|
|
|
|
CRNOGORSKI DRŽAVNI I DINASTIČKI GRBOVI (nastavak) Državni grb iz vremena Petra II Petar II Petrović Njegoš (1830-1851), vladika, vladar, književnik, filozof i prosvjetitelj, nastavljač je velike misije svojih slavnih prethodnika. Intenzivno je radio na učvršćivanju centralne zemaljske vlasti. Praviteljstvijušći senat crnogorski i brdski bio je najveći sudski i upravni organ vlasti. Osnovao je Gvardiju kao izvršni organ, a ustanova perjanika je bila ne samo njegova lična straža nego i zametak crnogorske policije. U administrativnom pogledu, Crna Gora je u njegovo doba podijeljena na kapetanije (1837), s kapetanima na čelu. Dobavio je štampariju, osnovao prvu državnu školu i uveo plaćanje poreza (sve 1834). Petar II je nastavio državničko djelo svoga strica Petra I, kako na unutrašnjem uređenju zemlje tako i na spoljnopolitičkom planu. Izdejstvovao je razgraničenje sa Austrijom (1841), što je značilo i faktičko priznanje nezavisnosti Crne Gore od te velike sile. U njegovoj knjigopečatnji publikovan je almanah „Grlica" i još nekoliko vrijednih knjiga. Stekao je slavu najvećeg crnogorskog i južnoslovenskog pjesnika. Po svojim djelima Luča mikrokozma, Gorski vijenac i Lažni car Šćepan Mali svrstava se i među najveće pjesnike evropskog romantizma. Za njegove vladavine iskovane su prve crnogorske medalje, a smrt ga je spriječila u realizaciji kovanja državnog novca. Umro je vrlo mlad, u najvećem naponu stvaralačke snage. Sahranjen je na Lovćenu, po sopstvenom zavještanju. Za vrijeme njegove vladavine grb je doživio izmjene samo u likovnom dijelu, odnosno grbovni elementi dobijaju realističniji prikaz. Državni grb iz vremena Petra II je zlatni dvoglavi orao visoko uzdignutih krila, sa skiptrom i šarom u kandžama. Na prsima orla je štit sa zlatnim lavom u prolazu. Lav je na zelenoj podlozi sa plavom pozadinom. Iznad glava orla je carska kruna. Zlatni dvoglavi orao simbolizuje velikodušnost, snagu, veličinu, otpor neprijatelju kao i jedinstvo duhovne i svjetovne vlasti. Iznad glava orla je kruna, simbol suvereniteta. U desnoj kandži orla je skiptar, jedna od vladarskih insignija i simbol je svjetovne vlasti, dok je u drugoj kandži, lijevoj, šar, takođe vladarska insignija, koja je simbol duhovne vlasti. Štit na prsima orla u cijelosti simbolički predstavlja Crnu Goru i Crnogorce. Zelena boja na štitu, simbol nade i radosti, u stvari je Crna Gora. Zlatnim lavom, koji je simbol velikodušnosti, snage, neustrašivosti, dostojanstva i veličanstvenosti, simbolički su predstavljeni ljudi u Crnoj Gori. Plava pozadina lava simboliše odanost i istinoljubivost.
