i konfesijama. Skrećemo pažnju na:
– zagrebačkom Filozofskom fakultetu (1996) – gost profesor 2 semestra: studija Montenegrine (Crnogorska književnost i Crnogorska kultura i civilizacija).
– University of UCLA(Los Angeles, 1989) – višemjesečna predavanja na Slavističkoj ljetnoj školi.
– Sveučilište „Janos Panonijus“ i Hrvatski znanstveni zavod, Pečuh (1997) na temu: Hrvati i Mađari u svjetlu prožimanja kultura i jezika
– University of Berkeley (San Francisco, 2001) – višemjesečna predavanja na Slavističkoj ljetnoj školi.
– Školski vjesnik, Split 2003. poziv na obilježavanje 70-godišnjice od rođenja prof. dr. sc. Ivana Mimice
– Dukljanska akademija nauka i PEN Centar Crne Gore (2004) na temu: Štokavski književni jezici u porodici slovenskih standardnih jezika
– Filozofski fakultet u Nikšiću (2005) na temu: Referencija i recepcija savremene crnogorske književnosti u kontaktnim zemljama
– Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje u Cetinju (2005) na temu Vuk Karadžić i Crnogorci
– Grad Vukovar 2006: Paradigma muke Vukovara i Dubrovnika u apokaliptičkim vizijama suvremenih crnogorskih umjetnika (pojedinačno predavanje za građanstvo)
– Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje u Cetinju (2005) na temu Norma i kodifikacija crnogorskog jezika
– Gradska biblioteka Zagreb i PEN Centar Zagreb 2006. na temu: Paradigma muke Vukovara i Dubrovnika u apokaliptičkim vizijama suvremenih crnogorskih umjetnika (pojedinačno predavanje uz kazivanje autentičnih tekstova: dramske umjetnica Vlaste Ramljak)
– Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje u Cetinju (2006) na temu Tekuća crnogorska istoriografija i povijesna leksikografija
– Društvo crnogorsko-hrvatskog prijateljstva Dubrovačko-neretvanske županije, Dubrovnik (2007) na temu Paradigma muke Dubrovnika i Vukovara u apokaliptičkim vizijama suvremenih crnogorskih umjetnika (tekstove čitali dramski umjetnici Dubrovnika – pojedinačno predavanje za građanstvo).
– Lavovski univerzitet Ivan Franko u Lavovu/Ukrajina (2007) na temu Srednjojužnoslavenski jezici u sinkroniji i dijakroniji u povodu knjige prof. dr. sc. Ljudmile Vasiljeve.
– Dukljanska akademija nauka i umjetnosti i Crnogorska pravoslavna crkva, Cetinje (2008) na temu Rat i ratne refleksije (paradigma stida i srama nad Srebrenicom, Vukovarom i Dubrovnikom)
– Isusovački fakultet u Splitu (2010): fra Šimun Milinović, barski nadbiskup – život i djelo (o 100. obljetnici smrti 1910. – 2010.) Nastupio s temom: Doprinos Šimuna Milinovića (1835. – 1810.) duhovnom i kulturnom životu Crne Gore / Boke Kotorske u razdoblju knjaza/kralja Nikole I. Petrovića Njegoša − novo iščitavanje korespondencije.
– Istarsko povijesno društvo/Societa storica Istriana (2012.) na temu knjige dr. sc. Alojza Štokovića, Crnogorsko nasljeđe u Istri.
– Zajednica Crnogoraca Primorsko-goranske županije, Rijeka (2012), na temu San i java nad domovinom Crnom Gorom Ivana Jakšina Brajović
Utemeljitelj je Crnogorskog studija Montenegrina (1995) (Crnogorska književnost, Povijest crnogorske kulture i civilizacije) i prvi je gostujući profesor toga studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1996).
