Uranela Radovanić, arh.
PLAVSKA KULA
Iz publikacije: Savremeni izraz tradicionalnih kuća u Crnoj Gori
Publikacija izdata od strane: Ministarstva za ekonomski razvoj i Ministarstva turizma i zaštite životne sredine uz pomoć GTZ-a,zastupnika njemačkog Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj.
Plavska kula – primjer remodelovanja prostornog koncepta
Plavska kotlina – osnovni geografski podaci:
Klima: planinsko – kotlinska
Nadmorska visina u gradu: 945m
Plav se nalazi između visokih planina: Prokletije, Bogićevica, Vaganica, Visitor, Zeletin, Mokra planina.
Plavsko jezero zahvata površinu 2km (prosječna temperatura vode u avgustu 15.5° C).
Osnovna privredna grana stanovništva vjekovima je bilo stočarstvo.
Tematski okvir
Projekat remodelacije je zasnovan na sledećim programskim parametrima:
– produkt (projekat kuće) predstavlja jedan od modela transponovanja, iskazan kroz način razmišljanja i poimanja prostora kule kao specifičnog tipa tradicionalne kuće, kroz identifikaciju određenih prostornih asocijacija prije nego katalog gotovih elemenata i smjernica koje treba preuzeti. Produkt procesa remodelacije ima za cilj da pokrene slične procese mišljenja i vrednovanja tradicionalne arhitekture i njenih kvaliteta.
– kuća je predviđena za odmor – kao vikendica ili kao turistička jedinica za iznajmljivanje. U nedostatku konkretne lokacije pretpostavljeno je da se kuća postavlja na sličnu poziciju kao kula Jasavića u Plavu (izvršeno je snimanje kule Jasavića i publikovano – Jovan Krunić: Baština gradova srednjeg Balkana, Beograd 1996, str 101)
– energetska efikasnost objekta i mogućnost implementacije savremenih principa su razrađeni u drugom dijelu publikacije.
Uvod u istraživanje
Kamena kula Plava i okoline se svojom spoljašnošću, strukturom i prostornom organizacijom razlikuje od preovlađujućeg tipa drvene kuće Plava: specijalno je prilagođena zahtjevima odbrane od napada i stanovanje u toku opsade, suštinski jednostavna, stereometrijski čista bez velikih otvora, diskretno olakšana ispadom drvenog čardaka, usamljena kamena kocka sa strmim šindrastim krovom. Kula je kasnije postala simbol bogatstava i moći i potrebe da se oni sačuvaju.
Kulom su nazivali i „obične kuće“ onih ljudi kojima je priznat status u bilo kom smislu.
Plavske kule su danas rasute između starih drvenih kuća utopljenih u pejzaž i novoizgrađenih kuća koje uglavnom tipološki ne pripadaju plavskoj regiji. Kule, još poneke žive, svojom skromnošću i ozbiljnošću plaše, odbijaju, čine se neudobnim za stanovanje. Ili, možda, skrivaju u unutrašnjem prostoru svoje kocke jedan dublji, unutrašnji svijet, drugo viđenje, proživljavanje smisla duboko skrivenog u stvarima. Njihova unutrašnjost je mistična, vezana za zatvaranje i strmljenje u visinu… njihov prostor je vrijedan pažnje,vrijedan istraživanja…
Savremenom čovjeku nije važna odbrambena funkcija kule. Ali baš ta funkcija i njeno dosljedno praćenje su oprostorili tu asketsku unutrašnjost.
Naš bi zadatak mogao biti identifikovanje tih prostornih principa i njihova primjena u novim uslovima. Stvaranje novog prostora sa sličnom atmosferom, svjetlošću, značenjem, istinom o životu i njegovoj odbrani.
Istraživanje… elementi
Kula Jasavića u Malom selu kod Plava – pozicija kula Redžepagića Kula Hadžimusovića kula Kamića kula Ćirkovića Kula Ređžepagića kula Bećiragića Kula na ulazu u Plav.