Za sve vrijeme svoje meteorske vladavine borio se ne samo za ugled i prestiž dinastije nego i za jedinstvo zemlje, njeno teritorijalno širenje i oslobađanje neoslobođenih krajeva i, osobito, za sticanje državne nezavisnosti i očuvanje slobode i sloge crnogorske. U vrijeme njegove vladavine dolazi do, naizgled, male promjene grba. Knjaz Danilo u kandžu orla uz skiptar dodaje mač. Ovaj grb je vrlo zanimljiv zbog neobičnog spoja ta dva simbolički nespojiva elementa. Grb je poznat kao „Ratni grb Crne Gore". Gotovo cijelu grbovnu draperiju ispunjava barokni štit sa crvenim poljem na kojem je zlatni dvoglavi orao visoko uzdignutih i raširenih krila. Orao u desnoj kandži drži skiptar i mač, a u lijevoj šar. Iznad glava orla je carska kruna. Na prsima orla je, takođe, barokni štit. Na zelenom podnožju plavog polja štita je zlatni lav u prolazu, sa podignutom prednjom šapom. Plašt je crven, sa zlatnim resama i izranja iz knjaževske krune. Zlatni dvoglavi orao simbolizuje velikodušnost, snagu, veličinu, otpor neprijatelju kao i jedinstvo duhovne i svjetovne vlasti. Iznad glava orla je kruna, simbol suvereniteta. U desnoj kandži orla je skiptar, jedna od vladarskih insignija i simbol je svjetovne vlasti, a uz njega i mač, vojni ratni simbol vitezova, dok je u drugoj kandži, lijevoj, šar, takođe vladarska insignija, koja je simbol duhovne vlasti. Štit na prsima orla u cijelosti simbolički predstavlja Crnu Goru i Crnogorce. Zelena boja na štitu, simbol nade i radosti, predstavlja Crnu Goru. Zlatnim lavom, koji je simbol velikodušnosti, snage, neustrašivosti, dostojanstva i veličanstvenosti, simbolički su predstavljeni ljudi u Crnoj Gori. Plava pozadina lava simboliše odanost i istinoljubivost.
Knjaz Danilo je sasvim dogradio već utemeljene državne organe i učvrstio državni aparat. Izvršio je novu teritorijalno-administrativnu podjelu Crne Gore na kapetanije, reorganizovao vojsku, formirao gardu, ustalio plaćanje poreza, reformisao dvor. Svoje reforme je pravno utemeljio Zakonikom crnogorskim i brdskim (1855). U tim pregnućima nailazio je na velike otpore. U spoljnoj politici najprije se oslanjao na Rusiju, potom na Francusku. Iako apsolutista, stvorio je preduslove za razvoj građanskog društva. Ubijen je u Kotora 1860 godine. Uveo je, pored drugih odličja, Orden za nezavisnost Crne Gore. Surovo je sankcionisao svaki separatizam, partikularizam i glavarsku kičeljivost, a osobito otpor državnim reformama i nepoštovanje zakona. Zbog opasnosti po opstanak zemlje, pred velikom turskom vojnom, naredio je da se olovna slova Njegoševe štamparije pretope u fišeke. Grb knjaza Danila je poluokrugli štit dijagonalno podjeljen na četiri polja. U gornjem i donjem crvenom polju su po jedna glava srebrnog orla, okrenute ulijevo, sa zlatnim kljunom i crvenim jezikom. U desnom i lijevom plavom polju su po jedno zatvoreno, spušteno srebrno krilo orla. U srcu štita je mali poluokrugli štit. U crvenom polju nalazi se dvoglavi srebrni orao visoko podignutih rašireiijh krila, koji u kandžama drži vladarske simbole, skiptar i šar. Orao je krunisan knjaževskom krunom. Srebrna glava orla simboliše čistotu pobjede, a krila su simbol uzleta i slobode.
U prvim godinama pedesetogodišnje vladavine knjaza Nikole nijesu napravljene velike izmjene na državnom grbu. Sa „Ratnog grba Crne Gore" skinut je samo mač, dok je sve drugo ostalo isto. Grb Knjaževine Crne Gore je zlatni krunisani dvoglavi orao visoko uzdignutih krila, sa zlatnim skiptrom u lijevoj kandži i plavim šarom, zlatom optočenim, u desnoj kandži. Na prsima orla je štit sa zlatnim lavom u prolazu. Lav je na zelenoj podlozi sa plavom pozadinom. Crveni plašt, oivičen zlatnim resama, izranja iz knjaževske krune. Zlatni dvoglavi orao simbolizuje velikodušnost, snagu, veličinu, otpor neprijatelju kao i jedinstvo duhovne i svjetovne vlasti. Iznad glava orla je kruna, simbol suvereniteta. U desnoj kandži orla je skiptar, jedna od vladarskih insignija i simbol je svjetovne vlasti, dok je u drugoj kandži, lijevoj, šar, takođe vladarska insignija, koja je simbol duhovne vlasti. Štit na prsima orla u cijelosti simbolički predstavlja Crnu Goru i Crnogorce. Zelena boja na štitu, simbol nade i radosti, predstavlja Crnu Goru. Zlatnim lavom, koji je simbol velikodušnosti, snage, neustrašivosti, dostojanstva i veličanstvenosti, simbolički su predstavljeni ljudi u Crnoj Gori. Plava pozadina lava simboliše odanost i istinoljubivost.
