Nikšić – Održano predavanje o Radovanu Zogoviću

Predavanje mr Aleksandre Vuković-Kuč o Radovanu Zogoviću, koje je organizovala Matica crnogorska, održano u Nikšiću

Od prvoga dana znao sve o crnogorskoj posebnosti

Nema slikara i nema pisca sa kojim Radovan Zogović nije polemisao, nema one pojave u društvu koju nije iskomentarisao, istakla je profesorica književnosti, mr Aleksandra Vuković-Kuč na predavanju pod nazivom „Prkosi i polemike Radovana Zogovića“ koje je održano sinoć u Nikšiću.

Svoje izlaganje o Zogoviću Vuković-Kuč je podijelila na pet cjelina. U prvoj se osvrnula na polemiku, unutrašnju, a onda i polemiku sa cjelokupnim tadašnjim društvom, koja se ticala albanskog pitanja, zatim i na polemiku poznatu kao sukob na književnoj ljevici. Treća cjelina kojom se Vuković-Kuč bavila je crnogorsko pitanje kojim se suprotstavio tadašnjem zvaničnom stavu prema Crnoj Gori. Četvrti segment predavanja obuhvatio je stav Zogovića prema Nikolaju Velimiroviću i mitropolitu Lipovcu te njegov otpor prema crkvi i na kraju je predavanje zavšeno rezolucijom Informbiroa i 1948. godinom.

Posebno važno za današnjicu naše države je upravo crnogorsko pitanje, oko koga se Zogović najviše sukobio sa svojim rođakom, bratom od tetke Milovanom Đilasom jer „on je crnogorski pisac i crnogorski pjesnik i to je jasno i glasno istakao kao nijedan pisac dvadesetog vijeka“.
– Zato se i ne izučava na Filozofskom fakultetu u Beogradu, jer je jedini eksplicitno stavio sebe u poziciju crnogorskoga pisca ne dozvolivši da se bilo kakva manipulacija na tom terenu vrši, kao što se to vršilo nad djelom i imenom Mihaila Lalića – istakla je Vuković-Kuč.
Prema njenim riječima, Zogović je pokrenuo pitanje crnogorske nacije mnogo prije, ali i mnogo bolje i suštinskije nego što je to uradio Đilas.
– On to radi suštinskije jer je njegovo opredjeljenje takvo do njegove smrti. Od prvoga dana on zna sve o crnogorskoj posebnosti, o crnogorskoj književnosti, o Njegošu kao jednom od tvoraca crnogorske nacije i crnogorskoj narodnoj epici kao posebnoj u odnosu na korpus srpsko-hrvatske epske poezije, zbog čega će izazvati i čuvenu polemiku sa Novakom Kilibardom koji je tada bio na sasvim suprotnim stanovištima u odnosu na ono što će biti njegovo stanovište trideset godina pred njegovu smrt – rekla je Vuković-Kuč.
Predavanje je otvorila književna kritičarka Dragana Erjavšek koja je istakla da za razgovore o liku, djelu i životu Zogovića ne moramo tražiti poseban povod.
– Povodi se nameću u svakom trenutku u kom neko udari na antifašističke vrijednosti, na slabijeg od sebe, kad neko udari na tuđe i kad se nižu nepravde kojima se kraj ne nazire – rekla je Erjavšek.
Predavanje pod nazivom „Prkosi i polemike Radovana Zogovića“ organizovao je nikšićki Ogranak Matice crnogorske.