Prenosimo prilog sa nedavno održane autorske večeri dr Radomira Raša Milovića, koji je objavljen na portalu Radio-televizije Nikšić, 12.09.2026. godine. Autorica priloga je Mina Gezović.
Zahvaljujemo urednici Portala RTNK Biljani Brašnjo na davanju saglasnosti da se ovaj prilog objavi na portalu Montenegrina.net.
U Hotelu “Jugoslavija” održano je autorsko veče dr Radomira Raša Milovića. O njegovom književnom opusu govorili su Milivoje Miško Vujačić, Borivoje Boro Pravilović i prof. dr Miroslav Doderović. Program je moderirala Borka Lješković.
Postoje ljudi čiji se životni put ne može svesti na datume, bibliografske jedinice i profesionalne dužnosti. Njihova biografija vremenom prerasta granicu ličnog i postaje dio šireg kulturnog pamćenja jednog kraja i jednog naroda. Takvom krugu stvaralaca pripada dr Radomir Rašo Milović, istraživač širokog naučnog pogleda, čovjek izuzetne radne energije, istrajni tragalac za činjenicama i smislom, a prije svega čovjek duboko vezan za Crnu Goru i njenu prošlost, njenu slobodarsku tradiciju, njeno dostojanstvo i njenu sposobnost da kroz vjekove sačuva svijest o sebi. Za Milovića Crna Gora i Banjani nijesu samo geografski pojam, već simboli slobodarskog duha i znamenja slavne prošlosti. Zbog toga su njegove monografske publikacije posvećene toj tematici izuzetno značajne sa aspekta istorije, arheologije, etnologije, demografije, antropogeografije i onomastike, kazao je prof. dr Miroslav Doderović.
“Njegova posvećenost Banjanima i širem prostoru Stare Hercegovine i Crne Gore nije samo zavičajna tema. To je dio jedne veće priče o crnogorskom istorijskom biću” – naglasio je Doderović.
Drugi segment Milovićevog stvaralaštva čine djela iz oblasti elektrotehnike, koja je bila autorovo životno i profesionalno opredjeljenje, a treće je priređivačka i urednička djelatnost, individualni stručni radovi intervjui, razgovori i tribine. Opus njegovih objavljenih knjiga premašuje 7000 stranica, što je potvrđeno u njegovoj biobibliografiji, koju je 2021. godine priredio poznati crnogorski bibliograf Milorad Milović, istakao je Milivoje Miško Vujačić.
“Rašovo djelo, samo u dijelu 25 monografskih publikacija, dvije knjige radova iz oblasti elektrotehnike, magistarskim radom i doktorskom disertacijom, na oko 7995 strana, propraćeno je brojnim, često po prvi put objavljenim dokumentima prikupljenim u arhivama Crne Gore, Balkana i Italije, autentičnim svjedočenjima, fotografijama i tehničkim rešenjima, što ga čini posebno zanimljivim za sve čitaoce i proučavaoce” – istakao je Vujačić.
Dr Milović završio je Elektrotehnički fakultet- smjer elektroenergetika i postdiplomske studije iz oblasti elektromotornih pogona, na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu. Doktorsku disertaciju odbranio je 1990. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici. Radio je u nikšićkoj Željezari, a zatim u Elektroprivredi, gdje je obavljao niz funkcija – bio je direktor Sektora za razvoj inženjering, tehnički izvršni direktor i predsjednik Odbora direktora, kazao je Borislav Boro Pravilović.
“Između ostalih, objavio je i dvije knjige sa temama elektroenergetike, koje su nastale tokom njegovog 15-godišnjeg radnog staža u željezari “Boris Kidrić” i tokom skoro dvodecenijskog zaposlenja u Elektroprivredi Crne Gore. I to prvu, iz oblasti elektromotornog pogona i elektroenergetike, koja je objavljena 2021. godine, i drugu, elektroenergetske teme, razni intervjuvi, hronike i tribine, koja je objavljena 2022. godine” – istakao je Pravilović.
Dr. Milović je prije 12 godina objavio knjigu “Saga o Banjanima”. Tada je, po nagovoru prijatelja, napisao tekst posvećen banjskoj prošlosti, koji je iznjedrio 12 esejističkih priloga. Oni su mu poslužili kao osnova za kasnije istraživanje i bili podsticaj za dalje izučavanje šireg prostora Banjana, Pive, Drobnjaka, Grahova, Nikšića, Boke Kotorske, Katulske nahije i Gacka.
“Sav ovaj dosadašnji rad je iziskivao dosta ličnog truda, ali i potpore od strane prijatelja i onih kojim je ovaj način djelovanja bio blizak. Trebala su znatna materijalna sredstva, izdavači, recenzenti, stručni staradnici, rad na terenu, česte i dugogodišnje komunikacije sa poznatim arhivima Venecije, Dubrovnika, Kotora, Cetinja” – kazao je autor.
Program je moderirala Borka Lješković, saradnica dr Milovića na prevođenju djela iz njegovog književnog opusa.
Be the first to comment