Osamdesetih godina XIX vijeka, u skladu sa rastom vladarskih aspiracija knjaza Nikole, dolazi do značajnih promjena na grbu. Najveću promjenu knjaz Nikola čini zamjenjujući zlatnu boju orla srebrnom. Osim već pomenute promjene, u Ustav Crne Gore iz 1905. godine Nikola I unosi i promjenu boje podloge štita na kome je lav, umjesto plave i zelene stavlja crvenu. Centralno mjesto na državnom grbu zauzima srebrni dvoglavi orao visoko podignutih krila koji u desnoj kandži drži simbole vladarskog dostojanstva - zlatni skiptar, a u lijevoj šar. Iznad glava orla je kraljevska kruna. Na grudima orla u crvenom polju baroknog štita je lav u prolazu, okrenut udesno, sa podignutom prednjom šapom. Grbovnu draperiju čini crveno-zlatni plašt, u čijem je vrhu crvena knjaževska kruna, optočena zlatom i biserima. Srebrni dvoglavi orao simbolizuje čistotu, čestitost, snagu, veličinu, otpor neprijatelju kao i jedinstvo duhovne i svjetovne vlasti. Iznad glava orla je kruna, simbol suvereniteta. U desnoj kandži orla je skiptar, jedna od vladarskih insignija i simbol je svjetovne vlasti, dok je u dragoj kandži, lijevoj, šar, takođe vladarska insignija, koja je simbol duhovne vlasti. Zlatni lav je simbol velikodušnosti, snage, neustrašivosti, dostojanstva i veličanstvenosti i zajedno sa crvenom, koja simboliše hrabrost, asocira na Crnu Goru i Crnogorce.
Radio je na kulturnom i obrazovnom uzdizanju stanovništva Crne Gore. Za vrijeme njegove vladavine stvoreni su uslovi za građanski, privredni i kulturni razvitak zemlje, za uspostavljanje saobraćaja, telefona, telegrafa, za agrarnu reformu, razvoj industrije, reforme u školstvu, državnoj upravi, vojsci. U isto vrijeme izrastaju i jačaju građanska klasa i inteligencija kao nosioci demokratskih težnji. U to doba je crnogorski narod već prerastao u crnogorsku naciju. Počelo je novo razdoblje u istoriji Crne Gore. Na ličnom grbu knjaza Nikole I, u glavi poluobličastog štita na crvenom polju je srebrni krunisani dvoglavi orao visoko uzdignutih krila sa zlatnim skiptrom u desnoj i plavim, zlatom optočenim, šarom u lijevoj kandži. Na grudima orla u crvenom polju baroknog štita su zlatni inicijali Nikole I. Ispod orla je zlatni lav koji korača udesno sa podignutom prednjom šapom. Donji dio štita je po dijagonali razdijeljen na četiri polja. U gornjem i donjem srebrnom polju nalaze se po jedna crna glava orla. U desnom i lijevom plavom polju su po jedno zatvoreno crno orlovo krilo. U srcu donjeg dijela štita je mali poluokrugli crveni štit sa dvoglavim srebrnim krunisanim orlom koji u kandžama drži vladarske insignije. Srebrni dvoglavi orao simbolizuje čistotu, čestitost, snagu, veličinu, otpor neprijatelju kao i jedinstvo duhovne i svjetovne vlasti. Iznad glava orla je kruna, simbol suvereniteta. U desnoj kandži orla je skiptar, jedna od vladarskih insignija i simbol je svjetovne vlasti, dok je u dragoj kandži, lijevoj, šar, takođe vladarska insignija, koja je simbol duhovne vlasti. Na prsima orla su inicijali suverena koji simbolično predstavljaju vladara Crne Gore. Zlatni lav je simbol velikodušnosti, snage, neustrašivosti, veličine, dostojanstva i kraljevske veličanstvenosti. Crna glava orla simboliše postojanost pobjede, a krila su simbol uzleta i slobode.
