Pregled druge večeri na 8. Internacionalnom sajmu knjiga


Drugo veče Sajma proteklo je i ujedno okončano u znaku knjige “Triflanje“ poznatog crnogorskog fudbalskog stručnjaka Branislava Brana Milačića, koja je objavljena u izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja. U njegovoj trećoj knjizi objavljene su anegdote iz života, a govore o Podgorici, fudbalu i ljudima čije osobenosti i duh označavaju taj grad.

“Ovo je knjiga koja govori o Podgorici i tiče se nekih mentalitetskih, ljudskih, prije svega fudbalskih odrednica koje čine duh ovoga grada i vremena koje živimo kompletnijim”, kazala je urednica izdanja Dragana Tripković.

Meni je fudbal život i sve što sam gledao, gledao sam maltene kroz fudbal, kazao je Brano Milačić. “Smatrao sam da je fudbal i slika naših života i da sve što se dešava u fudbalu otprilike i na nekom većem nivou se dešava, ali se u fudbalu vidi, a ovamo se može sakriti. Druga odrednica moga života je šala, vic, zezanje. U jednom momentu sam pokušao da te moje odrednice spojim na jedno mjesto i došao sam na ideju da napišem doživljaje mene i mog okruženja. Na taj način sam želio da pokažem duh Podgorice, duh Podgoričana. Malo sam se i plašio jer sam u mlađim danima svakodnevno čujao izvanredne štoseve ljudi koji se bave sportom. Kasnije manje, a u zadnje vrijeme toga i nema, što mene strahovito pogađa. Stoga sam imenovao svakoga koga sam mogao, i želio sam da mladi ljudi vide kako su imali dobre prethodnike”, pojasnio je Milačić.

U knjizi osim fudbala ima i kocke, jer utakmica je igrati, pobijediti, izgubiti, veseliti se, tugovati, a kocka je nešto slično. I tu se ispoljava i duh naših ljudi iz Podgorice, otkrio je Milačić i priznao da se “lomio” oko naslova.

“Sve priče su dribling, vic, šala, a onda upitam sebe, kako obojiti knjigu Podgoricom? Neće biti driblanje, nego triflanje, jer mi ranije, u mojoj mladosti, nismo govorili: ‘Viđi, onaj je dobar dribler, nego trifler, dobro trifla’. To je bio prijemčiv naziv i tako ga je i zavrijedila knjiga i ubijeđen sam i dalje da je to pravi naslov”, zaključio je autor.

Drugog dana Sajma značajan broj posjetilaca okupila je i promocija zbornika “Kartografija otpora: Zagreb, 1941-1945“ u izdanju Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.

U pitanju je kompleksan interdisciplinarni projekat započet 2015. na 70 godišnjicu oslobođenja Zagreba, projekat koji se godinama razvijao na više frontova/u više segmenata. Kartografija otpora ”predstavlja pokušaj da se iznesu zaboravljene političke dimenzije antifašističke borbe. “Kartografija otpora” istražuje narodni otpor fašizmu, odnosno ilegalni Zagreb 1941-45., mreže i organizacije otpora te njihovo utemeljenje u radničkom i partijskom organizovanju tridesetih godina.

“Vodili smo se time da postoji veliki broj mlađih istoričara u Hrvatskoj koji su na neki način spremni da tom periodu daju neku novu perspektivu. U odnosu ne samo na onaj period 45-90, kada su pisani brojni memoari, ali i u odnosu nakon ‘91, kada je zapravo ta epizoda antifašističkog otpora bila zapravo bila politički potiskivana i smatrana nelagodnim teretom u hrvatskoj istoriji. Ovo je neki tip političkog odgovora, ali i dopuna onog tipa istraživanja koje je dominiralo od ‘45 do ‘90, koje je zapravo na neki način najviše zavisilo od samih protagonista koji su bili društveni autoriteti. To ne znači da je postojala cenzura, već da je istorijski događaj bio toliko blizu, da je jednostavno i dalje živio i bio utemeljitelj mitova te države”, kazao je Marko Kostanić na predstavljanju knjige.

Ana Lovreković je pričala o ženskom pokretu, prvoj antifašističkoj akciji u Zagrebu, u javnom prostoru, njihovom djelovanju, tribinama…

“Ta generacija koja je ostala u u Zagrebu između rata činila je prvu generaciju otpora u Zagrebu. Partija je krajem 20-ih otpočela sa različitim komisijama za rad sa ženama, a svoj vid organizacije nalaze kroz Sindikate. Sindikalni pokret poprimio je popriličan zamah, štrajkovi se događaju u tekstilnim fabrikama, u kojima su uglavnom radile žene, a onda se to prenosilo na ulice”, pojasnila je ona.

Izdanje “Smrt u dalmatinskom zaleđu: Mirila od rituala do teatra” autora iz Zadra, Marija Katića, zainteresovalo je ljubitelje knjige drugog dana Sajma.

Autor je na promociji kazao da je glavna tema knjige smrt, jer je uvijek aktuelna, ali i neizbježna.

“Smrt je univerzalna tema, koja nas uvijek plaši, a danas je i tabu. Prije nekih 50-ak godina seks je bio tabu tema, a smrt sveprisutna, danas je to obratno, o smrti se ne priča”, kaže Katić, koji navodi da je knjiga arhivske građe i zalazi u granice BiH i Crne Gore.

Mirila su praksa obilježavanja mjesta odmaranja s pokojnikom na posebnom mjestu koje odredi zajednica, koja se koriste na putu od pokojnikove kuće do groblja.

“Mirila su i dio puno širih praksi obilježavanja mjesta odmaranja s pokojnikom, ona su vremenom postala i turistička atrakcija, izvedbena umjetnost i mjesto sjećanja. Promjenom životne svakodnevice, pojavom turizma, djelovanjem nekoliko pojedinaca mirila su od gotovo nestale religijsko-simboličke prakse postala nematerijalna kulturna baština i turistička atrakcija”, navodi autor.

I spoj dnevničkih zapisa, putopisa, memoara, romana, sveske i (elektronske) bilježnice – roman pisca i prevodioca Bojana Savića Ostojića “Varvarin u Evropi”, u izdanju beogradskog “Kontrasta”, predstavljen je u Bemax areni.

“Varvarin” je napisan tokom autorovog prevodilačkog boravka u Švajcarskoj, krajem prošle godine, a zamišljen je kao “odgovor” Nikoli Buvijeu na njegovo putovanje Balkanom, opisano u “Upotrebi svijeta”. Tada je, prema njegovim riječima, počeo nešto što je imalo formu bloga i zvalo se “Posveta Nikoli Buvijeu” bez ikakvih ambicija da to poprimi bilo kakvu formu knjige.

“To su bile svakodnevne bilješke koje vodimo u sveskama ili u telefonu. Uskoro sam dobio osjećaj da to može da bude zaokružen putopis, jer forma sveske je centrirana na subjekat autora i najčešće je to samo dovoljno. Subjekat koji non-stop brblja o svemu što mu se nađe na putu, u Švajcarskoj, koja je za mene u to vrijeme stvarno bila egzotična, kao što je Buvijeu tada bio Beograd”, zaključio je autor.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


thirteen − 6 =