Otvorena izložba Matice crnogorske „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ u Novom Sadu


Štampana knjiga među Crnogorcima nije bila izolovani incident kulture

Izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ koju je Matica crnogorska pripremila povodom 530 godina od štampanja „Oktoiha prvoglasnika“, prve štampane knjige u Crnogoraca, i uopšte, pojave tehnike štampe na slovenskom Jugu, prvi put je danas predstavljena u Srbiji. Izložba je otvorena u Novom Sadu u okviru Sajma obrazovanja i izložbe umetnosti ART EKSPO.

Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović je u svom obraćanju na otvaranju istakao da se nada da će izložba biti postavljena i u drugim gradovima Srbije, prije svega na području Vojvodine gdje se, kako je rekao, nalaze najbrojnija i najaktivnija crnogorska nacionalna udruženja.

– Njima će Matica crnogorska ustupiti na korišćenje izložbene panoe i prateće kataloge, kako bi ne samo pripadnici crnogorske zajednice, već i svi zainteresovani građani Srbije bili u mogućnosti da se bliže upoznaju sa dometima srednjovjekovnog crnogorskog ćirilskog štamparstva – rekao je Jovović.

On je podsjetio da Matica crnogorska od svog osnivanja, preko ovakvih i sličnih projekata, pokušava da slojevitu i bogatu tradiciju nastalu na crnogorskom prostoru u proteklih hiljadu godina učini dostupnom i široj javnosti, što je slučaj i sa predmetnom izložbom.

– Ona pokazuje da štampana knjiga među Crnogorcima, s kraja XV i početkom XVI vijeka, nije bila izolovani incident kulture, već intelektualna potreba šireg kruga ljudi sa prostora nekadašnje Zete, odnosno Crne Gore. Samo u nekoliko decenija na prelazu XV i XVI vijeka, veći broj osoba sa crnogorskog prostora, od Primorja do basena Skadarskog jezera, ovladao je tehnikom štampe, o čijoj djelatnosti svjedoče domaći i inostrani izvori i literatura – rekao je Jovović.

Reprezentativnu baštinu srednjovjekovnog crnogorskog štamparstva predstavljaju knjige štamparije Crnojevića, kao i izdanja nastala u Veneciji Božidara Vukovića Podgoričanina i njegovog sina Vićenca, podsjetio je Jovović. 

– Dio tih knjiga, od kojih neke imaju karakter inkunabula, poput onih štampanih u Crnoj Gori krajem XV vijeka u štampariji Crnojevića, predstavljaju vrijednost evropske civilizacije. Nažalost, osmanska invazija je do kraja XVI vijeka na tlu Crne Gore zaustavila razvoj štamparske djelatnosti, pri čemu su nestale ili uništene brojne knjige i manuskripti nastali u dukljansko-zetskom periodu crnogorske istorije. Na sreću, dio izdanja crnogorskih srednjovjekovnih štampara sačuvan je daleko od zemlje porijekla. Zahvaljujući saradnji i partnerstvu sa Bugarskom akademijom nauka uspjeli smo da uz pomoć savremene tehnike vratimo u našu kolektivnu baštinu „Psaltir sa posljedovanjem“ iz 1494. godine štamparije Crnojevića i „Praznični minej“ iz 1538. godine Božidara Vukovića Podgoričanina – rekao je Jovović i dodao da  Novi Sad kao novovjekovna prijestonica srpske kulture zaista predstavlja adekvatno mjesto susreta gdje se posjetioci mogu upoznati i sagledati neizostavne tragove materijalne i duhovne zaostavštine crnogorskog naroda.

Na otvaranju izložbe na Novosadskom sajmu govorili su i Radonja Dubljević, povjerenik Matice crnogorske za Srbiju i Stanko Popović, organizator izložbe na Novosadskom sajmu.

Izložbu „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ su danas posjetili i učenici smjera Grafički dizajn i tehničari štamparstva srednjoškolskog centra „Mileva Marić-Ajnštajn“ iz Novog Sada kojima je održan i javni čas pred izložbenim panoima.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


17 + four =