Za vrijeme njegove vladavine ostvaren je opšti napredak u državi, ali ispoljavale su se i protivurječnosti tradicionalnog crnogorskog društva, otpori. Pored reformi pravosudnog sistema, izgradnji pravne Crne Gore najviše je doprinio dr Valtazar Bogišić. Njegov Opšti imovinski zakonik (1888) predstavlja remek-djelo pravne misli, teorije i prakse. No, ni doprinos crnogorskog suverena u uobličavanju Zakonika i, kasnije, Ustava, nije zanemarljiv. Naprotiv. Ne samo po vladarskom pravu, već i po svome obrazovanju - knjaz Nikola je u svemu učestvovao i davao i svoj lični doprinos. Vladarski grb sažima i simbolizuje duh njegove vladavine. Kompletan vladarski grb kralja Nikole sastoji se od srebrnog krunisanog dvoglavog orla, visoko uzdignutih krila, sa zlatnim skiptrom u desnoj i plavim, zlatom optočenim šarom u lijevoj kandži. Na grudima orla u crvenom polju baroknog štita su zlatnim slovima ispisani inicijali kralja Nikole. lspod orla nalazi se zlatni lav koji korača udesno, sa podignutom prednjom šapom. Iz kraljevske krune izranja crveni plašt, oivičen zlatnim resama. Srebrni dvoglavi orao simbolizuje čistotu, čestitost, snagu, veličinu, otpor neprijatelju kao i jedinstvo duhovne i svjetovne vlasti. Iznad glava orla je kruna, simbol suvereniteta. U desnoj kandži orla je skiptar, jedna od vladarskih insignija i simbol je svjetovne vlasti, dok je u drugoj kandži, lijevoj, šar, takođe vladarska insignija, koja je simbol duhovne vlasti. Na prsima orla su inicijali suverena koji simbolično oličavaju vladara Crne Gore. Zlatni lav je simbol velikodušnosti, snage, neustrašivosti, dostojanstva i kraljevske veličanstvenosti.
Razvoj države u drugoj polovini XIX vijeka uticao je i na definitivno formiranje grba Pravoslavne Mitropolije Crnogorske. Takode, u tom periodu su formirani i svi crkveni organi, te donesena neophodna crkveno - pravna normativa. Barokni štit podijeljenje, po dijagonalama, patrijaršijskim krstom zdesna ulijevo i arhijerejskim žezlom s lijeve u desnu stranu. Ukršteni ovi elementi dijele štit na četiri polja. Gornje i donje središnje polje su crvene, a desno i lijevo plave boje. Štit je oivičen zlatom. Iznad štita je plava arhijerejska mitra. Crveni plašt, sa zlatnim resama, izranja iz crvene knjaževske krune. U crkvenoj simbolici plava boja je simbol duhovnosti a crvena svjetovnosti. Patrijarškim krstom i arhijerejskim žezlom, simbolima crkvene samostalnosti, razdvojene su duhovnost i svjetovnost.