Na fotografijama je prikazano nekoliko primjera kula. Uočava se velika sličnost između njih. J. Krunić u svom opsežnom istraživanju tradicionalnih balkanskih kuća navodi da „plan kula plavske oblasti, koji je ujednačen do istovetnosti, sačinjava apsolutno jasno izražena trodelna šema dinarske kuće, u kojoj je stepenište iz razloga bezbednosti postavljeno iznutra, na račun prostora kuhinje.“
Dimenzije kula su oko 10 x 10 x 10 m – kvadrat u osnovi stranice deset do jedanaest metara sa tri etaže od po tri metra i jedan metar tavana. Prizemlje je služilo za smještaj stoke i zaliha namirnica, u njemu su smješteni ulaz i stepenište. Prva i druga etaža, vrlo slične organizacije, su bile namijenjene stanovanju. Kuhinja je bez plafona – sa duplom visinom radi odvođenja dima, vezana za nužnik. Sobe su kvadratne sa ugrađenim elementima (sl. 5, amam, peć, polica, ulaz), sa karakterističnom obodnom organizacijom namještaja, te je središnji prostor sobe uvijek slobodan. Karakteristika ovih soba je i majušni prozor koji je usječen u duboki kameni zid, sa niskim parapetom da omogući pogled dok se sjedi na divanu pokraj prozora (sl. 3 i 4 ). Sobe su za spavanje, odmor, prijem.
Na drugom spratu stepenišni hol je blagim ispadom proširen u čardak – (sl. 1 i 2.) poluzatvoren, uzdignut, široko osvijetljen, usmjeren na najljepšu vizuru, pažljivo oblikovan prostor, koji je ukras i posebnost svake kule.
Kule su zidane od lomljenog kamena i tesanika, međuspratna i krovna konstrukcija su od tesane meke drvene građe. Krovovi su, shodno klimatskim prilikama i zahtjevima šindre kao pokrivača, strmi (min 45°).
Prostor tavana se koristio samo u slučaju odbrane, pa su pri vrhu ostavljani uzani procjepi – puškarnice. sl. 1 – unutrašnji prostor čardaka sl 2 – čardak na fasadi sl. 3. nizak parapet, vizura sl. 4 minimalna dimenzija otvora sl. 4a zazidani otvor u kuli Redžepagića sl. 5 ugrađeni elementi sl. 6 dvorište jedne kule.
Kula Jasavića u Plavu: primjer tipične prostorne organizacije
Prostorni koncept remodelovane kuće
Atmosfera
Kuća je predviđena za boravak četvoročlane porodice. Sastoji se od sedam karakterističnih prostornih sekvenci: ulaz, dnevna soba, kuhinja, čardak, roditeljska soba, dječija soba, toalet. Ako pokušamo zamisliti senzacije dok prolazimo kroz njih ili ih gledamo – materijale, zvukove, mirise, svjetlosti i zasjenčenja, taktilne razlike, boje intimnost, prostranost, tj. jedan niz atmosfera, mogu se iskazati pojedinačno na sledeći način:
ulaz
– postepen prelaz spolja – unutra
– osvijetljen
– prozračan
– minimalnih dimenzija
– hladan, taman pod, popločan kao staza ispred ulaza
– polutransparentna pregrada prema dnevnom boravku
dnevna soba
inverzija – omotač kocke izbušen malim prozorima koji je obavijao sedam karakterističnih prostora tradicionalne kule se razvija oko kvadratne osnove – unutrašnji prostor je obuhvaćen strogom i ozbiljnomizvrnutom kockom.