Predlagač je programa i nositelj kolegija Hrvatske književne komunikacije s crnogorskom književnošću (vidovi i aspekti) na poslijediplomskom i doktorantskom studiju Hrvatski jezik i književnost u kontekstu srednjoeuropskih jezika i književnosti na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Od 2005. do 2011. pročelnik je i jedan od utemeljitelja Katedre za metodike i metodologiju znanstveno-istraživačkoga rada nastave jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Osijek.
Jedan je od utemeljitelja Instituta za crnogorski jezik i književnost u Podgorici (sačinitelj elaborata s drugima) (2010). Takođe je i jedan je od utemeljitelja Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.
Osnivač je i potpredsjednik prvog Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” (1990), Nacionalne zajednice Crnogoraca (1993), predsjednik je Crnogorskog društva “Montenegro–Montenegrina” u Zagrebu (1995–1997), Crnogorskog kulturnog društva “Montenegro – Montenegrina” u Osijeku (1997 do sada). Demokratskog saveza Crnogoraca Republike Hrvatske (2006 – 2014). Sada je potpredsjednik Hrvatsko-crnogorskog društva prijateljstva “Croatica Montenegrina” RH (2000 do sada). Kao takav biran je na izborima za nacionalne manjine u prošlom i ovom razdoblju za predstavnika crnogorske manjine za grad Osijek, a u ovom periodu dva puta za Osječko-baranjsku županiju.
U najnovije vrijeme, s blagoslovom poglavara Crnogorske autokefalne pravoslavne crkve i Punomoćjem njegova Preosveštenstva Arhiepiskopa cetinjskog i Mitropolita crnogorskog Mihaila (Miraša) Dedeića, prof. Nikčević je naimenovan povjerenikom i punomoćnikom u Republici Hrvatskoj. Kao takav on je inicijator, pokretač i realizator osnivanja Crnogorske autokefalne pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj (priznata 2006). Sudionik je književnih razgovora na HTV-u, na Drugom i Trećem programu Radio Zagreba, te na televizijama Sarajeva i Titograda / Podgorice.
Za stručni, naučni, pedagoški i kulturni rad dobio je više priznanja i nagrada. Posebno se ističe: Pečat grada Osijeka (2003) za izuzetna ostvarenja u području znanosti, Nagrada Osječko-baranjske županije (Plaketa, Pečat i novčana nagrada) za životno djelo (2012), posebna Povelja Crnogorske pravoslavne crkve uz zahvalnost i dobročinstvo na priznavanju naše svete crkve u Republici Hrvatskoj (2006), te Odličje reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića koje mu je uručio predśednik RH gosp. dr sci Ivo Josipović, 7. oktobra 2014. u Zagrebu.
O naučnom, kulturnom i prosvjetnom portretu prof. Nikčevića snimljeno je više televizijskih emisija, dokumentarnih priloga na HRT-u, crnogorskoj državnoj televiziji i drugim televizijskim postajama u zemlji i inozemstvu.
Veliki broj književnoistorijskih, književnoteorijskih, kulturoloških, lingvističkih, paleoloških studija i rasprava, eseja, feljtonskih i drugih diskurzivnih kolumni, prikaza i stručno-metodičkih i metodoloških radova, objelodanio je prof. Nikčević u raznim periodičnim publikacijama, tematskim i specijalističkim zbornicima, dnevnim listovima i revijama i to u većini bivših jugoslavenskih republika te u inostranstvu. Sudjelovao je sa saopštenjima na mnogim naučnim i stručnim skupovima, slavističkim, filološkim i folklorističkim kongresima, tematskim i specijalističkim konferencijama, kolokvijima, međunarodnim i brojnim domaćim filološko-slavističkim kongresima i simpozijima van svoje domicilne i novostečene Republike Hrvatske.