 Crna Gora je na početku XX vijeka morala da odgovori na brojna društvena pitanja i istorijske izazove, kako na unutrašnjem tako i na spoljašnjem planu. To je vrijeme donošenja prvog crnogorskog Ustava (1905) i uvođenja parlamentarizma u zemlji. Konstituisana je Narodna skupština sa kojom je knjaz dijelio vlast. Crna Gora je proglašena za ustavnu monarhiju, a uskoro iza toga podignuta na rang kraljevine. To je doprinijelo ugledu dinastije i učvrstilo državni status Crne Gore. Medutim, pod opozicionim plaštom su bili skriveni ne samo otpori dinastiji, vlasti i režimu nego i državnim i nacionalnim interesima Crne Gore. U protokolu prilikom proglašenja Crne Gore za kraljevinu, 28. avgusta 1910. godine, korišćen je poseban grb - zlatni dvoglavi orao sa kraljevskom krunom. Grb sa proglašenja Kraljevine je dvoglavi zlatni orao uzdignutih krila sa kraljevskom krunom iznad glava. Na prsima orla je štit sa zlatnim lavom u prolazu. Lav je na zelenoj podlozi sa plavom pozadinom. U desnoj kandži drži skiptar, a u lijevoj šar sa krstom. Crveni plašt, oivičen zlatnim resama, izranja iz kraljevske krune optočene zlatom. Zlatni dvoglavi orao simbolizuje velikodušnost, snagu, veličinu, otpor neprijatelju kao i jedinstvo duhovne i svjetovne vlasti. Iznad glava orla je kruna, simbol suvereniteta. U desnoj kandži orla je skiptar, jedna od vladarskih insignija i simbol je svjetovne vlasti, dok je u dragoj kandži, lijevoj, šar, takođe vladarska insignija, koja simbolizuje duhovnu vlast. Štit na prsima orla u cijelosti simbolički predstavlja Crnu Gora i Crnogorce. Zelena boja na štitu, simbol nade i radosti, predstavlja Crnu Goru. Zlatnim lavom, koji je simbol velikodušnosti, snage, neustrašivosti, dostojanstva i veličanstvenosti, simbolički su predstavljeni ljudi u Crnoj Gori. Plava pozadina lava simboliše odanost i istinoljubivost.  Proglašenje Crne Gore kraljevinom a njenog suverena kraljem (1910), drugi put u njenoj istoriji, događaj je od izuzetnog značaja. U obrazloženju toga čina, između ostalog, istaknuta je i težnja za uspostavljanjem istorijskog i državnog kontinuiteta, povezivanjem tadašnje Crne Gore sa sličnim događajem iz 1077. kada je Mihailo Vojislavljević dobio insignije kraljevske moći. Uzdizanje Knjaževine Crne Gore na rang Kraljevine uslovilo je i promjene na državnom grbu. Tok istorijskih i političkih događaja učinio je da promjena boje orla nikada nije ozvaničena, već se promjena grba ogledala samo u izmjeni krune - umjesto knjaževske, grb dobija kraljevsku krunu. Ovaj grb je, sticajem istorijskih okolnosti, bio kratko u upotrebi. Na grbovnoj draperiji grba Kraljevine Crne Gore nalazi se srebrni dvoglavi orao uzdignutih krila sa vladarskim insignijama u kandžama, krunisan kraljevskom krunom. Na grudima orla u crvenom polju baroknog štita je lav koji korača u desnu stranu sa podignutom prednjom šapom. Plašt je crveno-zlatni, a u vrhu je kraljevska kruna, optočena zlatom, biserima i dragim kamenjem. Srebrni dvoglavi orao simbolizuje čistotu, čestitost, snagu, veličinu, otpor neprijatelju kao i jedinstvo duhovne i svjetovne vlasti. Iznad glava orla je kruna, simbol suvereniteta. U desnoj kandži orla je skiptar, jedna od vladarskih insignija i simbol je svjetovne vlasti, dok je u drugoj kandži, lijevoj, šar, takođe vladarska insignija, simbol duhovne vlasti. Zlatni lav je simbol velikodušnosti, snage, neustrašivosti, dostojanstva i veličanstvenosti i zajedno sa crvenom, koja simboliše hrabrost, upućuje na Crnu Goru i Crnogorce. Grb Božićne pobune  Poslije izuzetnih vojničkih uspjeha u Prvom svjetskom ratu i Mojkovačke bitke, Kraljevina Crna Gora je, prevarena, izdana i ostavljena od saveznika, doživjela potpuni slom 1916. godine. Kralj i Vlada