O Crnogorcima – Ficroj Meklejn



Ovo je tekst iz “Pobjede” o čuvenom generalu Ficroju Meklejnu koji je posluzio kao uzor, za lik Dzems Bond-a ! Da vidimo sto je rekao Ficroj Meklejn za Crnogorce!

Pobjeda, 23.05.2004. Društvo

R. Mučalica:
Ledi Veronika Meklejn, supruga čuvenog generala Ficroja Meklejna, posjetila Crnu Goru

Snažan utisak velikog prijatelja

Sir Fitzroy Hew Royle MacLean


Velika i slavna Crna Gora o kojoj su pisali Gete, Puškin, Tenison i mnogi drugi, na neki način otišla je u maglu i zaborav, i sada je krajnje vrijeme da se udruženim snagama učini sve kako bi joj se vratila stara slava

Snažan utisak velikog prijatelja

Ledi Veronika Meklejn, supruga čuvenog generala Ficroja Meklejna, boravila je ovih dana u Crnoj Gori na poziv Saveza boraca, čime je, između ostalog obilježen i 9. maj, Dan kraja rata. Ledi Meklejn je ovom prilikom podsjetila na dolazak ovog Čerčilovog generala iz Škotske, prije 60 godina, u Titov štab (za vrijeme Drugog svjetskog rata) i početak njegove životne veze sa Jugoslavijom. Utiske koje je ledi Meklejn ponijela iz Crne Gore prenio nam je gospodin Bato Tomašević, naš istaknuti zemljak koji već dugo živi u Londonu, inače, veliki prijatelj veoma poznate i uticajne porodice Ficroja Meklejna, već pola vijeka.

– Sada, 60 godina kasnije, Ficroja više nema, a ledi Veronika putuje po svijetu, pa se na poziv SUBNOR-a nije dvoumila, i pozvala me da joj budem u pratnji. Tokom ove posjete ledi Veroniku primio je i predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović, te ministar inostranih poslova Dragiša Burzan i mnoge druge značajne ličnosti. Evocirajući uspomene, ona je govorila o tome koliko je njen suprug volio i poštovao Crnu Goru, i kako je tu ljubav i naklonost prenio na nju i njihovu djecu, kaže Tomašević, osvrćući se na ličnost Ficroja Meklejna.

– Bio je Čerčilov prijatelj i čovjek kojeg je Čerčil sa samo 36 godina unaprijedio u brigadnog generala, i uputio u Jugoslaviju da bude u Vrhovnom štabu i izvještava o tome ko se u Jugoslaviji bori protiv neprijatelja. Moram podsjetiti da je Čerčil bio veliki i doživotni antikomunista i rojalista, što je i prirodno, jer je bio visokog aristokratskog porijekla, pa su samim tim i njegove simpatije bile na strani jugoslovenske kraljevske vlade koja je izbjegla u London i bila tamo za vrijeme rata. Međutim, britanska tajna služba došla je do zaključka da se u Jugoslaviji protiv fašista bori neko drugi i to mnogo bolje i značajnije nego što su to, po njihovom mišljenju, radili četnici. Dolaskom Ficroja Meklejna, koji je do kraja rata bio u štabu sa Titom, trebalo je da budu praćena sva kretanja i bitke, kako bi se uvjerili da borbu vode partizani. Nakon 60 godina neki ljudi pokušavaju da prekroje istoriju (ne samo kod nas već i u inostranstvu) napadajući Čerčila i Meklejna da su počinili istorijsku grešku time što su priznali partizane umjesto četnika.
Ledi Veronika je prilikom ove posjete istakla da se sada vrlo dobro zna da partizani nijesu preuveličavali svoj značaj u borbi protiv Njemaca, zato što su njemačke arhive poslije više od 30 godina otvorene, pa istoričari konačno imaju uvid u izvještavanje njemačkih oficira koji su bili u Jugoslaviji. Osim toga, ona je podsjetila da su tokom rata Englezi otkrili tajnu njemačku šifru kojom su mogli da prate i dešifruju njihove poruke svojim vojnim jedinicama, tako da nije slučajno Čerčil odlučio da pomogne partizanima. Taj proces je dugo trajao i Čerčil se opredijelio tek onda kada su mu oficiri Intelidžent servisa (njihove tajne službe) i mnogi drugi pokazatelji dokazali da se u Jugoslaviji ne vodi građanski rat, već rat partizana protiv Njemaca. Tada je poslao Meklejna u Jugoslaviju i odlučio da pomaže partizane (vojno, ekonomski, medicinski) a da uskrati pomoć koja je do tada odlazila četnicima, napominje Tomašević, dodajući da ledi Veronika boravi u Crnoj Gori po drugi put, te da je ovih dana obišla neke krajeve koje nije ranije posjetila. Provela je dan u Kotoru, bila gost don Branka Sbutege, posjetila katedralu Svetog Tripuna, te Gospu od Škrpjela, zatim Perast koji je apsolutno opčinio. Boravila je i na Cetinju, gdje je, između ostalog, posjetila i Dvor kralja Nikole.

– Prilično dugo smo razgovarali sa Anđom Kapičić, direktorom Muzeja kralja Nikole, kako bi smo na najbolji način uspjeli da povežemo ovaj muzej sa odgovarajućim institucijama u Velikoj Britaniji, koje moraju biti zainteresovane za crnogorsko kulturno nasljeđe, koje je za ledi Veroniku bilo pravo otkriće. Njeni utisci su nevjerovatni, ističe Tomašević. Stalno je pričala o tome kako Crnu Goru malo poznaju i kako, prije svega, crnogorski narod treba da ima slobodu da se demokratski opredijeli kako će da živi. Drugim riječima, unaprijed je podržala sve ono što crnogorski narod odluči. Takođe, njeno mišljenje je da je Crna Gora u posljednjih petnaestak godina donekle zaboravljena, te da treba obnoviti njene veze sa svijetom i pozivati sve ljude od značaja da pomognu. U tom kontekstu ona je pomenula da će i svojim prijateljima, među kojima je lord Karington, reći da dođu i vide ljepote Crne Gore, a ne, kako je omaškom objavljeno, da će se u britanskom Parlamentu založiti da narod Crne Gore izabere svoj put u budućnost. Podsjećam, ona ima 84 godine i nije član Parlamenta, pa tamo može ući kao i svaki običan posjetilac, naglasio je Tomašević.

– Slažem se sa ledi Veronikom da je velika i slavna Crna Gora o kojoj su pisali Gete, Puškin, Tenison i mnogi drugi, na neki način otišla u maglu i zaborav, i da je sada krajnje vrijeme da se udruženim snagama učini sve, kako bi joj se vratila stara slava, ocijenio je Tomašević, napominjući da je ledi Veronika Meklejn nedavno objavila djelo pod nazivom „Ne zaboravimo prošlost” u kojem je veliki broj strana posvećen Ficrojevom boravku u Jugoslaviji za vrijeme (i poslije) rata…

Emotivna veza sa Crnom Gorom

– Ficroj Meklejn je napisao i mnoge knjige na razne teme, a među njima i nekoliko djela o Titu. Posljednja knjiga o jugoslovenskom lideru, „Ilustrovana biografija predsjednika Tita”, objavljena je godinu dana poslije Titove smrti, pa je tim povodom bračni par Meklejn (zajedno sa mnom) došao u Crnu Goru, gdje je bio izuzetno lijepo primljen. Tada je Ficroj podsjetio da je Tito tokom rata odredio grupu Crnogoraca da ga štite i brane. Sjećam se da je u Podgorici Ficroj izjavio nešto što na najbolji način potvrđuje njegovu jaku emotivnu vezu sa Crnom Gorom:
„Ako bih se ikada ponovo rodio, pored Škotske, želio bih da živim i u Crnoj Gori, i da me najtežim trenucima života brane Crnogorci”, riječi su slavnog generala Meklejna.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


4 + 9 =