Internacionalni sajam knjiga 2021. koji je sedmu godinu zaredom okupio veliki broj čitalačke publike i ljubitelja pisane riječi, završen je sinoć, 10. oktobra. U okviru posljednjeg, petog dana, kroz razgovore u pratećem programu, predstavljeno je stvaralaštvo domaćih i regionalnih književnika i nove publikacije recentnih autora sa ovih prostora.
Gošća sajma bila je prevoditeljka i profesorica na Univerzitetu u Beču, Maša Dabić koja je u kontekstu ove teme kazala da je odluka o bavljenju prevodilištvom bio splet slučajnosti, a ne njen prvi izbor, posebno se osvrnuvši na specifičnu oblast kojom se bavi, a to je prevođenje psihoterapije. U razgovoru sa Jelenom Knežević, kazala je da je iz tog iskustva nastao njen roman „Gubici trenjem“ koji je ušao u najuži izbor za za austrijsku književnu nagradu za debitanski roman. Roman se bavi problemom vrijednosti i dostojanstva čovjeka, koje je postalo aktuelno sa izbijanjem izbjegličke krize 2015. godine.
Ističući da je prevodilački posao konstantna dinamika u pokretu, kazala je i da svaki čovek raste u jezičko kompleksnoj atmosferi, pa i onaj koji nikad nije učio neki strani jezik, jer jezik nije samo ono što je u rječniku.
Bosansko-hercegovački pisac Faruk Šehić predstavio je svoje novo izdanje, kratki roman ,,Greta’’,koji nas prema riječima autora uvodi u svijet “emocionalnog transrealizma”, kroz dva nivoa – realni svijet sa jedne strane i onaj drugi fantastični i magični u kojem sve što se dešava je lako zamislivo. Kroz tu kombinaciju autobiografske proze i fikcije “Greta” priča priču o porodici koja je imala hrabrosti da se suoči sa svojom sudbinom. U razgovoru sa Draganom Erjavšek, Šehić je istakao da je lik Grete inspirisan stvarnom osobom koja je postojala u njegovom i životu njegove porodice, a donekle simbolizuje mjesto “spajanja svjetova” , pogotovo kulturološki i mentalitetski.
Iako na malom broju stranica, roman je značenjem vrlo bogat, a upravo njegova transrealnost pomaže da se lakše opišu jake i intenzivne emocije koje nosi.
Dodao je da mnogi kniževnici današnjice posežu za pisanjem sa što manje značenja, zbog moguće lakše recepcije kod čitalaca, dok on u tom smislu ostaje na kursu svog prepoznatljivog jezika i stila.
Dio sajma bio je rezervisan i za razgovor o poeziji i stvaralaštvu Marka Pogačara, jednog od najboljih predstavnika mlađe generacije pjesnika na ovim prostorima. U razgovoru sa Draganom Tripković autor se osvrnuo na nedavno objavljenu knjigu “Korov, ili protiv književnosti” koja sadrži putopise i pjesničke zapise sa njegovih putovanja,
U pomenutoj knjizi su sabrani tekstovi iz oko 68 gradova, koji nijesu putopisi u klasičnom smislu, već lirske refleksije o gradovima, ljudima, knjigama, prevoznim sredstvima…
Pogačar je istakao i da nikad nije pokušao da se bavi romanom kao formom, premda je imao više ideja koje je razrađivao ali, kako kaže, nijedna nije bila adekvatna.
Na samom kraju, u okviru segmenta ,,Umjetnost i politika’’ promovisana je monografija “Mikrokozmi Ilije Šoškića” publikovana u izdanju Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada. Knjiga o bogatom artističkom i životnom iskustvu svjetskog umjetnika Ilije Šoškića, jednog od pionira video umjetnosti i performansa, prati retrospektivnu izložbu istog naziva, u okviru koje su prije par mjeseci u Podgorici producirane instalativne forme, foto-dokumentacija i ostali radovi Šoškićeve umjetničke prakse.
U ime izdavača, Sekretarijata za kulturu i sport, sekretarka Ana Medigović, kazala je da jedno ovakvo izdanje ima višestruk značaj za crnogorsku društvenu i umjetničku javnost, jer se njome prezentuju neoavangardne životne strategije Šoškića, kao legat za unapređenje aktulenih umjetničkih praksi i dokument za istraživanje budućim generacijama. U razgovoru sa Nelom Gligorović, istaknuto je i da aktivizam Ilije Šoškića traje duže od pola vijeka na jugoslovenskoj, italijanskoj, evropskoj i svjetskoj sceni, te da je prezentacija konceptualnog opusa od velike važnosti za crnogorsku publiku i umjetnike i savremenu nezavisnu scenu. U uključenju putem video linka, umjetnik Ilija Šoškić i urednica knjige Dragica Čakić, sa posebnom emocijom istakli su da je ovo knjiga o istoriji umjetnosti koju može čitati i razumjeti svaki čovjek, bez razlike, i da će kroz nju najbolje shvatiti u čemu je značaj umjetnikovog stvaralačkog rada i njegove, pomalo “komplikovane” umjetnosti.
Posljednji program sedmog sajma knjiga, sekretarka Medigović zaključila je riječima da su i ove godine, tokom pet dana, otvorene važne teme, predstavljeni brojni književni naslovi, novi autori i izdavači. Time su se, kako kaže, otvorila i vrata budućim saradnjama, zamislima i uspješnim projektima i postavile osnove za osmi Internacionalni sajam knjiga.
Be the first to comment