su odstupili iz zemlje, narod je pao u austrijsko ropstvo, a znatan dio vojske i oficira interniran u logore. Nakon povlačenja austrougarskih trupa, Crnu Goru su okupirale savezničke snage. Odlukama Podgoričke skupštine (26. novembra 1918), svrgnuta je, nelegitimno i nelegalno, dinastija Petrović-Njegoš, i proglašeno bezuslovno ujedinjenje Crne Gore i Srbije, čime je crnogorska država prestala da postoji. Zbog masovnog otpora novoj vlasti koja je terorisala narod, došlo je do ustanka koji je kulminirao 1919. godine. Ustanak nije uspio. Uprkos ustanku, Crna Gora se izgubila u unitarnoj tvorevini, Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Uz razvijanje otpora prema novoj vlasti bilo je i pokušaja vraćanja starih državnih simbola. Tako se u tzv. Božićnoj pobuni (Božićnom ustanku) borilo pod tradicionalnim zlatnim dvoglavim orlom, s tom razlikom što je u kandži umjesto skiptra, ne bez razloga, bio mač. Na grbu iz vremena Božićne pobune dominira krunisani zlatni orao visoko podignutih krila. Orao u desnoj kandži drži mač, a u lijevoj šar. Na prsima orla je barokno crveno polje štita. Na plavom podnožju štita korača lav udesno sa podignutom prednjom šapom. Ispod orla je zlatna lenta sa ćiriličnom devizom, koja glasi ZA PRAVO, ČAST I SLOBODU CRNE GORE. Zlatni dvoglavi orao simbolizuje velikodušnost, snagu, veličinu, otpor neprijatelju kao i jedinstvo duhovne i svjetovne vlasti. Iznad glava orla je kruna, simbol suvereniteta. U desnoj kandži orla je mač, vojni simbol vitezova, dok je u dragoj kandži, lijevoj, šar, jedna od vladarskih insignija, koja je simbol duhovne vlasti. Štit na prsima orla u cijelosti simbolički predstavlja Crnu Goru i Crnogorce. Plava boja na štitu je simbol odanosti i istine, njome je simbolično predstavljena odanost istinskoj Crnoj Gori. Zlatnim lavom, koji je simbol velikodušnosti, snage, neustrašivosti, dostojanstva i veličanstvenosti, simbolički su predstavljeni ljudi koji su se borili za Crnu Gora. Crvena podloga na kojoj je lav, osim simbola hrabrosti, predstavlja i krv. Deviza na lenti ZA PRAVO, ČAST I SLOBODU CRNE GORE u stvari je geslo ukupne crnogorske borbe kroz istoriju. Grb Crne Gore (1945-1947)  Učešće na strani antifašističkih snaga u Drugom svjetskom ratu i borbi za slobodu, nacionalnu i socijalnu ravnopravnost jugoslovenskih naroda, Crnoj Gori je donijelo i jednu veliku tekovinu -promjenu njenog državnog statusa. Crnogorska antifašistička skupština (CASNO) donijela je u julu 1944. odluku da Crna Gora, kao ravnopravna federalna jedinica, uđe u sastav Demokratske Federativne Republike Jugoslavije. Prvi zvanični simbol Crne Gore nakon gubitka države ustanovljen je tek 1945. godine. Grb je oblikovan u duhu aktuelnog umjetničkog pravca - socrealizma, čime je prekinuta državotvorna heraldička tradicija. Na grbu je predstavljen Lovćen okružen zlatnim lovorovim vijencem, dok je u podnožju trobojna lenta sa ćiriličnim natpisom: ФЕДЕРАЛНА ЦРНА ГОРА, a između završetaka lovora, u vrhu, petokraka zvijezda. Lovćen će se kao simbol na grbu zadržati sljedećih 48 godina. Grb je likovno uobličio, u Umjetničkoj radionici na Cetinju, Milan Božović, slikar, pariski đak. Polje je okruženo zlatnim lovorovim vijencem na čijem se vrhu, između završetaka kraka, nalazi oivičena crvena zvijezda petokraka, a u podnožju trobojka (crvena, plava i bijela) na kojoj stoji ćirilični natpis: ФЕДЕРАЛНА ЦРНА ГОРА. U sredini polja, na plavom masivu, predstavljen je Lovćen sa Njegoševom kapelom na vrhu. U pozadini Lovćena, plavim vijugavim linijama predstavljeno je Jadransko more. Na vrhu, između završetaka lovorovog vijenca, nalazi se oivičena crvena zvijezda petokraka. Zlatni lovor je simbol mudrosti i slave, dok je crvena petokraka