Jauković Marija
Bedem – stara tvrđava
“Pučinu Nikšićkog polja para stari grad, nalik na nasukan brod, zaustavljen u letu ka budućnosti. To je Bedem, stara rimska tvrđava, neumoljiva, siva… Poslije najezde Turaka postala je najjače uporište novih gospodara. Vjekovima je prkosila nedaćama. Vrijeme je na njenim zidinama ispisivalo istoriju.” (Monografija Nikšića)
Očuvani ostaci Onogošta nalaze se na kamenitom brežuljku u jugoistočnom dijelu Nikšićkog polja. Anderba, Sanderva, Anagastum, Onogošt, sve su imena jednog istog, još nedovoljno istraženog lokaliteta. Grad ima dvije cjeline: u ravnici – ostaci Donjeg grada sa pet kula i sistem Gornjeg grada sa šest. Čitav grad je opasan bedemima. Tvrđava poznata pod imenom Onogošt podignuta je na grebenu stjenovite, strme glavice koja se izdiže nad poljem 20-25m. Bila je dugačka 214m, a u srednjem dijelu, gdje je najprostranija, široka oko 30m.
Zapadni, nešto duži zid tvrđave debeo je 1,6m, a istočni, na koji se naslanja donji dio utvrđenog grada, 1,1m. Na južnom, krajnjem dijelu tvrđave, izdizala se petougaona trospratna kula, a na sjeveru niža osmougaona kula. U sredini se nalazi – Kastel, najstarija građevina tvrđave, koji su sačinjavale dvije topdžane, stan dizdara i stan azapa (tvrđavskih stražara), i dubok podrum, ozidan na svodu, koji je služio kao magacin za municiju. Na najuzvišenijem dijelu tvrđave, bila je
artiljerijska platforma. Dvije manje platforme (topdžane) bile su podešene za po jedan merzer, a na južnom i istočnom dijelu tvrđave moglo se smjestiti 6-8 topova pojedinačno. Donji grad (dio utvrđenja pod glavicom), građen u obliku četvorougla, zaštićen tvrđavom, sa kojom je sačinjavao cjelinu, i tri zida, visoka po 4m, debljine od 1,45-1,5m, sa kulama na uglovima i u sredini, bio je nešto uži, ali znatno širi od gornjeg. Istočni zid Donjeg grada, na čijem su se uglovima nalazile Prosena i osmougaona Osa kula, sa bunarom i zrvnjem, a u sredini Velika kapija, bio je dug 104m, juzni 66m i sjeverni 86m. Transportne kule su pripremljene za pješadijsku odbranu. Kruna zidova oko donjeg grada, bila je izgrađena u vidu bankete, koja je prolazila kroz kule i njome su se mogli kretati vojnici.
Zidovi grada vremenom postaju tijesni za sve one koji su u njemu trazili utočište, pa se počinje sa gradnjom ispod gradskih zidina i spontano nastaju prva naselja u polju – začeci današnjeg grada. Zato se postanak i razvoj grada moraju vezati za staru gradsku tvrđavu i pored činjenice da je, jos mnogo prije njenog nastanka, negdje u nikšićkom polju postojala rimska naseobina Anderba, koja je netragom nestala i o čijoj lokaciji nema neposrednih izvora. Na tim bedemima i kulama grada stalno se vodila bitka ne samo za grad već i za preimućstvo u širem smislu. Postojala je još u staroj legendi priča da držati ovo područje znači i držati i neku sreću, kao i odredjenu moć. Po legendi, područje Nikšića je davalo moć isto toliko koliko i magični napitak… Prema svim raspoloživim istorijskim zapisima stari grad Onogošt je nastao jos u IV vijeku kao rimsko vojno utvrdjenje. Ovo utvrdjenje bilo je izgradjeno na stjenovitoj glavici izmedju Studenačkih glavica i Trebjese. Postoje zapisi o njemu još iz vremena Gota kada se nazivao i Anagastum.
Ova tvrdjava je skoro obnovljena. I opet skreće pažnju svojim izgledom i ostacima utvrdjenja podignutog na grebenima strme glavice sa dvije kule.
Sada izgleda ovako:
