U okviru „Bihorskog kulturnog ljeta“ i XIX Festivala priče „Zavičajne staze – Bihor 2026“, večeras, 14. avgusta, u Centru za kulturu u Petnjici biće održana dva povezana književna programa posvećena savremenom stvaralaštvu, zavičaju i kulturi śećanja.
Program počinje u 20 časova promocijom romana-poeme „Mrtvare“ književnika Kemala Musića. O ovom snažnom književnom djelu govoriće prof. dr Dženan Kos, književnik i publicista Božidar Proročić i autor Kemal Musić.
Prof. dr Dženan Kos, urednik i recenzent romana „Mrtvare“, književni je istoričar, univerzitetski profesor i direktor Javne ustanove Gradska biblioteka Travnik. Predsjednik je Bošnjačke zajednice kulture Travnik i Kantonalnog društva Bošnjačke zajednice kulture Srednjobosanskog kantona, zamjenik predsjednika Skupštine Bošnjačke zajednice kulture i glavni urednik časopisa „Divan“.
Nakon njegovog književnokritičkog pogleda na roman, Božidar Proročić predstaviće svoj čitalački doživljaj „Mrtvara“, a potom će voditi razgovor sa Kemalom Musićem o nastanku knjige, njenim junacima, simbolima i porukama.
„Mrtvare“ su žanrovski složen roman-poema koji kroz sudbine Adema Memića iz Vraneške doline i Bekira Demirovića iz Srebrenice povezuje dvije velike istorijske rane, Šahoviće i Srebrenicu. Jedan junak poslije Mitrovdanske noći 1924. godine kreće prema Istoku noseći grumen zavičajne zemlje, dok drugi u srebreničkom julu, pokušavajući da pređe Kamenu planinu, u rancu nosi knjige iz razorene biblioteke.
Naslov romana dolazi od cipela namijenjenih mrtvima, koje su kao humanitarna pomoć dijeljene živim ljudima u opkoljenoj Srebrenici. Taj potresni predmet u Musićevom djelu prerasta u metaforu progona, obilježenosti, ljudskog stradanja i istorijskog pamćenja.
Kroz dva para cipela, pastelno narandžaste Ademove i crne nizozemske Bekirove, roman spaja dva vremena, dva puta i dvije ljudske sudbine. Jedan put vodi prema Istoku i Bosforu, a drugi prema Kamenoj planini i bijelom mermeru Potočara. Između njih stoje zavičaj i izgnanstvo, novembarska hladnoća i julska vrelina, govor mržnje i ćutanje, knjiga i zemlja, život i smrt.
Iako govori o najtežim zločinima i stradanju nevinih ljudi, „Mrtvare“ ne idu putem otvorene patetike, mržnje ili poziva na osvetu. Musić istorijska dešavanja prenosi u književnu istinu koja upozorava da se zločin ne rađa odjednom, već da mu često prethode otrovne riječi, pjesme, laži, ćutanje i ravnodušnost. Zbog toga ovaj roman predstavlja književni naklon nevino stradalim žrtvama, otpor zaboravu i poziv na razum.
Kemal Musić, rođen 1972. godine u Godijevu kod Bijelog Polja, književnik je, kulturolog, novinar, pripovjedač i romanopisac. Autor je romana, zbirki priča, pripovjedaka i reportaža, a dobitnik je više značajnih književnih i novinarskih priznanja. Njegova djela prevođena su na više jezika i zastupljena u antologijama, leksikonima, čitankama i studijskim programima.
Poslije promocije „Mrtvara“, festivalski program biće nastavljen u 21 čas „Večeri nagrađenih priča“, kada će biti dodijeljena priznanja autorima najuspješnijih ostvarenja inspirisanih Bihorom i zavičajem.
O najboljim pričama odlučivao je žiri u sastavu prof. Ljerka Petković, dr Ena Begović i književnik Ersan Muhović. Žiri je najbolje radove izabrao između tridesetak vrijednih tekstova pristiglih na ovogodišnji konkurs.
U obrazloženju žirija navodi se da veliki broj priča odlikuju vještina pripovijedanja, bogata leksika i preplitanje istorije, legende i stvarnosti. Među pristiglim radovima posebno se izdvaja motiv odlaska i povratka u zavičaj, arhetipska tema koja kroz unutrašnje drame junaka, nedostajanje i nostalgiju pokazuje snagu korijena i kamena iz kojeg su ponikli.
Brojni autori pisali su i o bolesti, siromaštvu, prokletstvu tuđine, krvnoj osveti, teškom položaju žene i borbi sa različitim životnim nedaćama. Iako oblikovane različitim pripovjedačkim postupcima, ove priče donose zajedničku sliku svijeta u kojem se nije lako živjelo, ali u kojem se upravo kroz neprestanu borbu sa iskušenjima pronalazio smisao. Taj smisao često je sačuvan u narodnim mudrostima i izrekama koje bihorskim pričama daju šire i univerzalno značenje.
Pored autora nagrađenih priča, u programu će učestvovati predstavnici Zavičajnog kluba „Bihor“, Bošnjačkog donatorskog fonda iz Luksemburga i Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, kao i pjesnici Enver Muratović i Rebeka Čilović. Muzički dio večeri upotpuniće mladi talenti Asia Džogović i Dado Pajković.
Organizatori iz NVO Centar za kulturu Bihor ističu da povezivanjem promocije romana „Mrtvare“ i dodjele nagrada autorima najboljih zavičajnih priča žele konkretnim primjerima ukazati na značaj savremenog književnog stvaralaštva i kulture śećanja kao trajne obaveze prema prošlosti i odgovornosti prema budućnosti.
Večerašnji program potvrdiće da Bihor ne živi samo u svojim predjelima, kućama, putevima i ljudima. On živi i u pričama koje se o njemu pišu, u riječima koje ostaju i u śećanjima koja se predaju generacijama koje dolaze.
Organizator XIX Festivala priče „Zavičajne staze – Bihor 2026“ je NVO Centar za kulturu Bihor.
Be the first to comment