zvijezda ideološki simbol revolucije i komunističke ideje. Kao simbol Crne Gore predstavljen je plavi masiv Lovćena, koji simboliše odanost, slobodarski duh naroda i patriotizam. Grb Crne Gore (1947-1963) Donošenjem Ustava i njegovim stupanjem na snagu, 1947. godine, dolazi do nove izmjene grba. Trobojka se pomjera i povezuje lovorov vijenac a natpis je izostavljen. Mijenja se i likovna predstava Njegoševe kapele na Lovćenu. Takođe se mijenja i zvijezda petokraka, stavlja se petokraka pod kojom su vođene oslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu. Grb je dizajnirao Milo Milunović, istaknuti crnogorski slikar. Polje je okruženo zlatnim lovorovim vijencem u čijem je podnožju crnogorska zastava. U sredini polja, plavom bojom predstavljen je Lovćen sa Njegoševom kapelom na vrhu. U pozadini Lovćena, sa pet plavih vijugavih linija prikazano je Jadransko more. Na vrhu, između završetaka lovorovog vijenca, nalazi se oivičena crvena zvijezda petokraka. Zlatni lovor je simbol mudrosti i slave, dok je crvena petokraka zvijezda ideološki simbol revolucije i komunističke ideje. Kao simbol Cme Gore predstavljen jeplavi masiv Lovćena koji simboliše odanost, slobodarski duh naroda i patriotizam. Petplavih vijugavih linija predstavljaju Jadransko more, kao i pet vjekova borbe za slobodu.
 Saveznim Ustavom (proglašenim 7. IV 1963) država je dobila ime Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. U skladu sa njim izvršene su promjene u republičkim ustavima. Savezni ustav je bio ne samo osnovni pravno-politički akt države već i društvena povelja kojom se, osim osnovnih prava i sloboda, propisuje i koncept samoupravljanja, razrađuje društveno-ekonomski i politički sistem zemlje. U skladu sa izvršenim promjenama, raniji naziv je promijenjen u Socijalistička Republika Crna Gora. Po donošenju novog Ustava Crne Gore, 1963. godine, opet dolazi do promjene državnog grba. Mijenja se samo oblik petokrake zvijezde, dok sve ostalo ostaje isto. Umeće se oivičena jednakokraka zvijezda. Polje je okruženo zlatnim lovorovim vijencem u čijem je podnožju crnogorska zastava. U sredini polja, plavom bojom predstavljen je Lovćen sa Njegoševom kapelom na vrhu. U pozadini Lovćena, sa pet plavih vijugavih linija prikazano je Jadransko more. Na vrhu, između završetaka lovorovog vijenca, nalazi se oivičena crvena jednakokraka petokraka zvijezda. Zlatni lovorje simbol mudrosti i slave, dok je crvenapetokraka zvijezda ideološki simbol revolucije, komunističke ideje i socijalizma. Kao simbol Cme Gore predstavljen jeplavi masiv Lovćena koji simboliše odanost, slobodarski duh naroda i patriotizam Petplavih vijugavih linija predstavljaju Jadransko more, kao i pet vjekova borbe za slobodu. Grb Crne Gore (1974-1993) Ustav iz 1974. godine je ponovo donio promjene na crnogorskom grbu. One se, takođe, ogledaju u promjeni petokrake zvijezde. Umjesto oivičene zvijezde, stavlja se samo puna jednakokraka crvena zvijezda, dok ostali elementi ostaju isti. Ovaj grb je važio sve do 1993. godine. Polje je okruženo zlatnim lovorovim vijencem u čijem je podnožju crnogorska zastava. U sredini polja, plavom bojom predstavljen je Lovćen sa Njegoševom kapelom na vrhu. U pozadini Lovćena, sa pet plavih vijugavih linija prikazano je Jadransko more. Na vrhu, između završetaka lovorovog vijenca, nalazi se crvena jednakokraka petokraka zvijezda. Zlatni lovor je simbol mudrosti i slave, dok je crvena petokraka zvijezda ideološki simbol revolucije, komunističke ideje i socijalizma. Kao simbol Crne Gore predstavljen je plavi masiv Lovćena koji simboliše odanost, slobodarski duh naroda i patriotizam Pet plavih vijugavih linija predstavljaju Jadransko more, kao i pet vjekova borbe za slobodu.
