Održana književna tribina “Umjetnost od riječi“


U okviru manifestacije Dani kulture Bošnjaka u Crnoj Gori, 29. aprila 2024. godine u podgoričkom KIC-u “Budo Tomović”  održana je književna tribina na kojoj su o stvaralaštvu i društvenim okolnostima govorili pisci: Kemal Musić, Enver Muratović, Edin Smailović, Selman Ljačević i moderatorka, mlada pjesnikinja Amra Tahirović. Kroz otvoreni razgovor, čitanje poezije i predstavljanje poetskog i proznog stvaralaštva autora bilo je riječi i  o ćutanju, identitetu, društvenim bolestima i kulturnom nasljeđu.

 Kulturni  Identitet je vrlo važan i treba ga njegovati u skladu sa vremenom, poručeno je sa tribine uz napomenu da  i ovim programom “Umjetnost od riječi”, uspostavljamo  komunikacija sa svim što je kulturološko blago bošnjačkog naroda. Bošnjaci su ponosni na svoju kulturnu baštinu. I zato smo dužni da stalnim isčitavanjem, otkrivanjem i promocijom značaja  djela Saliha Gaševića, Avda Međedovića, Ćamila Sijarića  i drugih velikana, stvaramo  uslove za raskoš savremenog stvaralaštva  koje treba još predanije  njegovati  i unaprjeđivati- poručeno je sa književne tribine.

Selman Ljačević pjesnik iz Tuzi,  prisjećajući se pošetaka, je kazao da ga je  turbulentno vrijeme devedesetih natjeralo da zapiše misli koje su ga opterećivale, i to traje. Progovara maternjim riječima koje je sakupio u kući i u komunikacijama na širem prostoru. Mimo dvije zbirke pjesama, koje su natopljene  tradicijom, objavio je na stotine stihova na društvenim mrežama kao odgovor na traženje  nade za uznemirenu ljudsku misao. Ljačević ističe da su upravo te riječi način na koji se može povezati sa širom zajednicom i dati glas onima koji su prečesto zanemareni. “Poezija je za mene način da izrazim težinu života, ali i snagu nade,” rekao je. Pjesnik smatra da kroz umjetnost možemo stvarati mostove između ljudi i graditi snažnije društvo.

Kemal Musić je naglasio da pisac ne može da ćuti,  objašnjavajući zašto se u knjizi  “Dan poslije” bavio fenomenom  ćutanja usljed gubitka i bola, ali i opšteg stanja građanskih ćutanja, čak i onada  kada bi morali progovoriti da bi sprječavali dramatične posljedice. Nije dobro što u našem društvu sve više vlada ona narodna  “što vidiš ne vidiš, što čuješ ne čuješ” i pisac progovara, a koliko će to neko da čuje nije do njega – kazao je Musić. On dodaje da je tišina takođe oblik govora, ali i prikrivenog konformizma. “Potrebno je probuditi svijest građana o njihovoj odgovornosti, kako prema sebi tako i prema društvu,” rekao je. Musić zaključuje da je upravo kroz pisanu riječ moguće graditi kritičko promišljanje i podsticati ljude na djelovanje.

Enver Muratović pjesnik čežnje prema bližnjima, Enver  ocjenjuje da u svim sverama društva imamo bolesti koje su, nažalost, vrlo inspirativne za umjetnike. – Mi se trudimo  da ukažemo  na probleme i vjerijem da to nije uzaludno, kazao je Muratović podsjetivši da i u malim sredinama stvaraju ozbiljni pisci koje crnogorska  javnost sporo preopznaje. On takođe ističe da je kultura neophodna za opstanak društva i njegov razvoj. “Umjetnost je ogledalo društva, a naši umjetnici nastoje prenijeti poruke koje su važne za sve nas,” dodao je. Zaključuje da podrška domaćih autora može značajno unaprijediti kulturni pejzaž Crne Gore.

Edin Smailović pjesnik je istakao da crnogorsko  društvo je postalo školski primjer komedije, samo je problem što se na kraju sve to pretvpori u tragediju,  objašnavajući da se u realnosti sve pretvara u parodiju. Sve je manje ljudi sa više identiteta a sve je više pripadnika stada. Jedan identitet, jedna nacija, jedan vođa, a  za iskrene vjernike samo je jedan  Bog. Svaki samosvjestan čovjek, ko je prema sebi dobronamjeran, mora imati makar nekoliko identiteta. A za to nam je potrebno znanje bitnije nego ikad, jer živimo u vremenu manipulacije u kojoj  političkim elitama nije bitno da im građani budu obrazovani nego da budu dio stada- kazao je Smailović.

Umjetnost od riječi – literatura,  sazdana je od svega što život čini ili ne čini,  a Dani kulture Bošnjaka  podsjetiće i na druge vrijednosti kojima se naše društvo treba vraćati. Na progaramu su, otvaranje izložbe slika  Likovni divan, tribine sa damama, Ženski nam-ponos i Svečana skupština Bošnjaka. Realizaciju programa podržali su:  Fond za zaštiru i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori  i Bošnjačko vijeće. Pored toga, manifestacija je pružila priliku za razmjenu ideja i iskustava između umjetnika, intelektualaca i građana. Njen cilj je podstaknuti dijalog i razumijevanje unutar društva, kao i unaprijediti kulturnu scenu Crne Gore. Kroz ovakve događaje, Bošnjaci žele podijeliti svoje vrijednosti i doprinijeti jačanju zajednice.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


four × 4 =