Prof. dr Milorad Nikčević je objavio 22 monografske publikacije (samostalno ili u koautorstvu) . Urednik je i priređivač 28 knjiga i zbornika radova, a recenzent je preko stotinu (108) knjiga i članaka u periodici. Autor je 792 bibl. Jedinice naučna i stručna rada koji su objavljeni u monografskim publikacijama i zbornicima, kao i 176 studija, eseja i članaka u periodičnim publikacijama (novinama i časopisima). Takođe je autor preko sedamdeset (73) predgovora, pogovora i recenzije. Uz brojne intervjue koje je dao za razne novine, radio i TV kuće, njegov stvaralački opus broji 791 bibliografsku jedinicu.
O prof. Nikčeviću pisano je u književno-istorijskoj i kritičkoj literaturi blizu 700 (673) priloga. Objavljena su i dva posebna izdanja o njegovom stvaralaštvu: Dnevnik čitanja jednog intelektualca ( Književnokritička misao o djelu Milorada Nikčevića) (2006) i Zbornik Milorada Nikčevića Između dviju domovina (2011). U pripremi za štampu je još jedna publikacija (Zavod za izdavanje udžbenika Crne Gore).
Profesor je Nikčević ostvario velik broj institucionalnih projekata na nekoliko sveučilišta u bivšoj Jugoslaviji, Republici Hrvatskoj, te u inostranstvu. Ističemo:
- a) Bajronski elementi – distinktivni znak strukture Smail–age Čengića Ivana Mažuranića (Romantični kontekst i pitanje: da li je Smail-aga bajronski tip čovjeka) (Byronic elements as struktural features of Ivan Mažuranić’s Smail-aga Čengić) u zborniku Bajron i bajronizam u jgoslavenskim književnostima (Byron anad Byronizm in Yugoslav Litweratures), Institut za književnost i umetnost, Beograd i Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1991.
- b) Tragom umjetnosti riječi Dušana S. Đukića – Hrvatska moderna, Croatica XXII, sv. 35-36, Zagreb, 1991.
- c) Barokna književnost bokokotorskog korpusa i njeni tematsko-motivski i jezično-stilski dodiri sa slavonskim barokom – Barokna književnost Slavonije, u zborniku Ključevi raja, Zagreb, 1995.
- d) Poezija Augustina Tina Ujevića u europskom književnom kontekstu, u zborniku Mađari u svjetlu prožimanja kultura i jezika, knjiga 2, Pečuh/Mađarska, 1997.
- e) Nad povijesnim tokovima i izvorima korespodencije Josipa Jurja Strossmayera i Nikole I. Petrovića Njegoša – Corpus Strossmayranum, Revija, 1990, Osijek, 2000.
Od godine 1994. Nikčević je nosilac (kao glavni istraživač i urednik/redaktor) institucionalnog međunarodnog projekta Jezici i kulture u doticaju u okviru kojega su, sa sveučilišnim profesorima iz Republike Hrvatske i Republike Crne Gore, već realizirani sljedeći sadržaji:
- a) Pola milenija Crnojevića štamparije, Zagreb, 1994. (Knjiga sažetaka).
- b) Pola milenija Crnojevića štamparije, Zagreb, 1996. (Zbornik radova).
- c) Peroj / Istra – u prošlosti i sadašnjosti, Tabula, Filozofski fakultet, Pula, 2000.
U razdoblju od 2002 – 2007. godine projektu je naziv Kulture u doticaju : stoljetne hrvatsko-crnogorske veze : (komparativni kontekst). Od 2007. do 2011. godine kontinuitet je nastavljen jer je tada voditelj i glavni istraživač na projektu Kulture u doticaju : stoljetni hrvatski i crnogorski književni kontinuiteti. U okviru njega realizovan je polivalentni međudržavni i međunarodni potprojekat Dani Ivana Mažuranića (1814-1890) u Crnoj Gori 2009 (u Cetinju od 27. septembra do 1. oktobra 2009). Potprojekti vezani za Crnojevića štampariji, za Peroj i za Ivana Mažuranića rezultirali su naučnim skupovima i zbornicima radova kojima je profesor Nikčević glavni pokretač, organizator i urednik. Posebna je zasluga što je prof. Nikčević u sklopu toga projekta stvorio selekciju uzornoga kadra, ponajviše iz redova svojih studenata, s odbranjenim doktorskim disertacijama koje su velik doprinos poredbenoj kroatistici i montenegristici.