Grb je dvoglavi srebrni krunisani orao uzdignutih krila u poletu, sa zlatnim skiptrom u desnoj i plavim šarom u lijevoj kandži. Na grudima orla je crveni štit sa zlatnim lavom u pokretu. Slijedeći crnogorsku heraldičku tradiciju srebrni dvoglavi orao simbolizuje čestitost, snagu, veličinu, otpor neprijatelju kao i jedinstvo duhovne i svjetovne vlasti. Iznad glava orla je kruna, simbol suvereniteta. U desnoj kandži orla je skiptar, jedna od vladarskih insignija i simbol svjetovne vlasti, dok je u drugoj kandži, lijevoj, šar, takođe vladarska insignija, koja simbolizuje duhovnu vlast. Zlatni lav je simbol velikodušnosti, snage, neustrašivosti, dostojanstva i veličanstvenosti i zajedno sa crvenom, koja simboliše hrabrost, upućuje na Crnu Goru i građane Cme Gore.
Od gubitka države prije osamdeset osam godina i nakon prolaska kroz razne državne forme, uz stalno prisutnu ideju obnove državne samostalnosti, kao i narastajuće samosvijesti o neophodnosti obnove sopstvene države, sadašnji naraštaj građana Crne Gore dobio je jedinstvenu istorijsku priliku, ali i odgovornost, da u miru, demokratski i civilizovano, obnovi državnu nezavisnost. Čin proglašenja državnih simbola 12. jula 2004. značio je vraćanje tradicionalnom simbolu Crne Gore - zlatnom krunisanom dvoglavom orlu. Grb Crne Gore je zlatni krunisani dvoglavi orao uzdignutih krila u poletu, sa skiptrom u desnoj i šarom u lijevoj kandži. Na prsima orla je štit sa zlatnim lavom uprolazu. Lav je na zelenom podnožju sa plavom pozadinom. Kruna iznad orlovskih glava i skiptar u desnoj kandži su zlatni. Šar je plav sa zlatnim okovom i krstom. Zlatni dvoglavi orao simbolizuje velikodušnost, snagu, veličinu, otpor neprijatelju kao i jedinstvo duhovne i svjetovne vlasti. Iznad glava orla je kruna, simbol suvereniteta. U desnoj kandži orla je skiptar, jedna od vladarskih insignija i simbol je svjetovne vlasti, dok je u drugoj kandži, lijevoj, šar, takođe vladarska insignija, koja je simbol duhovne vlasti. Štit na prsima orla u cijelosti simbolički predstavlja Crnu Goru i Crnogorce. Zelena boja na štitu, simbol nade i radosti, predstavlja Crnu Goru. Zlatnim lavom, koji je simbol velikodušnosti, snage, neustrašivosti, dostojanstva i veličanstvenosti, simbolički su predstavljeni ljudi u Crnoj Gori. Plava pozadina lava simboliše odanost i istinoljubivost.
|