– beton
– diskretna usmjerena svjetlost u tami
– zapadna crvena svjetlost
– hladni materijali
– namještaj po obodu, slobodan prostor u sredini
– dvostruka visina kao u tradicionalnim kuhinjama
– grubi podovi sa finim tepisima i jastucima
– jedini element u drvetu je lijepo obrađen rukohvat stepeništa koje vodi u svijetlu i toplu zonu za odmor na spratu
– indirektno osvjetljenje
– efekat otvorenosti vrha kocke
kuhinja
– jutarnje sunce
– otvaranje
– pogled na pristupni put
-zaklonjenost od pogleda spolja
– vizuelna veza sa dnevnim boravkom
čardak
– poluotvoren prostor
– uzdignut
– široko osvijetljen i osunčan
– topao, mekan, udoban, upija zvuk
– drvo, bijela tkanina
– okrenut prema najljepšoj vizuri
– pokretni zastori
– lepršave bijele zavjese
roditeljska soba
– južna orjentacija
– čista, svijetla soba
– dosta prozora sa kliznim zastorima, zavjesama
– detalj dubokog prozora sa niskim parapetom kao na sl. 3.
dječija soba
– južna orjentacija
– osunčanost u jutarnjim časovima
– veza sa čardakom
toalet
– osvijetljen
– veliki otvor pored kade da omogući pogled na pejzaž
– mogućnost povezivanja sa saunom i sl. sadržajima u potkrovlju
Forma
Volumetrija predstavlja spoj gore opisane kocke i na nju postavljene tradicionalne plavske kuće sa sobama i čardakom.
Arhitektonika kocke stranice 6 m (koliko je potrebno za dvije spratne visine) je svedena na ravnomjerno raspoređenih po šest malih prozora na tri stranice kocke. Pristupna fasada je nešto drugačija – pokretanjem susjednog zida lako je naglašeno otvaranje radi ulaza u kocku. Ulaz je uvučen radi zaštite od snijega.
Iako minimalnih dimenzija, prozori obezbjeđuju dovoljno osvjetljenja.
Materijalizacija: Kocka je i spolja i unutra završno obrađena betonom, a pokrivena je „drvenom kućom“ sa drvenim strmim krovom (45 – 50°). Težište kuće je za metar pomjereno u odnosu na centar kocke, pa je sa jedne strane prepust na fasadi, a sa druge je, iznad dnevnog boravka, vazdušni stub do krovne ravni. Odatle dopire zapadna svjetlost sa velike visine do poda dnevnog boravka i doprinosi dramatičnosti tamnog prostora kocke. (U adaptiranim prizemljima još nekih kula se može doživjeti čudna svjetlost koja dopire odozgo kroz tamne kamene zidove).
Drvena daščana obloga zidova je vertikalna i omogućava provjetravanje izolacije ispod. Šindrasti pokrivač je od kvalitetnog i zaštićenog drveta, kako bi se obezbijedila trajnost. Zastori su drveni kalpaci na preklop – dok su otvoreni stoje u širini zida.
Zaključak
Primjer remodelovanja plavske kule je primjenjiv za dva, tri objekata koji bi se našli kao vile u sklopu hotelskih jedinica, pozicionirane kao što je slučaj u tradicionalnom urbanom tkivu – dakle rasute i međusobno udaljene, u kombinaciji sa drugačijim tipom kuća između njih. Multiplikacija kula je kontradiktorna njihovoj suštini.
Međutim, na primjeru ovog istraživanja je moguće izvući nekoliko zaključaka o pristupu građenju u prostoru čiji je identitet jednom prepoznat kroz tradicionalne oblike gradnje.
Pitanje identiteta je vrlo složeno i zato je potrebno vršiti aspektovanje. Nije moguće napraviti model preporuka po kojem je automatski jasno da se jedna kuća može smjestiti na obodu Plavskog jezera jer se „uklapa u prirodno i stvoreno okruženje“. Nekako je moguće zaključiti da se većina novoizgrađenih kuća ne odlikuje ni približnim prostornim kvalitetom koji je krasio stare plavske kuće i kule. Ove stare su, čini se, građene za ljude koji su bolje razumjeli svoje potrebe, klimatske prilike, prirodu koja ih okružuje, potencijale koje imaju. Danas je potrebno jedno veliko preispitivanje savremenih potreba, savremenih principa gradnje, materijala, odnosa prema prirodi… Nemoguće je pukim citiranjem starih modela ili njihovim totalnim ignorisanjem postići saglasnost! i kontinuitet u urbanom razvoju.