Na prijedlog Vlade Crne Gore, Univerzitet u Podgorici imenovao ga je početkom 2006. godine u ekspertni tim, zajedno sa akademikom Vojislavom P. Nikčevićem i saradnicima, kojem je povjerena priprema i izrada nacionalnog projekta Istorija crnogorske književnosti. Projekat je realizovan, a prof. Nikčević je monografski obradio treći svezak, period od 1852. do 1918. godine (Institut za crnogorski jezik, Podgorica, 2012).
Saradnik je na projektu Instituta za crnogorski jezik i književnost Bibliografija NJEGOŠ, u okviru kojega je objavljena četvorotomna bibliografija svih radova o Njegošu i svih izdanja Njegoševih djela na štokavskim standardnim jezicima i u Europi (2013).
Saradnik je na projektu Instituta za crnogorski jezik i književnost: Književno stvaralaštvo Crnogoraca u Vojvodini.
Milorad Nikčević je 80-tih i 90-tih godina bio jedan od urednika:
Revije: časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja (Osijek), srednjoškolskog lista Napredni kemičar (Osijek), uredio je u koautorstvu Facta montenegrina, br. 4 (tematski), Zagreb, 1995 (Za novi pristup Njegoševe Luče mikrokozma (1845) – 150 godina njene univerzalnosti) i Facta montenegrina, br. 16 (tematski), 2000 (Peroj (1657) crnogorska enklava u Istri). Uredio je i časopis Tabula, br 2 u kojem su objavljeni rezultati IV. međunarodnog znanstvenog skupa Jezici I culture u doticajima : Peroj / Istra u prošlosti i sadašnjosti, Filozofski fakultet u Puli, 1999/2000.
Sada je član uredništava časopisa:
Život i škola: časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja (Filozofski fakultet, Osijek) i međunarodnog časopisa Lingua Montenegrina : časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja (Institut za crnogorski jezik i književnost i FCJK) u Podgorici/Cetinju.
Zastupljen je kao kulturni, prosvjetni i naučni radnik u sljedećim posebnim edicijama:
- Prilozi za leksikon crnogorske kulture, ur. Nikola Racković, Cetinje, 1987, 141-142.
- Hrvatski leksikon, ur. dr. Antun Vujić, II. svezak, L – Ž, Naklada leksikon d. o. o., Zagreb, 1997, 174.
- Leksikon pisaca Jugoslavije, IV. tom, M – NJ, Matica srpska, Novi Sad, 1997, 687 – 688.
- Osijek i okolica, ilustrativna monografija, “Riječ”, Osijek – Vinkovci, 1998, 146.
- Leksikon članova Društva hrvatskih književnika (Ususret stogodišnjici Društva 1900 – 2000.), “Riječ”, Vinkovci, 1999, 212 – 213.
- Who’s Who at the university of Josip Juraj Strossmayer in Osijek, Osijek 2002, 124.
- Monografija Pedagoškog fakulteta (1977-2002), Sveučilište J. J. Strossmayera, Osijek, 2002, 43 – 44.
- Helena Sablić Tomić / Goran Rem: Slavonski tekst hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 2003, 552.
- Hrvatski osobnik, Lexicographic institute “M. Krleža”, Zagreb, 2003.
- Hrvatski thsaurus, Lexicographic institute “M. Krleža”, Zagreb, 2003.
- Enciklopedija crnogorskoga naroda, DANU, Podgorica (u pripremi).
- Nikola Racković, Leksikon crnogorske kulture, Podgorica, 2009.
- Ko je ko u dijaspori Crne Gore/nauka, Centar za dijasporu Crne Gore, Podgorica, 2013.
